{"id":948710,"date":"2026-03-30T12:34:00","date_gmt":"2026-03-30T10:34:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=948710"},"modified":"2026-03-30T11:54:13","modified_gmt":"2026-03-30T09:54:13","slug":"francuska-knjizevnica-kamij-lorans-gostovala-u-matici-crnogorskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/kultura\/francuska-knjizevnica-kamij-lorans-gostovala-u-matici-crnogorskoj\/","title":{"rendered":"French writer Camille Laurence, guest at Matica Crnogorska"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S go\u0161\u0107om su razgovarale profesorice francuskog jezika na Filolo\u0161kom fakultetu UCG Jasmina Nik\u010devi\u0107 i Jasna Tatar-An\u0111eli\u0107. Lorans je u Crnu Goru do\u0161la u svojstvu generalne sekretarke Akademije Gonkur koja ove godine prvi put dodjeljuje nagradu laureatu iz Crne Gore. \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nik\u010devi\u0107 je istakla da je zna\u010dajno za na\u0161u dr\u017eavu da se u godini u kojoj se obilje\u017eava&nbsp;20 godina nezavisnosti i&nbsp;izvjesno pribli\u017eavanje Evropskoj&nbsp;uniji de\u0161avaju povezivanja mladih, obrazovanih ljudi sa savremenim&nbsp;kulturnim tendencijama i dometima jedne velike Francuske.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Akademija Gonkur ve\u0107 decenijama ima praksu rada na \u0161irenju frankofonije, a na dana\u0161nji dan dodjeljuje se u pedesetak zemalja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Maternji jezik nije samo ne\u0161to \u0161to nam omogu\u0107ava svakodnevni prakti\u010dni \u017eivot, materijalnu, ekonomsku i bilo koju drugu svakodnevnu komunikaciju, ve\u0107 je to sredstvo za \u0161irenje knji\u017eevnih ideja. U tome je i zna\u010daj ovih dodjela stranih Gonkur nagrada i zaista sam u saradnji i radu sa va\u0161im studentima&nbsp;osjetila tu radost i va\u017enost jednog takvog poduhvata i koliko studentima pri\u010dinjava zadovoljstvo da prepoznaju ljepotu forme knji\u017eevnog&nbsp;stila i na\u010dina izra\u017eavanja, ali i teme \u2013 rekla je Lorans.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tatar-An\u0111eli\u0107 se osvrnula na teme kojima se&nbsp;Lorans bavi u svojim djelima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Ona prvenstveno&nbsp;istra\u017euje konstrukciju \u017eenskog identiteta, ljubav u svim oblicima, toksi\u010dne i manipulativne odnose, grani\u010dne linije ljubavi i mr\u017enje&nbsp;ispitivanje&nbsp;jezika i narativne vje\u0161tine i mogu\u0107nosti \u2013 rekla je Tatar-An\u0111eli\u0107, dok je autorka istakla da je ljubav njeno veliko polje istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Ljubav u naj\u0161irem smislu, a naro\u010dito kad je u pitanju istra\u017eivanje odnosa izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene. Uvijek me zanimala ta razlika koja postoji u konceptu ljubavi s jedne i s druge strane, a dodatno sam bila fascinirana tim razlikama i kroz to je i\u0161lo i istra\u017eivanje \u017eenske sudbine, zato \u0161to je bilo fascinantno da kroz svojih \u0161ezdesetak godina pratim razvoj feministi\u010dkih ideja, odnosa prema \u017eeni, koliko je evoluirala i razvila se, promijenila \u017eenska sudbina i \u017eensko pitanje tokom godina. I bila sam u situaciji da u Francuskoj prisustvujem ra\u0111anju pokreta za prava \u017eena pa sve do skora\u0161njih modernijih pokreta kao \u0161to je #metoo koji sam otkrila zahvaljuju\u0107i svojoj k\u0107erki \u2013 rekla je Kamij Lorans.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored feminizma, Lorans se bavi i jezikom, tra\u017ee\u0107i smisao i igraju\u0107i se rije\u010dima, i tvrdi da joj je upravo jezik spasio \u017eivot.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Kad ka\u017eem maternji jezik, za mene je to u bukvalnom smislu neka majka koja me obuhvata, grli i pru\u017ea mi neku vrstu ljubavi. Moja je namjera da kroz svoje tekstove tu ljubav jeziku i knji\u017eevnosti vratim. Dakle, ja volim volim rije\u010di i rije\u010di vole mene \u2013 rekla je Lorans.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je govorila i o intertekstualnosti u svojim djelima, ljubavi prema rje\u010dnicima, a bilo je rije\u010di i o sli\u010dnostima izme\u0111u crnogorskog i francuskog kulturnog koda koji, izme\u0111u ostalog, druga\u010dije tretiraju mu\u0161ku i \u017eensku djecu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Imam probleme da objasnim svojoj k\u0107erki da nije tako davno bilo da moja majka nije smjela da radi bez dozvole mog oca i da nije smjela da potpi\u0161e \u010dek bez dozvole. Taj moj otac je bio osoba koja je \u017eeljela da ima sina i dozvolio je sebi da ga to obilje\u017ei i ja sam rasla svjesna njegovog razo\u010daranja \u2013 rekla je Lorans.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U svojim romanima Kamij Lorans tako\u0111e razmatra i uticaj virtuelnog svijeta, vje\u0161ta\u010dke inteligencije i dru\u0161tvenih mre\u017ea na emocionalne odnose.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Snimak kompletne tribine \u201eCrna Gora i Francuska \u2013 knji\u017eevne i kulturolo\u0161ke tendencije i pore\u0111enja\u201c dostupan je na Jutjub kanalu Matice crnogorske:&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=sAb3SSCAHc0&amp;t=1s\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=sAb3SSCAHc0&amp;t=1s<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Francuska knji\u017eevnica Kamij Lorans bila je proteklog vikenda go\u0161\u0107a tribine \u201eCrna Gora i Francuska \u2013 knji\u017eevne i kulturolo\u0161ke tendencije i pore\u0111enja\u201c koju je Matica crnogorska realizovala u saradnji s Francuskim institutom i Ambasadom Francuske u Crnoj Gori u okviru Dana frankofonije. <\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":948713,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[11],"tags":[29469,29468],"naslovna":[],"class_list":["post-948710","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-lorans","tag-matica-crnogoska"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/11dafeef-a396-4cf6-bc1a-493aca1c5a75.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/948710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=948710"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/948710\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":948717,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/948710\/revisions\/948717"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/948713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=948710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=948710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=948710"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=948710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}