<\/p>\n\n\n\n
U CANU se jednoglasje ne smatra prirodnim niti uvijek po\u017eeljnim stanjem, jer bi moglo ukazivati na izostanak kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Umjesto pukog preglasavanja, naglasak se stavlja na postizanje konsenzusa, kao izraz akademske mjere i intelektualne ozbiljnosti. CANU sebe vidi prije svega kao savjetodavni organ, sa moralnom obavezom da pru\u017ei nau\u010dno utemeljeno mi\u0161ljenje kada ga zatra\u017ee najvi\u0161i dr\u017eavni organi \u2013 Skup\u0161tina, Vlada ili Predsjednik dr\u017eave. Izostanak takvih zahtjeva, kako ocjenjuju u Akademiji, \u010desto govori vi\u0161e o nespremnosti politike da se suo\u010di sa autoritetom nauke, nego o zatvorenosti same institucije.<\/p>\n\n\n\n
Ovi stavovi saop\u0161teni su Pobjedi nakon u\u010destalih kritika koje se odnose na navodnu distancu CANU prema klju\u010dnim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim procesima u Crnoj Gori, kao i optu\u017ebi da Akademija izbjegava javnu debatu u trenucima dubokih dru\u0161tvenih podjela.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik CANU Ljubisa Stankovic<\/strong> kazao je da je svaki akademik institucija sam po sebi.<\/p>\n\n\n\n \u201cMi nijesmo birani da bismo usagla\u0161avali stavove. I dok sam bio samo njen \u010dlan govorio sam isklju\u010divo u svoje ime i toga se i danas dr\u017eim. Svaki nastup akademika na tribini ili protestu je njegov li\u010dni istup i samo djelimi\u010dno ispred Akademije. Samo u slu\u010daju kada na odre\u0111enu temu treba dati nau\u010dno mi\u0161ljenje mi smo uvijek spremni nakon \u0161to se formira nau\u010dni tim, ispita tema i nakon toga saop\u0161ti nau\u010dno mi\u0161ljenje\u201d, precizirao je Stankovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je kazao da su takve situacije rijetke ali da ih ima, poput one u kojoj se tra\u017eilo mi\u0161ljenje o Temeljnom ugovoru sa SPC, navode\u0107i da se CANU ne ogla\u0161ava na aktuelne politi\u010dke teme.<\/p>\n\n\n\n \u201cTada smo sa velikom odgovorno\u0161\u0107u formirali tim, prou\u010dili to pitanje i iza\u0161li sa stavom ali on nije objavljen\u201d, podsjetio je predsjednik CANU.<\/p>\n\n\n\n Razlog za takav odnos Stankovi\u0107 vidi u \u010dinjenici da naru\u010dioci mi\u0161ljenja u stvari ne \u017eele da vide i suo\u010de se sa autoritetom \u010dije odluke i stavove nije lako prenebregnuti.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, mi\u0161ljenja javnosti da bi Akademija trebala da da svoj stav kada se govori o proceduri izbora sudija Ustavnog suda, Stankovi\u0107 ocjenjuje kao neutemeljena jer to ne bi bilo adekvatno, s obzirom na \u010dinjenicu da dr\u017eavni organi to od njih nijesu tra\u017eili iako bi, kako ka\u017ee, CANU bila pravo mjesto da se zatra\u017ei mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n \u201cVjerovatno je \u017eelja jednog broja ljudi da CANU postane institucija i politi\u010dki subjekat koji se opredjeljuje da li neko treba da postane sudija Ustavnog suda. Mi bi i u tom slu\u010daju trebali da sprovedemo procedure, ali nijesam siguran kakav bi rezultat bio a ja nemam pravo da izlazim i saop\u0161tavam stav u ime ostalih 37 \u010dlanova Akademije\u201d, kazao je Stankovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o procedurama koje bi valjalo sprovoditi unutar pravosudnog sistema, on je istakao da je CANU ponudila Vladi da bude nosilac izrade gra\u0111anskog zakonika, prvog takvog u okru\u017eenju, po ugledu na naslje\u0111e koje imamo od Valtazara Bogi\u0161i\u0107a.<\/p>\n\n\n\n \u201cTo je uloga Akademije dok je na\u0161a pojedina\u010dna odluka da li \u0107emo i kako da se izjasnimo po nekom dru\u0161tveno-politi\u010dkom pitanju i eventualno odemo na protest\u201d, objasnio je Stankovi\u0107 i naglasio da tada\u0161nja vlada nije prihvatila njihov prijedlog ali su, na sre\u0107u, njihovi \u010dlanovi dio tima koji radi na budu\u0107em zakoniku.