Upravo je iz \u0161tampe iza\u0161ao 55. jubilarni broj Komune na osam strana vi\u0161e od uobi\u010dajenog, sa bogatim programskim sadr\u017eajem sa temama sa nacionalnog nivoa koji \u0107e se od sjutra na\u0107i na trafikama i ostalim mjestima gdje se prodaje \u0161tampa \u0161irom Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
U nastavku je sa\u017eetak novog broja sa potpisom Programskog odbora Komune.<\/p>\n\n\n\n
Najnoviji broj Komune po\u010dinje Uvodnikom pod naslovom \u201ePrvih petnaest\u2026\u201cmr \u017deljka Rutovi\u0107a posve\u0107enog 15-to godi\u0161njici \u010dasopisa koji otvara dveri pro\u0161losti Crne Gore, ali i podsje\u0107a na li\u010dnosti i vremena koja su obilje\u017eila milenijumsko postojanje na\u0161e dr\u017eave uz naglasak da Komunino petnaestogodi\u0161nje iskustvo govori o kulturolo\u0161koj misiji otpora zaboravu, raznih oblika i karaktera \u010diji simboli blistavih rije\u010di, slobode, ba\u0161tine, jezika, kulture, etike i tradicije ostaju trajnim govorom o (po)kazivanju na\u0161e pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n
U ovom broju publikovan je i tekst Jovana \u0110uranovi\u0107a,o me\u0111uvjerskom \u017eivotu i toleranciji u Crnoj Gori u XVI i XVII vijeku u kojem isti\u010de da su temelje me\u0111uvjerskog su\u017eivota u Crnoj Gori kojeg su krasile tolerancija, ravnopravnost i uva\u017eavanje udarili crnogorski gospodari \u0110urad Crnojevi\u0107 i Skenderbeg Crnojevi\u0107, kao i tekst Adema Ada Softi\u0107a o beranskom pe\u0161ke\u0161u i ulozi zaboravljenih islamskih mekteba u razvoju beranskog obrazovana uz napomenu da poslije 95 godina ni u jednom ud\u017ebeniku, ni u jednom nau\u010dnom radu, niti monografiji O.\u0160.,,Vuk Karad\u017ei\u0107\u201c i Gimnazije \u201ePanto Mali\u0161i\u0107\u201c, beranskog \u0161kolstva i Berana uop\u0161te, ne postoji ni P od pe\u0161ka\u0161a, ni M od dva mekteba, niti se igdje pominje njihova uloga u istoriji beranskog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n
U tekstu pod naslovom \u201eKulturna interakcija budi <<evropejstvo>> Crne Gore\u201c Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107 pi\u0161e o diplomatskim misijama i usponu ambasada na Cetinju u XIX vijeku gdje ka\u017ee da je \u201eprisustvo velikih sila na Cetinju imalo vi\u0161estruke efekte, a s politi\u010dkog stanovi\u0161ta ,a stalne ambasade i poslanstva potvr\u0111ivale su me\u0111unarodni status Crne Gore, jer se uzajamno priznanje i razmjena predstavnika ubrajaju me\u0111u kriterijume suvereniteta\u201c.<\/p>\n\n\n\n
O Guvnu kao mjestu gdje su se najprije vr\u0161le \u017eitarice, ali i svetom mjestu na kojem se dijelila pravda i donosile va\u017ene odluke pi\u0161e advokat mr Aleksandar \u0110uri\u0161i\u0107 u tekstu pod naslovom \u201eMjesto hljeba, igara i odluka\u201c, a dr pharm Rosa \u010cuki\u0107 \u010corovi\u0107 pi\u0161e o istoriji farmacije i apotekarskoj tradiciji Crne Gore gdje nagla\u0161ava da je u Kotoru radila apoteka jo\u0161 1326.godine.<\/p>\n\n\n\n
Po\u0161to Komun@ redovno pi\u0161e o zna\u010dajnim jubilejima posve\u0107enim istoriji Crne Gore i li\u010dnostima koje su nju obilje\u017eile, u ovom broju u tekstu pod naslovom \u201e Narodni heroj i \u010covjek\u201c Dragan Mitov \u0110urovi\u0107 pi\u0161e o ulozi i doprinosu Bla\u017ea Jovanovi\u0107a u rje\u0161avanju crnogorskog dr\u017eavnog i nacionalnog pitanja koja je ve\u0107a nego \u0161to bi dana\u0161nje generacije mogle da pretpostave, a sve kao znak posvete i podsje\u0107anje na pola vijeka o smrti ratnika i dr\u017eavnika koji je obilje\u017eio jedno vrijeme svijetle stranice crnogorske istorije.<\/p>\n\n\n\n
