<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Zasijedanje je organizovano u okviru kampanje Savjeta Evrope \u201eOpre Roma!\u201c (\u201eUstajte, Romi!\u201c), u trajanju od 1. do 30. aprila, koja ima za cilj podizanje svijesti o izazovima sa kojima se suo\u010davaju Romi u Evropi, kao i promociju romske kulture, jezika i istorije kao va\u017enog dijela evropskog naslje\u0111a.
Sjednicu je otvorio predsjednik Skup\u0161tina Crne Gore, Andrija Mandi\u0107, naglasiv\u0161i da Skup\u0161tina Crne Gore organizovanjem Romskog parlamenta potvr\u0111uje svoju posve\u0107enost izgradnji inkluzivnog i pravednog dru\u0161tva, uz jasnu poruku da je dostojanstvo svakog pojedinca temelj zajedni\u010dke budu\u0107nosti. Ukazao je na klju\u010dne izazove sa kojima se romska i egip\u0107anska zajednica suo\u010dava, posebno u oblastima obrazovanja, zapo\u0161ljavanja, socijalne za\u0161tite, zdravstvene za\u0161tite i pravnog statusa, isti\u010du\u0107i da, iako je ostvaren odre\u0111eni napredak, pred dru\u0161tvom i dalje stoji zna\u010dajan posao.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Skup\u0161tine je posebno naglasio da suzbijanje diskriminacije mora biti prioritet, imaju\u0107i u vidu da romska i egip\u0107anska zajednica i dalje spada me\u0111u najdiskriminisanije u dru\u0161tvu. Govore\u0107i o obrazovanju i zapo\u0161ljavanju, ukazao je na odre\u0111ene pomake, ali i na izazove poput nedostatka pouzdanih podataka o djeci van obrazovnog sistema i potrebu za ja\u010danjem mehanizama za spre\u010davanje ranog napu\u0161tanja \u0161kolovanja, obja\u0161njavaju\u0107i da je ulaganje u obrazovanje, znanje i vje\u0161tine klju\u010d za dugoro\u010dno pobolj\u0161anje polo\u017eaja Roma i njihovo ravnopravno u\u010de\u0161\u0107e na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n
Mandi\u0107 se osvrnuo i na pitanje politi\u010dke zastupljenosti, navode\u0107i da romska i egip\u0107anska zajednica i dalje nemaju svoje autenti\u010dne predstavnike u parlamentu, te izrazio o\u010dekivanje da \u0107e se kroz dijalog u okviru izborne reforme otvoriti prostor za unapre\u0111enje ovog pitanja. Istakao je i da, uprkos tome, ove zajednice ostaju u fokusu rada nadle\u017enih institucija i odbora.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDostojanstvo svakog pojedinca temelj je na\u0161e zajedni\u010dke budu\u0107nosti i obavezuje nas da jo\u0161 sna\u017enije radimo na suzbijanju diskriminacije i izgradnji dru\u0161tva jednakih \u0161ansi za sve\u201c, poru\u010dio je Andrija Mandi\u0107, uz \u010destitke povodom Me\u0111unarodnog dana Roma i zahvalnost prisutnima na u\u010de\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, Jovan Jole Vu\u010durovi\u0107, obratio se na \u010cetvrtom zasijedanju Romskog parlamenta, uputiv\u0161i \u010destitke povodom Me\u0111unarodnog dana Roma i podsje\u0107aju\u0107i da se ovaj datum obilje\u017eava u \u010dast Prvog svjetskog kongresa Roma odr\u017eanog u Londonu 1971. godine, kao jednog od najzna\u010dajnijih doga\u0111aja u istoriji romskog naroda. Istakao je zadovoljstvo zbog kontinuiteta odr\u017eavanja Romskog parlamenta, nagla\u0161avaju\u0107i da se ovogodi\u0161nje, \u010cetvrto zasijedanje organizuje u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i institucijom Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda, kao i u okviru kampanje Savjeta Evrope \u201cOpre Roma!\u201d (\u201cUstajte, Romi!\u201d).