<\/p>\n\n\n\n Kritike na ra\u010dun transparentnosti izbora \u010dlanova u Akademiji koja je identi\u010dna sa tim procesom i u svijetu, Stankovi\u0107 smatra neopravdanim jer je ona, kako ka\u017ee, ista decenijama unazad.<\/p>\n\n\n\n \u201cProcedura izbora kandidata traje skoro godinu, pokre\u0107e se time \u0161to se po procjeni Akademije odredi broj novih \u010dlanova koji se mo\u017ee izabrati i raspi\u0161e se poziv. Poziv se javno upu\u0107uje raspisuje na svim ovla\u0161\u0107enim institucijama da prijave kandidate i u svom prijedlogu treba da prilo\u017ee dva referata u kojima obrazla\u017eu za\u0161to predla\u017eu te kandidate. Nakon toga, Odjeljenja sumiraju prijedloge i za svakog kandidata se odre\u0111uju dva renomirana recenzenta iz okru\u017eenja\u201d, kazao je Stankovi\u0107 obja\u0161njavaju\u0107i proceduru izbora za prijem novih \u010dlanova.<\/p>\n\n\n\n Naglasio je da je ove godine napravljen izuzetak u odnosu na praksu pozivanja recenzenata iz okru\u017eenja, pa je jedan od recenzenta bio i doskora\u0161nji predsjednik Francuske akademije nauka i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n \u201cNakon pribavljanja kompletne dokumentacije kandidata o njima se raspravlja na sjednicama Odjeljenja i nakon skoro godinu dana procedure, akademici uzimaju\u0107i u obzir dostignu\u0107a, recenzije kandidata i ukupnu sliku do\u0111u sa opredjeljenjem koje ne iznose javno ve\u0107 u miru i ti\u0161ini daju svoj glas\u201d, pojasnio je Stankovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je naveo da je mo\u017eda naredna godina prilika da se razmatraju mogu\u0107nosti \u201epopravke\u201c postoje\u0107ih procedura o izboru novih \u010dlanova CANU koje su iste posljednjih dvadeset godina.<\/p>\n\n\n\n Potpredsjednik CANU i akademik Zoran Ra\u0161ovi\u0107<\/strong> smatra da je ta institucija u obavljanju svoje djelatnosti vrlo otvorena te da ne \u201estoje\u201c kritike na ra\u010dun njene zatvorenosti prema javnosti.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, CANU treba da se osvr\u0107e na aktuelne doga\u0111aje samo onda kada ona zadiru u dugoro\u010dnu sudbinu dr\u017eave, kulture i nauke.<\/p>\n\n\n\n \u201cSve izvan toga treba ostaviti analiti\u010darima i politi\u010darima, kako bi Akademija ostala \u201emjesto susreta\u201c, a ne \u201emjesto podjela\u201c\u201d, dodao je Ra\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, istakao je da vrlo \u010desto unutar nje nije lako objediniti ni konsenzusni stav uz ocjenu \u201eda se za taj dio mo\u017eda treba tra\u017eiti adekvatna mjera\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201cPitanje o akademskoj mjeri CANU doti\u010de samu ulogu nacionalnih akademija u savremenom dru\u0161tvu. One nijesu samo \u201earhiv\u201c znanja ve\u0107 \u017eivi organizam koji mora balansirati izme\u0111u intelektualne distance i dru\u0161tvene odgovornosti. CANU ima obavezu da reaguje kada su ugro\u017eeni temelji nau\u010dne istine, istorijskih \u010dinjenica i kulturnog identiteta. Mjera bi bila pre\u0111ena onog trenutka kada bi po\u010deli da arbitriramo u partijskim sukobima, kadrovskim rje\u0161enjima ili temama koje nemaju duboko nau\u010dno ili nacionalno utemeljenje\u201d, istakao je Ra\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, kako je naveo, svojim aktivnostima kroz organizaciju nau\u010dnih skupova, konferencija, izlo\u017ebi i koncerata Akademija \u201eoblikuje dru\u0161tvo bez ula\u017eenja u blato svakodnevice\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201cSvako saop\u0161tenje CANU koje bi li\u010dilo na partijski proglas je korak ka naru\u0161avanju ugleda institucije. Akademska \u201emjera\u201c nije u potpunom odsustvu iz javnosti ve\u0107 u tome da se govori rijetko ali argumentovano i su\u0161tinski. Mo\u017eda je rje\u0161enje u \u010de\u0161\u0107im javnim individualnim istupima akademika, ispred na\u0161ih Odjeljenja, Odbora i radnih tijela, svakako i istupanje Predsjedni\u0161tva CANU poput onoga kada smo dali osvrt na Preambulu i na te\u0161ko pitanje svojinskih odnosa povodom crkvene svojine u okviru Temeljnog ugovora izme\u0111u dr\u017eave i Srpske pravoslavne crkve i agresije Rusije na Ukrajinu\u201d, kazao je Ra\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je naveo da osvrt CANU na Temeljni ugovor nije dobio zapa\u017een odjek, jer vjerovatno nije odgovarao dr\u017eavnom vrhu iako je, prema njegovim rije\u010dima, bio istinit i nau\u010dan.