Komun@ tako\u0111e podsje\u0107a na dva zna\u010dajna jubileja i to 100 godina od prvog izdanja humoristi\u010dko satiri\u010dnog lista \u201eKarampana\u201c u kojem Dubravka Jovanovi\u0107 i Dolores Bonji\u0107 Fabian isti\u010du da Karmpana koja je pisana arhai\u010dnim jezikom punim so\u010dnih raomanizama \u010duva segment prepoznatljivosti boke\u0161kog govora koji sve vi\u0161e nestaje, a Mladen Zadrima napisao je tekst o zna\u010dajnom jubileju \u0161tampanog i elektronskog izdanja Cetinjskog lista i Radio Cetinja nagla\u0161avaju\u0107i da je Radio Cetinje prvi elektronski medij u Crnoj Gori koji se oglasio 1944.godine u ratnim uslovima u tek oslobo\u0111enom Cetinju.<\/p>\n\n\n\n
O svojim nezaboravnim i istaknutim saradnicima i prijateljima koji su punih deceniju ipo pisali za Komunu: Huseinu Cenu Tuzovi\u0107u i Marjanu Ma\u0161u Milji\u0107u koji su sve ovo vrijeme pru\u017eali podr\u0161ku revnosno pi\u0161u\u0107i i daju\u0107i savjete i sugestije kako bi Komun@ postala i ostala ono \u0161to jeste pi\u0161u Rajko Kova\u010devi\u0107 Goran Sekulovi\u0107, Mira\u0161 Martinovi\u0107 i \u017deljko Rutovi\u0107 uz podsje\u0107anje i pijetet da su to tekstovi koji predstavljaju kulturolo\u0161ki oma\u017e uglednicima Crne Gore sa kojim je Komun@ rasla u ime kolektivnog sje\u0107anja na identitet, tradiciju i multikulturalnost Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
O crnogorskoj razli\u010ditosti koja je po mi\u0161ljenju prof. dr Esada Ku\u010devi\u0107a prirodni zakon, a ne izbor, pomenuti autor napominje da \u201erazli\u010ditost nije prepreka ve\u0107 bogastvo- tj.jedini siguran put ka istinskoj slobodi i napretku Crne Gore\u201c, a Zlatko Tuti\u0107 u ,,Pri\u010di bez naslova\u201c pi\u0161e o tome da se \u201esa amanetom ni\u0161ta ne mjeri i da se o tome ne pri\u010da, dok Mustafa Canka u ovom broju Komune pi\u0161e o \u017eivotu u ulcinjskoj \u010dar\u0161iji u osmanskoj dr\u017eavi u tekstu pod naslovom ,,\u0160eheretike milosr\u0111a:rahmeta i selameta\u201c.<\/p>\n\n\n\n
U ovom broju Komune publikovan je i tekst Slobodana \u010cuki\u0107a o jednom neobi\u010dnom trgova\u010dkom poduhvatu iz 1846.godine u kojem se govori o jednom pa\u0161trova\u010dkom trgovcu koji je poku\u0161ao da preko Crmnice prebaci \u201eve\u0107e koli\u010destvo\u201c \u017eaba prema Primorju, u \u010demu je bio onemogu\u0107en, kao i tekst \u017deljka Milovi\u0107a o nizu Ka\u0161\u0107el i akvaduktu, jedinom takve vrste u Crnoj Gori izme\u0111u zidina Starog Bara i rijeke Bunar, dok Ljiljana Vujovi\u0107 predstavlja Zadu \u0110urovi\u0107 di Maio humanitarku ,,koja nije bila \u017eena koja je pomagala ponekad, ve\u0107 je pomagala kao da je to njen poziv, vjera i identitet\u201c, poru\u010duju\u0107i \u010ditaocima Komune da njena pri\u010da zaslu\u017euje da bude ispri\u010dana.<\/p>\n\n\n\n
U dijelu koji Komun@ predstavlja knji\u017eevne i slikarske bardove Sanja Vojinovi\u0107 predstavlja Mirka Kova\u010da koji je svoju spisateljsku sudbinu progonjenih i (politi\u010dki u to vrijeme \u201enpodobnih\u201c) autora dijelio sa Danilom Ki\u0161om i Borislavom Peki\u0107em, a \u017deljko Rutovi\u0107, crnogorskog slikara, pejza\u017eistu i likovnog esejistu Nikolu Vujo\u0161evi\u0107a koji \u0107e ostati upam\u0107en po veli\u010danstvenom djelu koje svjedo\u010di o neprolaznoj prirodnoj i umjetni\u010dkoj inspiraciji motiva Kanjona Mora\u010de.<\/p>\n\n\n\n
