<\/p>\n\n\n\n
To je poru\u010deno tokom podcasta o mentalnom zdravlju mladih, koji je\u00a0nevladina organizacija (NVO) Prima\u00a0realizovala u okviru projekta\u00a0\u201eMentalno zdravlje je va\u017eno\u201c<\/em>, uz finansijsku podr\u0161ku Ambasade Australije. Podcast je moderirala Aida Perovi\u0107, direktorica NVO Prima.<\/p>\n\n\n\n Psihijatrica i na\u010delnica Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju Klini\u010dkog centra Crne Gore dr Tea Daki\u0107<\/strong>\u00a0je kazala da se mentalno zdravlje \u010desto svodi na \u201eli\u010dnu slabost\u201c ili privatnu stvar pojedinca, iako su dru\u0161tveni faktori presudni.<\/p>\n\n\n\n \u201eKad govorimo o mentalnom zdravlju, ne mo\u017eemo ga odvojiti od dru\u0161tva u kojem \u017eivimo. Ekonomska nesigurnost, nestabilne politi\u010dke i dru\u0161tvene prilike, pritisak uklapanja i nedostatak podr\u0161ke sve to direktno uti\u010de na psihi\u010dko stanje mladih\u201c, istakla je Daki\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ukazala je da podaci iz dostupnih istra\u017eivanja pokazuju da je u posljednjih deset godina zabilje\u017een porast poreme\u0107aja mentalnog zdravlja od oko 30 odsto, uz rast anksioznosti za oko 60 odsto i depresivnosti za 40 odsto.<\/p>\n\n\n\n \u201eIako Crna Gora nema dovoljno sistemskih podataka doma\u0107i kontekst donosi i dodatne rizike. \u017divimo u dru\u0161tvu u kojem se od mladih o\u010dekuje da se prilagode, da ne \u2018talasaju\u2019, da se uklope u zadate obrasce, \u010desto na \u0161tetu sopstvene autenti\u010dnosti\u201c, navela je Daki\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njenim rije\u010dima, jedan od najizra\u017eenijih problema je osje\u0107aj usamljenosti.<\/p>\n\n\n\n \u201eIako ve\u0107ina mladih dugo \u017eivi u okviru porodice, to ne zna\u010di da imaju emocionalno podr\u017eavaju\u0107e odnose. Usamljenost o kojoj govorimo nije fizi\u010dka, ve\u0107 emotivna, osje\u0107aj da te niko ne razumije, da nema\u0161 s kim da podijeli\u0161 ono \u0161to te mu\u010di\u201c, objasnila je Daki\u0107.<\/p>\n\n\n\n Paradoks savremenog doba, kako je dodala, jeste da su mladi istovremeno najpovezanija i najusamljenija generacija.<\/p>\n\n\n\n Sagovornice su ukazale i na manjak emotivne pismenosti, koja se u na\u0161em dru\u0161tvu gotovo uop\u0161te ne njeguje.<\/p>\n\n\n\n \u201eEmocije se ne u\u010de. Ne znamo da imenujemo ono \u0161to osje\u0107amo, da razlikujemo tugu od bijesa ili povrije\u0111enost od mr\u017enje. Bez tog jezika emocija, ljudi ne znaju ni da se pove\u017eu, ni da potra\u017ee pomo\u0107\u201c, navela je Daki\u0107.<\/p>\n\n\n\n Psiholo\u0161kinja An\u0111ela \u017dari\u0107<\/strong>\u00a0posebno je naglasila uticaj savremenog digitalnog okru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n \u201eMladi danas provode ogromnu koli\u010dinu vremena na dru\u0161tvenim mre\u017eama, koje su postale centralno mjesto njihovog dru\u0161tvenog \u017eivota. To nije samo prostor zabave, to je mjesto gdje oni komuniciraju, u\u010de, informi\u0161u se i tra\u017ee pripadnost. Problem nastaje kada se \u017eivot upore\u0111uje sa nerealnim prikazima drugih ljudi\u201c, kazala je \u017dari\u0107.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, kako je ukazala, mladi su svakodnevno izlo\u017eeni velikoj koli\u010dini uznemiruju\u0107ih informacija: ratovima, nasilju, humanitarnim katastrofama i klimatskim promjenama, \u010desto kroz sirove video-snimke.<\/p>\n\n\n\n \u201eDjeca i mladi danas u realnom vremenu gledaju bombardovanja, stradanja i nasilje. O tim temama se rijetko razgovara, a posljedice po njihovu psihu su ogromne\u201c, upozorila je \u017dari\u0107, dodaju\u0107i da mladi nemaju prostor ni rije\u010di da izraze strah, tugu i nemo\u0107 koje osje\u0107aju.<\/p>\n\n\n\n Pjesnikinja, u\u010denica i vr\u0161nja\u010dka edukatorka\u00a0Sofi Vidi\u0107<\/strong>, istakla je da se problemi mladih \u010desto banalizuju.