Iako Strategija prevencije i za\u0161tite djece od nasilja (2025\u20132029) te\u017ei nultoj toleranciji, izvje\u0161taj za 2025. godinu otkriva duboko ukorijenjene rizike koji djevoj\u010dice \u010dine posebno ranjivim kategorijama dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od klju\u010dnih razloga za specifi\u010dnu ugro\u017eenost djevoj\u010dica le\u017ei u na\u010dinu na koji se one socijalizuju.<\/p>\n\n\n\n
Dok se dje\u010daci podsti\u010du da budu „jaki“ i da ne pokazuju strah ili emocije, djevoj\u010dice se \u010desto vaspitavaju da budu „poslu\u0161ne“ i da izbjegavaju konflikte, \u0161to direktno uti\u010de na njihovu manju spremnost da prijave nasilje ili da se suprotstave uznemiravanju.<\/p>\n\n\n\n
U izvje\u0161taju se isti\u010de i rodna nejadnakost u digitalnom okru\u017eenju, navode\u0107i da su u onlajn prostoru djevoj\u010dice su izlo\u017eenije seksualnom uznemiravanju i ucjenama, dok su dje\u010daci \u010de\u0161\u0107e pod pritiskom da u\u010destvuju u agresivnim izazovima.<\/p>\n\n\n\n
„Djevoj\u010dice su \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eene onlajn seksualnom uznemiravanju, ucjenama i zloupotrebi fotografija dok su dje\u010daci \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eeni pritisku da u\u010destvuju u rizi\u010dnim ili agresivnim onlajn izazovima kako bi dokazali \u201emu\u0161kost\u201c. Nedovoljna digitalna pismenost kod roditelja i nastavnika mo\u017ee dovesti do nedovoljne za\u0161tite djece od rodno specifi\u010dnih rizika“ ukazuje se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de se nedovoljna rodno osjetljiva politika i praksa u obrazovnim institucijama.<\/p>\n\n\n\n
„\u0160kolski programi i procedure ponekad ne prepoznaju specifi\u010dne oblike rodno zasnovanog nasilja, kao \u0161to su seksualno uznemiravanje ili onlajn rodno zasnovano nasilje. Nastavnici i vaspita\u010di su nedovoljno obu\u010deni za prepoznavanje rodnih aspekata nasilja“, pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Izvje\u0161taj Akcionog plana za 2025. godinu u okviru \u0161ire nacionalne Strategije za prevenciju i za\u0161titu djece od nasilja u Crnoj Gori analizira napredak postignut u prvoj godini sprovo\u0111enja mjera, isti\u010du\u0107i unapre\u0111enje institucionalnih kapaciteta i sprovo\u0111enje kampanja za podizanje svijesti o pravima djeteta.<\/p>\n\n\n\n
Iako su odre\u0111ene aktivnosti poput obuka za stru\u010dna lica i podr\u0161ke nevladinom sektoru uspje\u0161no zapo\u010dete, dokument nagla\u0161ava da je ve\u0107ina ciljeva djelimi\u010dno ostvarena zbog ka\u0161njenja u izmjenama zakonskog okvira.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010dni izazovi obuhvataju nedostatak stru\u010dnog kadra, ograni\u010dene finansijske resurse i potrebu za boljom me\u0111usektorskom saradnjom na lokalnom nivou.<\/p>\n\n\n\n
Strategija te\u017ei da do 2028. godine osna\u017ei djecu i osigura bezbjedno okru\u017eenje u porodici, \u0161kolama i digitalnom prostoru, uz poseban fokus na rodnu ravnopravnost i za\u0161titu ranjivih grupa. Kona\u010dni uspjeh planiranih reformi zavisi\u0107e od istrajnosti u sprovo\u0111enju mjera tokom 2026. godine, kada je predvi\u0111en zavr\u0161etak ve\u0107ine zapo\u010detih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
U Izvje\u0161taju pi\u0161e da postoje ozbiljni strukturni izazovi koji usporavaju reforme i ograni\u010davaju doseg strategije.<\/p>\n\n\n\n
Kao klju\u010dne probleme koji zahtijevaju hitno rje\u0161avanje navode nedostatak stru\u010dnog kadra i odliv stru\u010dnjaka.<\/p>\n\n\n\n
„Ovaj problem se prije svega odnosi na nedovoljan broj stru\u010dnih radnika, ali i na nedostatak prostornih i organizacionih kapaciteta potrebnih za pru\u017eanje kvalitetnih usluga za\u0161tite djece od nasilja. Pru\u017eaoci usluga, bilo da je rije\u010d o javnim ustanovama, nevladinim i civilnim organizacijama, \u010desto raspola\u017eu ograni\u010denim brojem zaposlenih koji su ve\u0107 optere\u0107eni postoje\u0107im obavezama, \u0161to ote\u017eava \u0161irenje i unapre\u0111enje novih mjera podr\u0161ke djeci \u017ertvama nasilja“, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n
