<\/p>\n\n\n\n
Fotografiju „Earthrise“ je snimio astronaut William Anders koriste\u0107i kameru Hasselblad 500 EL, koja je bila posebno modifikovana za svemir. Fotografija nije snimljena digitalno, nego na 70 mm filmu, a razvijena je tek nakon povratka astronauta na Zemlju. O njenom rezultatu i uspje\u0161nosti znali su tek po povratku na zemlju. Me\u0111utim, i sami aparat koji su nosili tokom misije bio je posebno napravljen.<\/p>\n\n\n\n
Objektiv kojim je snimljena fotografija bio je Zeiss Sonnar 250mm f\/5.6, koji je proizvela njema\u010dka kompanija Carl Zeiss, a \u010demu su iz Klix-a pisali prilikom posjete muzeju.<\/p>\n\n\n\n
Taj objektiv je odabran jer je omogu\u0107avao fotografisanje Zemlje sa velike udaljenosti uz vrlo visoku o\u0161trinu slike. Zanimljivo je da je jedna od najpoznatijih fotografija u istoriji \u010dovje\u010danstva snimljena kombinacijom \u0161vedske kamere Hasselblad i njema\u010dke Zeiss optike.<\/p>\n\n\n\n
U to vrijeme astronauti su imali samo nekoliko kamera i ograni\u010den broj filmova, pa je svaka fotografija bila izuzetno vrijedna.<\/p>\n\n\n\n
Kako je vrijeme odmicalo, tako se razvijala i sama tehnologija. Earthrise vol. 2 mogao bi biti ponovljen u ne\u0161to druga\u010dijem obliku, ali \u010dlanovi posade Artemis II ve\u0107 su napravili fascinantne fotografije Zemlje iz svemira.<\/p>\n\n\n\n
Naime, vi\u0161e od pola vijeka od Earthrise fotografije, astronauti misije Artemis II ponovo fotografi\u0161u Zemlju na putu prema Mjesecu, ali sada uz potpuno druga\u010diju tehnologiju. Fotografije Zemlje koje je NASA objavila snimljene su iz kapsule Orion dok se letjelica udaljavala od Zemlje i krenula prema Mjesecu.<\/p>\n\n\n\n
Ove fotografije snimljene su digitalnim profesionalnim Nikon fotoaparatima i razli\u010ditim objektivima, a fotografije \u0161alju u sjedi\u0161te NASA-e u milisekundi.<\/p>\n\n\n\n
Tokom misije koristi se i laserska komunikacija, pa su sa letjelice Orion ve\u0107 poslane stotine gigabajta podataka, uklju\u010duju\u0107i fotografije i videozapise.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od Apollo misija, Orion danas ima veliki broj kamera \u2013 profesionalne fotoaparate, GoPro kamere montirane na solarna krila kapsule, kao i veliki broj unutra\u0161njih i vanjskih kamera koje snimaju cijelu misiju.<\/p>\n\n\n\n
Upravo razlika izme\u0111u Apollo i Artemis misije najbolje se vidi upravo na fotografijama Zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Prije vi\u0161e od 50 godina astronauti su koristili analogne kamere i film, fotografije su razvijane tek nakon povratka, a snimljeno je relativno malo fotografija. Danas astronauti koriste digitalne fotoaparate visoke rezolucije, fotografije se odmah \u0161alju na Zemlju, a cijela misija snima se desetinama kamera iz svih uglova.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, i pored ogromnog tehnolo\u0161kog napretka, poruka fotografija je ostala ista kao i 1968. godine. Zemlja iz svemira izgleda kao mali, krhki plavi svijet u beskona\u010dnom prostoru, \u0161to mnogi astronauti opisuju kao jedno od najja\u010dih iskustava koje \u010dovjek mo\u017ee do\u017eivjeti.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada su astronauti misije Apollo 8 1968. godine prvi put obi\u0161li Mjesec, nisu ni slutili da \u0107e napraviti jednu od najpoznatijih fotografija u istoriji \u010dovje\u010danstva. Fotografija nazvana Earthrise prikazuje Zemlju kako izlazi iznad horizonta Mjeseca i promijenila je na\u010din na koji ljudi gledaju na svoju planetu. \u010clanovi posade misije Artemis II napravili su tek prvu od ko zna koliko nevjerovatnih fotografija Zemlje iz svemira.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":951864,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[29945,29944,29946],"naslovna":[],"class_list":["post-951863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-artemis-ii","tag-earthrise","tag-fotografije-zemlje-iz-svemira"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/951863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=951863"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/951863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":951865,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/951863\/revisions\/951865"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/951864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=951863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=951863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=951863"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=951863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}