<\/p>\n\n\n\n U njihovoj analizi normativnog dijela, tada je navedeno da je odredba \u010dlana 7 stav 2 Temeljnog ugovora kojom se jem\u010di SPC nepovredivost prava svojine i dr\u017eavine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasni\u0161tvu nepotrebna i pravno neprihvatljiva.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o poku\u0161ajima istorijskog revizionizma Ra\u0161ovi\u0107 ka\u017ee da nije rije\u010d o nau\u010dnom preispitivanju \u010dinjenica ve\u0107 ideolo\u0161kom poku\u0161aju prepravljanja pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n \u201cTo se o\u010dituje kroz izjedna\u010davanje pokreta oslobodilaca i saradnika okupatora, relativizovanjem zlo\u010dina pod izgovorom \u201eideolo\u0161ke borbe\u201c ili za\u0161tite naroda i ukljanjanjem simbola koji podsje\u0107aju na pobjedu nad fa\u0161izmom. Poku\u0161aj tog revizionizma ugro\u017eava Crnu Goru jer polarizuje dru\u0161tvo na \u010detnike i partizane, dovodi do erozije gra\u0111anskih vrijednosti i relativizuje vrijednosti antifa\u0161izma\u201d, kazao je Ra\u0161ovi\u0107 i dodao da se na taj na\u010din otvaraju vrata ekstremnom nacionalizmu koji je, istorijski gledano, uvijek bio uvod u destabilizaciju Balkana.<\/p>\n\n\n\n On poru\u010duje da \u201eosmijeh Ljuba \u010cupi\u0107a nije samo istorijski zabilje\u017een trenutak ve\u0107 je postao najsna\u017eniji vizuelni simbol crnogorskog antifa\u0161izma i jedan od najprepoznatljivijih simbola otpora u Evropi.\u201c<\/p>\n\n\n\n \u201cStana Toma\u0161evi\u0107 \u2013 Arnesen je simbol pobjede, emancipacije i me\u0111unarodnog ugleda crnogorskog antifa\u0161izma\u201d, dodao je Ra\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Potpredsjednik CANU \u017darko Mirkovi\u0107<\/strong> za Pobjedu je kazao da ima \u201erezerve prema naglom interesovanju javnosti za rad Akademije pred izbore za nove \u010dlanove\u201c, navode\u0107i da je, \u201eAkademija skup pojedinaca \u0161to zna\u010di da nije ni crkva, ni partija, te da se u ve\u0107ini stavova podrazumijeva da su oni odraz individualnog mi\u0161ljenja i slobode i pristupa problemima koji su nam vi\u0161e ili manje bliski\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201cI CANU kao i sve druge akademije je odraz na\u0161eg dru\u0161tva. Nije to institucija koja je \u010dista i idealna ve\u0107 je odraz onoga \u0161to je kona\u010dno i formirano. Po mnogo \u010demu je nejedinstvena. Po onome \u0161to nosi sva\u010dija individualnost i profesija i odnos prema dru\u0161tvenim pitanjima\u201d, kazao je Mirkovi\u0107 i dodao da je status akademika prije svega po\u010dast za sve ono \u0161to su ti pojedinci dali tokom najplodnijeg dijela svog rada.<\/p>\n\n\n\n On je kao pogre\u0161nu ocijenio percepciju kojom se upore\u0111uje nauka u drugim dru\u0161tvima i nauka i umjetnost u Crnoj Gori, a da se ne sagledavaju i svi parametri koji je odre\u0111uju, po\u010dev od same veli\u010dine do tradicije, ekonomskog potencijala i stepena razvijenosti nauke i umjetnosti, \u010dime se, kako ka\u017ee, ne \u017eele\u0107i da ulazi u motive takvih komentara, stvara pogre\u0161na slika o Akademiji.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de kritika u odnosu na prisustvo Akademije u javnosti, Mirkovi\u0107 navodi da je i u svijetu u naj\u0161iroj javnosti mali interes za nauku.