Reforma tra\u017ei nove kompetencije, individualizovani pristup i rad sa porodicama, a toga jo\u0161 nema dovoljno.<\/p>\n\n\n\n
Zatim, ograni\u010deni finansijski resursi. Kako navode, finansijska ograni\u010denja dodatno su uslovljena ograni\u010denim kapacitetima lokalnih samouprava, koje \u010desto nemaju dovoljno sopstvenih prihoda za odr\u017eivo finansiranje usluga socijalne i dje\u010dje za\u0161tite, kao ni razvijene mehanizme za povla\u010denje sredstava iz me\u0111unarodnih fondova. Zavisnost od projektnih i donatorskih sredstava ne obezbje\u0111uje dugoro\u010dnu odr\u017eivost.<\/p>\n\n\n\n
Spori zakonski procesi \u2013 izrada i usagla\u0161avanje zakonskih rje\u0161enja traje predugo zbog slo\u017eenih me\u0111usektorskih i me\u0111unarodnih konsultacija.<\/p>\n\n\n\n
Nedovoljno uklju\u010divanje lokalnih samouprava \u2013 usluge ostaju prete\u017eno centralizovane, \u0161to ih \u010dini manje dostupnim djeci u manjim sredinama.<\/p>\n\n\n\n
Regionalne razlike u dostupnosti usluga \u2013 posebno zabrinjava nedostatak specijalizovanih usluga za djecu \u017ertve seksualnog nasilja. Iako je model Dje\u010dje ku\u0107e \u2013 Barnahus me\u0111unarodno priznat kao najefikasniji na\u010din za\u0161tite (jedno mjesto gdje dijete dobija medicinsku, psiholo\u0161ku, socijalnu i pravnu podr\u0161ku), Crna Gora ga jo\u0161 uvijek nema u punom kapacitetu.<\/p>\n\n\n\n
Tokom implementacije Akcionog plana za 2025. godinu nisu identifikovane normativne prepreke koje bi direktno diskriminisale djecu po osnovu roda.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, identifikovani su indirektni rodno uslovljeni rizici koji proisti\u010du iz: tradicionalnih rodnih uloga, ekonomske zavisnosti \u017eena, dvostruke diskriminacije \u017eena sa invaliditetom, ograni\u010den pristup informacionim tehnologijama.<\/p>\n\n\n\n
Preporu\u010duje se da se u 2026. godini dodatno integri\u0161e rodno odgovorno bud\u017eetiranje i sistematsko prikupljanje rodno razvrstanih podataka radi preciznijeg pra\u0107enja uticaja javne politike na djevoj\u010dice i dje\u010dake.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161tita djece od nasilja nije samo pitanje strategije na papiru. To je pitanje dru\u0161tvene odgovornosti i spremnosti da sistem zaista stane iza svakog djeteta koje trpi nasilje \u2013 bilo da je ono fizi\u010dko, emocionalno, seksualno ili onlajn, zaklju\u010deno je. <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nasilje nad djecom u Crnoj Gori ostaje jedan od najozbiljnijih dru\u0161tvenih izazova, a najnoviji podaci ukazuju na izrazitu rodnu neravnote\u017eu. U rodnoj strukturi nasilja nad djecom primije\u0107ena je ve\u0107a zastupljenost nasilja nad djevoj\u010dicama, dok se dje\u010daci zbog dru\u0161tvenih stereotipa rje\u0111e prijavljuju i rje\u0111e dobijaju psiholo\u0161ku podr\u0161ku. To pi\u0161e u izvje\u0161taju o realizaciji Akcionog plana za 2025. godinu za sprovo\u0111enje Strategije za prevenciju i za\u0161titu djece od nasilja u Crnoj Gori.<\/p>","protected":false},"author":13,"featured_media":900395,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[14824,1144],"naslovna":[],"class_list":["post-950396","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-djevojcice","tag-nasilje"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/950396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=950396"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/950396\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":950397,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/950396\/revisions\/950397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/900395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=950396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=950396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=950396"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=950396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}