Naglasio je da Romski parlament predstavlja va\u017enu platformu za dijalog izme\u0111u institucija i romsko-egip\u0107anske zajednice, izra\u017eavaju\u0107i o\u010dekivanje da \u0107e nadle\u017eni organi kroz odgovore na postavljena pitanja predstaviti klju\u010dne aktivnosti realizovane u prethodnom periodu. Tako\u0111e je istakao da ovaj forum pru\u017ea priliku da se otvoreno uka\u017ee na izazove sa kojima se pripadnici ove zajednice suo\u010davaju, te da se kroz razmjenu mi\u0161ljenja defini\u0161u dalji pravci djelovanja i saradnje.
Predsjednik Odbora je naglasio da je neophodno ubrzati rje\u0161avanje izazova sa kojima se romska zajednica suo\u010dava. Ukazao je i na zna\u010daj saradnje svih relevantnih aktera, dr\u017eavnih institucija, me\u0111unarodnih partnera i nevladinih organizacija, uz aktivno u\u010de\u0161\u0107e same zajednice.
Vu\u010durovi\u0107 je podsjetio i na klju\u010dne zaklju\u010dke sa prethodnog zasijedanja Romskog parlamenta, koji su se odnosili na potrebu unapre\u0111enja obrazovanja, ja\u010danja sistema zdravstvene i socijalne podr\u0161ke, rje\u0161avanja stambenih problema, kao i uspostavljanja pouzdanih evidencija radi bolje uklju\u010denosti Roma u dru\u0161tvene tokove. Izrazio je o\u010dekivanje da su nadle\u017ene institucije u proteklom periodu pristupile njihovoj realizaciji.
Vu\u010durovi\u0107 je naglasio da \u0107e jednim od zaklju\u010daka sa dana\u0161njeg zasijedanja Romskog parlamenta nadle\u017ene institucije biti pozvane da do marta 2027. godine, odnosno do odr\u017eavanja slede\u0107eg Romskog parlamenta, Odboru za ljudska prava i slobode dostave informaciju o realizaciji zaklju\u010daka sa prethodnih zasijedanja Romskog parlamenta, jer se na taj na\u010din, u okviru kontrolne i nadzorne uloge Skup\u0161tine, mo\u017ee ispratiti kolika je bila spremnost nadle\u017enih organa da realizuju zaklju\u010dke i doprinesu unapre\u0111enju stanja u ovoj oblasti.
Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Gjeka, u ime Ministarstva, uputio je \u010destitke romskoj zajednici, uz poruku da je cilj da se svake godine bilje\u017ei ve\u0107i stepen njihove inkluzije i ostvarivanja ljudskih prava. Naglasio je da Crna Gora njeguje tradiciju su\u017eivota i me\u0111usobnog po\u0161tovanja, te da se upravo na tim vrijednostima gradi dru\u0161tvo jednakih \u0161ansi, u kojem svako dijete ima pravo na dostojanstven \u017eivot, obrazovanje i sigurnu budu\u0107nost.
Govore\u0107i o postignutim rezultatima, ministar je ukazao na konkretan napredak u oblasti ljudskih i manjinskih prava, posebno isti\u010du\u0107i smanjenje etni\u010dke distance prema romskoj i egip\u0107anskoj zajednici, ali i \u010dinjenicu da diskriminacija i antiromizam i dalje postoje, naro\u010dito u oblastima zapo\u0161ljavanja i obrazovanja. Posebno je istakao zna\u010dajne pomake u obrazovanju, uklju\u010duju\u0107i rast obuhvata djece u pred\u0161kolskim ustanovama, pove\u0107anje stope zavr\u0161etka osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i unapre\u0111enje prelaska iz osnovnog u srednje obrazovanje. Gjeka je ukazao i na ja\u010danje sistema podr\u0161ke kroz pove\u0107anje broja medijatora u obrazovanju, \u0161to doprinosi kvalitetnijem radu sa djecom i njihovim porodicama.
Ministar je naveo da su pomaci evidentni i u drugim oblastima, uklju\u010duju\u0107i zapo\u0161ljavanje, gdje je zabilje\u017eeno smanjenje stope nezaposlenosti me\u0111u Romima i Egip\u0107anima, kao i usvajanje Programa za transformaciju neformalne zaposlenosti, kao va\u017enog koraka ka ure\u0111enijem tr\u017ei\u0161tu rada. Ipak, naglasio je da i dalje postoji prostor za dodatni napredak u oblastima stanovanja, zdravstvene za\u0161tite i socijalne sigurnosti, uz potrebu sna\u017enije saradnje svih relevantnih aktera.
