<\/p>\n\n\n\n
Voz broj 671 krenuo je 27. februara 1993. iz Beograda ka Baru u Crnoj Gori. Nakon stanice u U\u017eicu, trebalo je da bez zaustavljanja pro\u0111e dijelom pruge kroz teritoriju BiH. No, naoru\u017eani pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) su okupirali stanicu i primorali otpravnika vozova da zaustavi kompoziciju. Identifikovano je 20 putnika nesrpske nacionalnosti, koji su odvedeni do \u0161kole u selu Prelovo kod Vi\u0161egrada, gdje su oplja\u010dkani i pretu\u010deni, a zatim preba\u010deni u selo Mu\u0161i\u0107i, kod Vi\u0161egradske Banje, gdje su ubijeni. Najstarija \u017ertva imala je 59, a najmla\u0111a 17 godina.<\/p>\n\n\n\n
\u201cApsolutno je jasno, da u ovom, kao i u velikom drugom broju predmeta pravda nije u potpunosti ostvarena. Naime, i pored izre\u010denih presuda, \u010dinjenica je da veliki broj osoba koji su u\u010destvovali u zlo\u010dinu nikada nije procesuiran, dok komandna odgovornost prakti\u010dno nije ni utvr\u0111ena\u201c, istakao je istori\u010dar Igor Radulovi\u0107<\/strong>, koji je vodio vebinar.<\/p>\n\n\n\n On je podsjetio da je Crna Gora bila me\u0111u prvim dr\u017eavama koje su pokrenule postupak za ovaj zlo\u010din, ali u veoma ograni\u010denom obimu. \u201eTo je dovelo do toga da pred Vi\u0161im sudom u Bijelom Polju bude osu\u0111en samo jedan direktni izvr\u0161ilac, Neboj\u0161a Ranisavljevi\u0107, i to na kaznu od 15 godina zatvora. Postupak je bio gotovo isklju\u010divo usmjeren na njega, dok se sud nije bavio utvr\u0111ivanjem \u0161ire strukture odgovornosti, \u0161to baca odre\u0111enu sjenku na procesuiranje ovog zlo\u010dina u Crnoj Gori\u201c, kazao je Radulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Radulovi\u0107 je ukazao i na epiloge sudskih postupaka koji su vo\u0111eni u regionu.<\/p>\n\n\n\n \u201eU BiH vo\u0111en je najobimniji proces, u kojem je sedam biv\u0161ih pripadnika VRS osu\u0111eno na ukupno 91 godinu zatvora, pri \u010demu je sud utvrdio da je rije\u010d o organizovanom zlo\u010dinu u kojem su u\u010destvovale vojne i paravojne strukture. U Srbiji su postupci pokrenuti znatno kasnije i trajali su gotovo deceniju \u2013 u ponovljenom su\u0111enju 2025. godine trojica optu\u017eenih osu\u0111ena su na ukupno 25 godina zatvora, sa pravom \u017ealbe jer proces nije zavr\u0161en, dok su dvojica optu\u017eenih u me\u0111uvremenu preminula\u201c, pojasnio je Radulovi\u0107, dodaju\u0107i da dugotrajnost postupaka, slaba koordinacija izme\u0111u lokalnih tu\u017eila\u0161tava, kao i relativno niske kazne za ovaj zlo\u010din, naro\u010dito u Srbiji, ostaju klju\u010dni propusti.<\/p>\n\n\n\n U\u010desnici su otvorili i pitanje na\u010dina na koji se o ratovima devedesetih govori u osnovnim i srednjim \u0161kolama u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, uz ocjenu da je potrebno vi\u0161e prostora za \u010dinjenice, kriti\u010dko mi\u0161ljenje i multiperspektivni pristup u nastavi istorije.<\/p>\n\n\n\n \u201cVa\u017eno je da nastavnici\/ce imaju pouzdane i stru\u010dno utemeljene materijale koji im poma\u017eu da o osjetljivim temama iz devedesetih predaju na odgovoran i \u010dinjenicama zasnovan na\u010din. Priru\u010dnik CGO-a \u201cRatni zlo\u010dini 90-ih u presudama crnogorskog pravosu\u0111a\u201d predstavlja dobar primjer kako se takav pristup mo\u017ee primijeniti u nastavi, a posebno je zna\u010dajno \u0161to su pojedini profesori ve\u0107 prepoznali njegovu vrijednost i po\u010deli da ga koriste\u201c, ocijenjeno je tokom razgovora.<\/p>\n\n\n\n Posebna pa\u017enja posve\u0107ena je i memorijalizaciji zlo\u010dina u \u0160trpcima u javnom diskursu u Crnoj Gori, uz ocjenu da kultura sje\u0107anja i dalje nije razvijena na adekvatan na\u010din. Istaknuto je da problem ne postoji samo kada je rije\u010d o ovom zlo\u010dinu, ve\u0107 da je prisutan \u0161iri izostanak sistematskog i odgovornog odnosa prema suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n \u201cNe postoji adekvatna memorijalizacija kada su u pitanju ratni zlo\u010dini iz devedesetih. \u010cesto se radi o sistematskom poku\u0161aju da se odre\u0111ene stvari stave pod tepih, iako one predstavljaju jedan od najva\u017enijih segmenata istorijskog pam\u0107enja. Memorijalizacija je neophodna, ali se ona kod nas nerijetko svodi na podizanje op\u0161tih spomenika svim \u017ertvama ratova, \u010dime se zaobilazi su\u0161tina \u2013 da svaki zlo\u010din mora imati svoje obilje\u017eje, kao podsjetnik, opomenu, ali i kao va\u017ean edukativni alat za budu\u0107e generacije\u201c, pojasnio je Radulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ovaj vebinar predstavlja prakti\u010dnu nadogradnju CGO priru\u010dnika \u201eRatni zlo\u010dini 90-ih u presudama crnogorskog pravosu\u0111a\u201c, omogu\u0107avaju\u0107i dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji \u201eProces suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u u Crnoj Gori: Slu\u010daj \u201c\u0160trpci\u201d.<\/p>\n\n\n\n Cilj serije vebinara je da zainteresovanoj javnosti omogu\u0107i pristup provjerenim i verifikovanim informacijama o ratnim zlo\u010dinima, kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza, svjedo\u010danstava i uloge institucija. Naredni vebinar vodi\u0107e aktivista Emir Pilav, 30. marta 2026. godine, a bi\u0107e posve\u0107en slu\u010daju \u201eBukovica\u201c.<\/p>\n\n\n\n Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta \u201eRazumijevanjem pro\u0161losti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde\u201c, kroz regionalni program \u201cPodr\u0161ka EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu\u201d, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadr\u017eaj ovog vebinara isklju\u010diva je odgovornost autora i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010cinjenica da su postupci vo\u0111eni, da je utvr\u0111ena individualna odgovornost dijela izvr\u0161ilaca je pozitivan pomak, ali dugotrajnost postupaka, slaba koordinacija izme\u0111u lokalnih tu\u017eila\u0161tava, relativno niske kazne za ovaj zlo\u010din, i to naro\u010dito u Srbiji, ostaju klju\u010dni propusti, poru\u010deno je na petom od sedam edukativnih vebinara, ovog puta o slu\u010daju \u201e\u0160trpci\u201d, koje je organizovao Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO).<\/p>","protected":false},"author":13,"featured_media":945797,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[798,4651],"naslovna":[],"class_list":["post-945793","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-cgo","tag-strpci-2"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/945793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=945793"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/945793\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":945798,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/945793\/revisions\/945798"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/945797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=945793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=945793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=945793"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=945793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}