<\/p>\n\n\n\n \u201eKada ka\u017eemo da nam je te\u0161ko, naj\u010de\u0161\u0107i odgovor je da nemamo razloga za brigu i da je na\u0161 posao samo da u\u010dimo. Ali to jednostavno nije ta\u010dno\u201c, rekla je Vidi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njenim rije\u010dima, mladi imaju jednako slo\u017een unutra\u0161nji svijet kao i odrasli, ali se rijetko shvataju ozbiljno.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o \u0161koli, Vidi\u0107 je naglasila da se u\u010denici naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju psiholozima i pedagozima tek kada se pojavi problem u pona\u0161anju.<\/p>\n\n\n\n \u201ePsiholog u \u0161koli se do\u017eivljava kao kazna, a ne kao podr\u0161ka. Rijetko ko ide da bi razgovarao o tome kako se osje\u0107a\u201c, kazala je Vidi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kao na\u010din no\u0161enja sa sopstvenim te\u0161kim iskustvima, Vidi\u0107 je prona\u0161la pisanje,a poezija joj je pomogla da pre\u017eivi period u kojem se osje\u0107ala neshva\u0107eno i usamljeno.<\/p>\n\n\n\n \u201ePisala sam jer nisam imala kome da ka\u017eem kako se osje\u0107am. Tek kasnije sam shvatila koliko tih pjesama imam i koliko su one svjedo\u010danstvo tog perioda\u201c, navela je Vidi\u0107, dodaju\u0107i da joj danas zna\u010di kada se drugi mladi prepoznaju u njenim stihovima.<\/p>\n\n\n\n U razgovoru je posebna pa\u017enja posve\u0107ena i temi seksualnog nasilja, koje je i dalje sna\u017eno tabuizirano, naro\u010dito kada se de\u0161ava u online prostoru.<\/p>\n\n\n\n \u017dari\u0107<\/strong> je upozorila je da su nepo\u017eeljne poruke, dijeljenje intimnih sadr\u017eaja bez pristanka i digitalno uznemiravanje me\u0111u mladima veoma \u010desti.<\/p>\n\n\n\n \u201eO ovim stvarima se ne govori dovoljno, a posljedice su ozbiljne od naru\u0161enog samopouzdanja do te\u0161kih trauma i suicidalnih misli\u201c, istakla je \u017dari\u0107.<\/p>\n\n\n\n Sagovornice su se saglasile da je klju\u010dno govoriti o pristanku, granicama i zdravim odnosima, kao i da je neophodno uklju\u010diti porodicu i \u0161kolu u pru\u017eanje podr\u0161ke. Tako\u0111e je nagla\u0161eno da mentalna higijena ne zna\u010di savr\u0161en \u017eivot, ve\u0107 uvo\u0111enje malih, svakodnevnih rutina koje poma\u017eu u regulaciji stresa i osje\u0107aja nesigurnosti.<\/p>\n\n\n\n Daki\u0107<\/strong> je pojasnila da rutine daju mozgu osje\u0107aj sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n \u201eKada nemamo kontrolu nad velikim stvarima u \u017eivotu, va\u017eno je da imamo kontrolu nad malim\u201c, objasnila je Daki\u0107, dodaju\u0107i da briga o sebi, boravak u prirodi, ograni\u010davanje izlo\u017eenosti stresnim sadr\u017eajima i njegovanje odnosa predstavljaju osnovu mentalnog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dna poruka razgovora bila je da mladi danas sve vi\u0161e prepoznaju sopstvene potrebe i granice, ali da im je za to potrebna podr\u0161ka okru\u017eenja.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Usamljenost, pritisak uklapanja, izlo\u017eenost digitalnom nasilju i nedostatak sistemske podr\u0161ke klju\u010dni su izazovi sa kojima se suo\u010davaju mladi u Crnoj Gori, zbog \u010dega njihovo mentalno zdravlje mora postati prioritet dru\u0161tva, a ne tema o kojoj se govori samo u kriznim trenucima.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":941238,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[947,7303,2069],"naslovna":[],"class_list":["post-941237","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-drustvo","tag-mentalno-zdravlje","tag-mladi"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/941237","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=941237"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/941237\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/941238"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=941237"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=941237"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=941237"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=941237"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}