<\/p>\n\n\n\n
Obja\u0161njavaju da formalni zakonodavni okvir nije dovoljan bez njegove dosljedne primjene i dodatnih mjera u praksi.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima ministarstva, u Skup\u0161tini Crne Gore \u017eene zauzimaju 23 od 81 mjesta (28,4 odsto). U Vladi je njihovo u\u010de\u0161\u0107e oko jedne petine, dok na lokalnom nivou nijedna \u017eena ne obavlja funkciju gradona\u010delnice ili predsjednice op\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n
Crna Gora, koja o\u010dekuje da \u0107e 2028. zavr\u0161iti pregovore o pristupu sa Evropskom unijom, zaostaje za prosjekom zemalja \u010dlanica koji iznosi 32,7 odsto kada je rije\u010d o zastupljenosti \u017eena u parlamentu.<\/p>\n\n\n\n
U svim zemljama Zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, broj \u017eena u parlamentu je ve\u0107i nego u Skup\u0161tini Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
Zakonodavni okvir u Crnoj Gori predvi\u0111a obavezne rodne kvote za izborne liste.<\/p>\n\n\n\n
Kvota od 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola, uvedena zakonom iz 2011. godine, kao i izmjene iz 2014. godine kojima je propisano da na listama mora biti najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola na svaka \u010detiri kandidata, nijesu bile dovoljne da obezbijede ve\u0107u zastupljenost \u017eena, pokazuju doma\u0107i i me\u0111unarodni izvje\u0161taji.<\/p>\n\n\n\n
Zakonske izmjene kojima je rodna kvota pove\u0107ana na 40 odsto uvedene su 2025. ali ostaje pitanje kako \u0107e primjena ovih odredbi izgledati u praksi.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ta ka\u017eu iz Ministarstva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201cDosada\u0161nja praksa pokazuje da normativni okvir, iako va\u017ean, nije sam po sebi dovoljan za postizanje uravnote\u017eene zastupljenosti\u201d, ka\u017ee za RSE Biljana Pejovi\u0107,<\/strong> na\u010delnica Odeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n Obja\u0161njava da na nedovoljnu zastupljenost \u017eena u politici uti\u010de vi\u0161e faktora \u2013 od na\u010dina kandidovanja i rasporeda na izbornim listama, nivoa podr\u0161ke kandidatkinjama, pa do rodnih stereotipa i nejednake raspodjele obaveza u privatnoj sferi.<\/p>\n\n\n\n \u201cIako Ministarstvo za ljudska i manjinska prava posjeduje mehanizme za pra\u0107enje primjene zakona, politi\u010dka zastupljenost \u017eena zavisi od vi\u0161e aktera \u2013 Skup\u0161tine, Vlade, lokalnih samouprava, politi\u010dkih partija, kao i izbornog sistema i nadle\u017enih izbornih organa\u201d, ka\u017ee Biljana Pejovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Zato iz ministarstva poru\u010duju da je potrebno unaprijediti sistem pra\u0107enja i obezbijediti ve\u0107u odgovornost svih onih koji uti\u010du na politike rodne ravnopravnosti.<\/p>\n\n\n\n Manje od tre\u0107ine mjesta u Skup\u0161tini zauzimaju \u017eene<\/strong><\/p>\n\n\n\n Od ukupno 16 skup\u0161tinskih odbora, \u017eene su na \u010delu \u010detiri, uklju\u010duju\u0107i Odbor za rodnu ravnopravnost.<\/p>\n\n\n\n Predsjednica tog odbora i poslanica Pokreta Evropa Sad Jelenka Andric<\/strong> ka\u017ee da to \u0161to u poslani\u010dkim klupama sjedi manje od 30 odsto \u017eena, zna\u010dajno uti\u010de na svakodnevni rad parlamenta.<\/p>\n\n\n\n \u201cKada je \u017eena manje na tim mjestima, rje\u0111e se insistira da teme kao \u0161to su nasilje nad \u017eenama, uskla\u0111ivanje rada i roditeljstva, ekonomska nejednakost, reproduktivno zdravlje, polo\u017eaj samohranih majki ili rodno osjetljivo bud\u017eetiranje dobiju politi\u010dku pa\u017enju koju zaslu\u017euju\u201d, obja\u0161njava poslanica.<\/p>\n\n\n\n Andri\u0107 ka\u017ee da je jedan od najve\u0107ih izazova sa kojima se ona i njene koleginice u Skup\u0161tini suo\u010davaju to \u0161to se \u010desto njihovu glasovi ne \u010duju dovoljno, a prijedlozi ne do\u017eivljavaju ozbiljno.<\/p>\n\n\n\n \u201cProblem je i na\u010din na koji se \u017eene u politici percipiraju u javnosti. Umjesto da fokus bude na njihovom radu, rezultatima i politikama koje zastupaju, \u017eene su nerijetko izlo\u017eene objektivizaciji i seksualizaciji, kao i kritikama koje se odnose na njihov fizi\u010dki izgled\u201c, dodaje sagovornica RSE.<\/p>\n\n\n\n Iako optimisti\u010dna zbog pove\u0107anja rodnih kvota na 40 odsto, Jelenka Andri\u0107 smatra da zakonske izmene nijesu dovoljne i podsje\u0107a da nijednu politi\u010dku partiju u Crnoj Gori ne predvodi \u017eena.<\/p>\n\n\n\n \u201cAko \u017eene nijesu dovoljno zastupljene u partijskim rukovodstvima, te\u0161ko je o\u010dekivati da \u0107e biti dovoljno zastupljene na najva\u017enijim funkcijama u izvr\u0161noj i zakonodavnoj vlasti\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n Uticaj \u2018patrijarhalnih obrazaca i rodnih stereotipa\u2019<\/strong><\/p>\n\n\n\n Maja Marinovi\u0107<\/strong>, saradnica na programima u Centru za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), za RSE obja\u0161njava da na zastupljenost \u017eena u politici zna\u010dajno uti\u010du patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi u crnogorskom dru\u0161tvu, ali i rukovodstva partija koja uglavnom \u010dine mu\u0161karci.