\u201eLjudska prava nisu pitanje politike, ve\u0107 univerzalnih vrijednosti. Cilj na\u0161ih politika nije samo smanjenje razlika, ve\u0107 njihovo potpuno prevazila\u017eenje i izgradnja dru\u0161tva jednakih \u2013 ne samo na papiru, ve\u0107 u praksi\u201c, poru\u010dio je Fatmir Gjeka.
U svom uvodnom obra\u0107anju, za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Sini\u0161a Bjekovi\u0107, istakao je zna\u010daj ovog datuma kao podsjetnika na vrijednosti jednakosti, dostojanstva i me\u0111usobnog po\u0161tovanja, ali i na brojne prepreke i izazove sa kojima se romska zajednica suo\u010dava. Naglasio je da problemi diskriminacije, socijalne isklju\u010denosti i ote\u017eanog pristupa osnovnim pravima nisu prisutni samo u Crnoj Gori, ve\u0107 predstavljaju fenomen prisutan i u mnogim evropskim dru\u0161tvima, uprkos ve\u0107im resursima i instrumentima za podr\u0161ku ranjivim grupama. Bjekovi\u0107 je podsjetio da Romi \u010dine jednu od najve\u0107ih etni\u010dkih grupa u Evropi, ali da i dalje postoji nedovoljno znanja i razumijevanja njihove istorije, kulture i jezika, \u0161to dodatno produbljuje predrasude i stereotipe koji oblikuju percepciju ove zajednice i ote\u017eavaju njihovu dru\u0161tvenu integraciju.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je posebno ukazao na klju\u010dne izazove u oblastima obrazovanja, zapo\u0161ljavanja, stanovanja, zdravstvene za\u0161tite i svijesti o ljudskim pravima. Nedostatak kvalitetnog obrazovanja, kako je istakao, ima dugoro\u010dne posljedice po \u017eivot Roma, smanjuju\u0107i njihovu konkurentnost na tr\u017ei\u0161tu rada i pove\u0107avaju\u0107i zastupljenost nekvalifikovane radne snage. Diskriminacija od strane poslodavaca i niska o\u010dekivanja dodatno ote\u017eavaju mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja, dok lo\u0161i stambeni i komunalni uslovi, nesigurnost ostanka na lokacijama stanovanja, te nedostatak osnovne infrastrukture, dodatno ote\u017eavaju \u017eivot. Bjekovi\u0107 je podsjetio i na praksu Evropskog suda za ljudska prava koja \u0161titi tradicionalni na\u010din \u017eivota Roma kao element njihovog prava na po\u0161tovanje doma i porodi\u010dnog \u017eivota, nagla\u0161avaju\u0107i da je adekvatno stanovanje i sigurnost jedno od osnovnih ljudskih prava.
Posebnu pa\u017enju Bjekovi\u0107 je posvetio problemu apatridije i neregulisanog gra\u0111ansko-pravnog statusa Roma, naro\u010dito raseljenih lica, koja zbog nedostatka li\u010dnih dokumenata ote\u017eano ostvaruju prava na obrazovanje, zdravstvenu za\u0161titu i socijalnu sigurnost. Istakao je da se radi o pitanju koje se reflektuje i u istorijskim i institucionalnim izazovima, uklju\u010duju\u0107i naslje\u0111e raspada biv\u0161ih zajedni\u010dkih dr\u017eava, te da bez rje\u0161avanja ovog problema osnovna prava Roma ostaju ograni\u010dena. Tako\u0111e je naglasio zna\u010daj o\u010duvanja romskog identiteta kroz jezik, kulturu i tradiciju, podsje\u0107aju\u0107i da je razli\u010ditost vrijednost koju dru\u0161tvo treba njegovati i slaviti, a ne zanemarivati.
\u201eDanas, vi\u0161e nego ikada, potrebno je da gradimo dru\u0161tvo u kojem \u0107e svaki pojedinac biti prihva\u0107en i po\u0161tovan, u kojem razli\u010ditosti spajaju, a ne razdvajaju, i u kojem niko nije zaboravljen\u201c, poru\u010dio je Bjekovi\u0107, nagla\u0161avaju\u0107i da odgovornost za promjene le\u017ei ne samo na institucijama, ve\u0107 i na svakom pojedincu.