U najnovijem jubilarnom izdanju Komune o Pljevljima-gradu energije (i) duha pi\u0161e Dejan Mili\u010di\u0107 u tekstu pod naslovom \u201eMurali slobodne teritorije misli\u201c nagla\u0161avaju\u0107i da je za protekle \u010detiri decenije u Pljevljima prodefilovalo sve \u0161to je vrijedelo u humoru i satiri na ex Yu prostorima, jer se ove godine navr\u0161ava 40 godina Dana humora i satire \u201eVuko Bezarevi\u0107\u201c, a Igor Peri\u0107 o velikom projektu \u201e Podgori\u010dka svadba\u201c AKUD-a \u201eMirko Srzenti\u0107\u201c koji je pokazao kako se kulturno naslje\u0111e mo\u017ee o\u017eivjeti na umjetni\u010dki ubjedljiv na\u010din.<\/p>\n\n\n\n
U rubrikama posve\u0107enim sportu Ramiz Had\u017eibegovi\u0107 pi\u0161e o Mundijalu prijateljstva u Ulcinju koji predstavlja najzna\u010dajniji i najemotivniji socikulturni projekat povezivanja nakon raspada Jugoslavije i predstavlja festival \u010dovjekoljublja koji je stvarao sadr\u017eaje u koje su se skrivali duhovno i sportsko bi\u0107e Pavla Pep\u0111onovi\u0107a, koje je ovu formu iznjedrilo, a Dra\u017een Dra\u0161kovi\u0107 pi\u0161e o najavi jedne kola\u0161inske tradicije i istorije pod naslovom \u201eMuzej sporta \u010duva ljiude i vrijeme\u201c opisuju\u0107i da u porodi\u010dnoj ku\u0107i Bobana D\u017eima Brkovi\u0107a je skupljeno na stotine rekvizita koji pri\u010daju o generacijama takmi\u010dara i \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Poslednja strana ovog broja Komune pripada pri\u010di Rijalde Ramusovi\u0107 o Odluci \u017eirija o desetom, jubilarnom izboru Komune za Godi\u0161nju nagradu i Specijalnih plaketa \u010dasopisa Komun@ koja se godinama dodjeljuje za doprinos o\u010duvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske ba\u0161tine Crne Gore za 2025 koja je ove godine pripala Akademiku Vuku\u0107u Pulevi\u0107u, a Specijalne plakete Akademiku Ljubomiru Mudre\u0161i, Miloradu Mi\u0107u Miranovi\u0107u i posthumno Esadu Krci\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
I ovo izdanje je \u0161tampano uz sufinasiranje Ministarstva kulture i medija , a i ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusovi\u0107 dok je za dizajn i grafi\u010dko ure\u0111enje bio zadu\u017een Vojislav Bulatovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Upravo je iz \u0161tampe iza\u0161ao 55. jubilarni broj Komune na osam strana vi\u0161e od uobi\u010dajenog, sa bogatim programskim sadr\u017eajem sa temama sa nacionalnog nivoa koji \u0107e se od sjutra na\u0107i na trafikama i ostalim mjestima gdje se prodaje \u0161tampa \u0161irom Crne Gore. U nastavku je sa\u017eetak novog broja sa potpisom Programskog odbora Komune. Najnoviji broj […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":946092,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[5912,12071],"naslovna":[],"class_list":["post-946090","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-casopis","tag-komuna"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/946090","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=946090"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/946090\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":946091,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/946090\/revisions\/946091"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/946092"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=946090"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=946090"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=946090"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=946090"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}