<\/p>\n\n\n\n Dodaje da su \u017eene koje vr\u0161e javne funkcije \u010desto izlo\u017eene napadima i mizoginiji, kao i kritikama na ra\u010dun njihovog privatnog \u017eivota, izgleda ili integriteta, \u0161to ih dodatno obeshrabruje da se politi\u010dki anga\u017euju ili prihvate visoke funkcije.<\/p>\n\n\n\n \u201cZato je va\u017eno dosljedno primjenjivati zakon i sprije\u010diti zloupotrebe kvota, osigurati da \u017eene budu i na rukovode\u0107im pozicijama, ali i razvijati mehanizme nulte tolerancije prema uvredama, napadima i mizoginiji prema politi\u010darkama, kako iz sopstvene, tako i drugih partija, jer takva atmosfera obeshrabruje \u017eene da se uklju\u010de i ostanu u politici\u201c, ocjena je Marinovi\u0107 iz CGO.<\/p>\n\n\n\n Kakva je situacija na Zapadnom Balkanu i u zemljama EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr\u017eave Evropske unije, sa kojom Crna Gora pregovara o \u010dlanstvu, u prosjeku imaju oko 32 odsto \u017eena u parlamentu.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eave sa tradicionalno visokim brojem \u017eena u parlamentu, kao \u0161to su Island (46 odsto), Finska (45,5 odsto) ili \u0160vedska (44,7 odsto) uop\u0161te nemaju zakonom propisane kvote koje ih obavezuju na uklju\u010divanje \u017eena.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, sve zemlje u regionu imaju neku vrstu rodnih kvota u izbornom zakonodavstvu.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de se Sjeverna Makedonija, gdje parlament \u010dini vi\u0161e od 39 odsto \u017eena.<\/p>\n\n\n\n I Srbija i Slovenija imaju visoko u\u010de\u0161\u0107e \u017eena u parlamentu \u2013 preko 37 odsto.<\/p>\n\n\n\n U parlamentima Albanije, Kosova i Hrvatske tako\u0111e vi\u0161e od 30 odsto mjesta u parlamentu zauzimaju \u017eene.<\/p>\n\n\n\n Jedina zemlja u regionu koja se prema zastupljenosti \u017eena u parlamentu rangira ni\u017ee od Crne Gore jeste Bosna i Hercegovina \u2013 uprkos tome \u0161to zakon nala\u017ee da na izbornim listama mora biti 40 odsto \u017eena, u Predstavni\u010dkom domu svega osam od 42 mjesta zauzimaju \u017eene, \u0161to u procentima iznosi oko 19 odsto.<\/p>\n\n\n\n U\u010de\u0161\u0107e \u017eena i evropski put Crne Gore<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sagovornice RSE uklju\u010denost \u017eena u dono\u0161enje odluka vide kao neophodan korak ka \u010dlanstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n \u201cUnapre\u0111enje politi\u010dke zastupljenosti \u017eena nije pitanje samo obaveza iz procesa evropskih integracija, ve\u0107 i ukupne sposobnosti Crne Gore da zakone sprovede u praksi\u201c, ka\u017ee Maja Marinovi\u0107 iz nevladine organizacije CGO.<\/p>\n\n\n\n I Jelenka Andri\u0107, predsjednica skup\u0161tinskog Odbora za rodnu ravnopravnosti, smatra da stupanje u EU ne podrazumijeva samo formalno usagla\u0161avanje zakonodavstva, ve\u0107 i usvajanje evropskih vrijednosti i praksi me\u0111u kojima rodna ravnopravnost zauzima va\u017eno mjesto.<\/p>\n\n\n\n Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava za RSE isti\u010du da se priprema novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji \u0107e, izme\u0111u ostalog, kao cilj prepoznati unapre\u0111enje u\u010de\u0161\u0107a \u017eena u politi\u010dkom odlu\u010divanju.<\/p>\n\n\n\n Poseban fokus u novom zakonu bi\u0107e stavljen na obavezno integrisanje rodne perspektive u sve faze javnih politika \u2013 od planiranja i izrade, do sprovo\u0111enja, pra\u0107enja i evaluacije, dodaju iz ministarstva.<\/p>\n\n\n\n Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici do objavljivanja teksta nijesu odgovorili na pitanja o tome kako vide to \u0161to u crnogorskoj Skup\u0161tini ni tre\u0107inu poslanika ne \u010dine \u017eene.<\/p>\n\n\n\n Crna Gora je 17. marta zatvorila 14. po redu poglavlje u pristupnim pregovorima sa EU, dok je otvorila svih 33.<\/p>\n\n\n\n Plan Vlade je da Crna Gora postane punopravna \u010dlanica EU do kraja 2028. godine.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zastupljenost \u017eena i dalje je ispod nivoa koji odra\u017eava ravnopravno u\u010de\u0161\u0107e u odlu\u010divanju, navode iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore za Radio Slobodna Evropa (RSE).<\/p>","protected":false},"author":8,"featured_media":940276,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[12953,100,21214],"naslovna":[],"class_list":["post-944552","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-ministarstvo-ljudskih-i-manjinskih-prava","tag-skupstina-crne-gore","tag-zastupljenost-zena"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/944552","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=944552"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/944552\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":944553,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/944552\/revisions\/944553"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/940276"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=944552"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=944552"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=944552"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=944552"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}