Prisutnima se obratio i nacionalni koordinator za pitanja Roma i na\u010delnik Odjeljenja za unapre\u0111enje i za\u0161titu prava Roma i Egip\u0107ana u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Sokolj Beganaj, isti\u010du\u0107i sna\u017enu poruku o potrebi su\u0161tinske jednakosti i aktivnog djelovanja u pravcu unapre\u0111enja polo\u017eaja romske zajednice.
Naglasio je da na ovom doga\u0111aju ne govori samo kao predstavnik institucija, ve\u0107 i kao glas zajednice koja je dugo bila marginalizovana, ali nikada slaba, poru\u010duju\u0107i da dostojanstvo nema cijenu, a jednakost nema alternativu. Istakao je da Romski parlament predstavlja prostor gdje rije\u010di moraju postati konkretna djela, te da promjene moraju biti vidljive u svakodnevnom \u017eivotu: u obrazovanju, zapo\u0161ljavanju i ukupnom dru\u0161tvenom polo\u017eaju Roma.
Beganaj je ukazao da Romi nisu problem dru\u0161tva, ve\u0107 da su prepreke, nejednakost i nedovoljno sna\u017ena borba za prava klju\u010dni izazovi, nagla\u0161avaju\u0107i potrebu za ve\u0107om odgovorno\u0161\u0107u institucija i dru\u0161tva u cjelini. Posebno je istakao zna\u010daj borbe protiv antiromizma, koji, kako je naveo, \u010desto nije vidljiv, ve\u0107 se ogleda kroz ti\u0161inu, zatvorena vrata i propu\u0161tene prilike, zbog \u010dega zahtijeva odlu\u010dno i kontinuirano djelovanje.
Govore\u0107i o perspektivi, naglasio je va\u017enost ulaganja u mlade, obrazovanje i jednake \u0161anse, isti\u010du\u0107i da se napredak mjeri konkretnim promjenama u \u017eivotima ljudi, dakle ve\u0107im brojem djece u \u0161kolama, ve\u0107im zapo\u0161ljavanjem mladih i dostojanstvenijim \u017eivotom porodica. Poru\u010dio je da je cilj dru\u0161tvo u kojem porijeklo ne odre\u0111uje sudbinu i u kojem su svi gra\u0111ani ravnopravni.
\u201eNe postoje \u2018oni\u2019 i \u2018mi\u2019 \u2013 postojimo samo mi, ljudi iste zemlje, iste nade i iste budu\u0107nosti. Zato zajedno moramo graditi pravednije dru\u0161tvo\u201c, poru\u010dio je Sokolj Beganaj.
U okviru sjednice realizovan je interaktivni dio tokom kojeg su predstavnici Romskog savjeta i nevladinih organizacija koje se bave za\u0161titom prava pripadnika romsko-egip\u0107anske zajednice postavljali pitanja predstavnicima Vlade, odnosno resornih ministarstava i poslanicima, otvaraju\u0107i direktan dijalog o klju\u010dnim problemima i mogu\u0107im rje\u0161enjima. Ovaj format je ocijenjen kao zna\u010dajan mehanizam za unapre\u0111enje transparentnosti i odgovornosti institucija.
Skup\u0161tina Crne Gore je jo\u0161 jednom potvrdila svoju posve\u0107enost unapre\u0111enju prava i polo\u017eaja romske i egip\u0107anske zajednice, kao i spremnost da, u saradnji sa svim relevantnim akterima, nastavi sa aktivnostima usmjerenim ka izgradnji inkluzivnog i ravnopravnog dru\u0161tva.
Zasijedanje je zavr\u0161eno usvajanjem zaklju\u010daka koji \u0107e poslu\u017eiti kao osnov za dalje aktivnosti nadle\u017enih institucija u ovoj oblasti.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Skup\u0161tini Crne Gore danas je odr\u017eano \u010cetvrto zasijedanje Romskog parlamenta, povodom 8. aprila \u2013 Me\u0111unarodnog dana Roma, u organizaciji Odbora za ljudska prava i slobode, pod pokroviteljstvom predsjednika Skup\u0161tine Crne Gore, a u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i Za\u0161titnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":953615,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[7],"tags":[504,1119],"naslovna":[],"class_list":["post-953610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-parlament","tag-romi"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/953610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=953610"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/953610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":953616,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/953610\/revisions\/953616"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/953615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=953610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=953610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=953610"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=953610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}