![\"\"](\"https:\/\/media.pobjeda.me\/media\/2026\/04\/14\/1776195895-tabela-rodeni-umrli.jpg\" "\\"\\"")
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
To su podaci Uprave za statistiku (Monstat) o prirodnom kretanju stanovni\u0161tva za 2025. godinu.<\/p>\n\n\n\n
Posmatrano po regionima, najvi\u0161e \u017eivoro\u0111enih (3.710) i umrlih (2.988) je u sredi\u0161njem regionu. U sjevernom regionu zabilje\u017een je negativan prirodni prira\u0161taj i iznosi -474. Pozitivan prirodni prira\u0161taj je evidentiran u ostala dva regiona, s tim \u0161to je on ve\u0107i u sredi\u0161njem i iznosi 722, dok u primorskom regionu iznosi 264.<\/p>\n\n\n\n
Prirodni prira\u0161taj je pozitivan u osam, a negativan u 17 op\u0161tina. Glavni grad je godinu zavr\u0161io sa prira\u0161tajem od 800 (2.331 ro\u0111enih naspram 1.531 umrlih). Odmah iza po pozitivnom trendu nalaze se Budva (+154) i Bar (+129) dok je Ro\u017eaje (+128) jedini zna\u010dajan izuzetak sa pozitivnim trendom na sjeveru.<\/p>\n\n\n\n
Sa 198 \u017eivoro\u0111enih i 148 umrlih, Tivat je u 2025. godini ostvario prirodni prira\u0161taj od 50. Sli\u010dne rezultate u okru\u017eenju bilje\u017ee Tuzi (+52) i Zeta (+64).<\/p>\n\n\n\n
Nasuprot jugu, sjever pro\u017eivljava te\u0161ku demografsku krizu. Najalarmantnija situacija je u Pljevljima, gdje je broj umrlih (374) vi\u0161e nego duplo ve\u0107i od broja ro\u0111enih (156), \u0161to rezultira minusom od 218. Ni\u0161ta bolja situacija nije ni u Bijelom Polju, koje bilje\u017ei negativan prira\u0161taj od -107, dok Nik\u0161i\u0107, uprkos velikom broju ro\u0111enih (695), bilje\u017ei ve\u0107u smrtnost (772) i godinu zavr\u0161ava u minusu od 77. Najmanje djece u dr\u017eavi ro\u0111eno je u op\u0161tini \u0160avnik \u2013 svega \u0161estoro tokom cijele godine, dok je u istom periodu preminulo 29 gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
Podaci Monstata pokazuju da je u \u010dak tri mjeseca pro\u0161le godine bilo vi\u0161e umrlih nego ro\u0111enih. Po\u010detak godine bio je promjenljiv. Januar je po\u010deo blagim minusom (-10), dok je februar donio kratkotrajan oporavak. Me\u0111utim, mart se pokazao kao najkriti\u010dniji mjesec u 2025. godini, sa rekordnim negativnim prira\u0161tajem od -65 tom periodu. Negativan trend ponovio se i u maju, kada je ponovo zabilje\u017een minus – od 10 osoba.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
FOTO: MONSTAT<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Situacija se popravila dolaskom ljeta. Najve\u0107i skok zabilje\u017een je u julu, koji je sa 151 osobom u plusu bio demografski najuspje\u0161niji mjesec u godini. Takv trend je nastavljen u avgustu (+104) i oktobru (+122), \u0161to je doprinijelo da se popravi godi\u0161nji prosjek i prirodni prira\u0161taj u dr\u017eavi na kraju godine bude pozitivan.<\/p>\n\n\n\n Plus je ostvaren u septembru (+59), novembru (+44) i decembru (+32).<\/p>\n\n\n\n U periodu od 2021. do 2025. godine najvi\u0161e djece ro\u0111eno je 2021. godine i to 7.033.<\/p>\n\n\n\n Najmanje \u017eivoro\u0111ene djece je u 2025. godini, 6.925. Najvi\u0161e umrlih lica, 9. 152, bilo je u 2021. godini, a najmanje, 6.327, u 2023. godini.<\/p>\n\n\n\n Najvi\u0161i prirodni prira\u0161taj zabilje\u017een je 2023. godine i iznosi 681, a najni\u017ei u 2021. godini i iznosi -2.119.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Negativan prirodni prira\u0161taj na nivou Crne Gore je prvi put zabilje\u017een 2020. godine kada je iznosio -196, koja je prepoznata kao prva godina pandemije COVID-19. Tokom 2021. godine do\u0161lo je do naglog porasta broja umrlih lica \u0161to je prouzrokovalo i pove\u0107anje negativnog prirodnog prira\u0161taja \u2013 navedeno je u saop\u0161tenju Monstata.<\/p>\n\n\n\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tokom 2025. godine prirodni prira\u0161taj je pozitivan i iznosi 512, ali je manji nego 2024. kada je iznosio 648. Lani je ro\u0111eno 6.925 \u017eivoro\u0111ene djece, 3.576 ili 51,6 odsto su dje\u010daci, a 3.349 ili 48,4 su djevoj\u010dice. Iste godine umrlo je 6.413 lica. Od tog broja 3.281 su mu\u0161karci, a 3.132 \u017eene.<\/p>","protected":false},"author":8,"featured_media":907133,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[849,30650],"naslovna":[],"class_list":["post-956719","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-monstat","tag-prirordni-prirastaj"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/956719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=956719"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/956719\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":956730,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/956719\/revisions\/956730"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/907133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=956719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=956719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=956719"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=956719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Pet godina demografskih turbulencija<\/h3>\n\n\n\n