<\/p>\n\n\n\n \u201cImali smo izbornu Skup\u0161tinu koja je pripremljenjena sa negativnom kampanjom, u dijelu medija, i mi smo o\u010dekivali da \u0107e se pojaviti novinari da je isprate ali to nije bio slu\u010daj. Takva je situacija sa 90 odsto na\u0161ih aktivnosti pogotovo onih u oblasti nauke. Po prirodi stvari ne\u0161to vi\u0161e interesovanja postoji za oblast umjetnosti i kada se po ne\u010dijoj volji \u017eeli napraviti neka senzacija\u201d, ocijenio je Mirkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n I generalni sekretar CANU Predrag Miranovi\u0107<\/strong> prokomentarisao je navode koji \u010dlanove te institucije \u201eoptu\u017euju\u201c da ne izlazi iz svoje \u201ezone komfora\u201c tako \u0161to ostaje nijema na razli\u010dita dru\u0161tveno politi\u010dka de\u0161avanja u zemlji.<\/p>\n\n\n\n \u201cMislim da je upravo rije\u010d komfor ono \u0161to poga\u0111a su\u0161tinu pitanja. Nau\u010dnici stalno u akademskim krugovima iznose mi\u0161ljenja kojima se suprotstavljaju svojim kolegama i to je u biti na\u0161eg posla i tu smo sasvim komforni jer se tu vodi argumentovana rasprava. Tu ne\u0107ete do\u017eivjeti javni lin\u010d ako se sagovorniku va\u0161 stav ne svi\u0111a i ne\u0107e vas sagovornik etiketirati. S druge strane, svi smo svjesni da je na\u0161 javni prostor potpuno suprotan ovome pa kada iznesete nau\u010dno argumentovano mi\u0161ljenje za to nema sagovornika a ljudi iz sfere nauke na to nijesu navikli i to sasvim sigurno remeti njihov komfor\u201d, objasnio je Miranovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Stankovi\u0107 je naveo da postoje va\u017ene teme koje su iz djelokruga njihovih aktivnosti poput vje\u0161ta\u010dke inteligencije ali koje, na\u017ealost, nijesu sfera interesovanja \u0161ire javnosti.<\/p>\n\n\n\n Crna Gora je, kako ka\u017ee, na polju vje\u0161ta\u010dke inteligencije postigla puno, navode\u0107i da su na Stenfordovoj listi tri najcitiranija \u010dovjeka iz oblasti digitalizacije, me\u0111u 220 najcitiranijih ljudi u istoriji u oblasti informacione tehnologije \u010dlanovi upravo Crnogorske akademije.<\/p>\n\n\n\n \u201cImamo svoj fokus rada i nekada se interes javnosti poklopi sa tim fokusom kao \u0161to je bio slu\u010daj sa izlo\u017ebom Dada \u0110uri\u0107a, dok nekada izvanredni doga\u0111aji iz oblasti nauke sa svjetskim stru\u010dnjacima ne dobiju adekvatnu pa\u017enju. Mislim da Akademija ipak ostaje u obavezi da se bavi ovim temama\u201d, kazao je Stankovi\u0107 nagla\u0161avaju\u0107i da trenutno rade na izradi Enciklopedije Crne Gore i Leksikona i da su sva izdanja CANU digitalizovana.<\/p>\n\n\n\n On smatra da su tvrdnje koje se odnose na neaktivnost te institucije neadekvatne, navode\u0107i da su samo u protekloj godini realizovana 43 nau\u010dna projekta, organizovano pet nau\u010dnih konferencija, 14 okruglih stolova, \u0161est promocija i prezentacija, 30 tribina sa par ekselans temama od dru\u0161tvenog zna\u010daja, \u010detiri izlo\u017ebe i \u0161est koncerata.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, dodaje da su teme poput pobolj\u0161anja vidljivosti njihovih aktivnosti za javnost u Crnoj Gori stalna tema na Skup\u0161tini CANU iako su one, kako navodi, veoma prisutne na svjetskoj sceni.<\/p>\n\n\n\n \u201cNeke od tretiranih tema bile su \u201eSavremeni biomarkeri u fundamentalnim medicinskim istra\u017eivanjima i klini\u010dkoj praksi\u201c, \u201eMaligni tumori glave i vrata\u201c, \u201eStanje u arheologiji Crne Gore\u201c, \u201eBezbjednost drumskoj saobra\u0107aja u Crnoj Gori \u2013 analiza stanja i preporuke\u201c, \u201eFormiranje jedinstvenog DATA centra podataka za Crnu Goru\u201c, \u201eMjesto dru\u0161tvenih nauka u obrazovanju\u201c, \u201eValorizacija prirodnih resursa Crne Gore\u201c, zatim \u201eZaga\u0111enje poljoprivrednog zemlji\u0161ta i povr\u0161inskih voda i uticaj na zdravlje \u010dovjeka\u201c , \u201eDigitalna ekonomija\u201c, \u201eStvarala\u0161tvo Tomasa Mana\u201c , \u201eAspekti poetike Danila Ki\u0161a\u201c, \u201eFilosofija medija i vje\u0161ta\u010dka inteligencija\u201c, \u201eStarosna struktura stanovni\u0161tva u Crnoj Gori i preporuke populacionih mjera\u201c, \u201eNeophodnost regulisanja kripto imovine u Crnoj Gori\u201c , \u201ePovi\u0161en krvni pritisak kao tihi ubica \u010dovje\u010danstva \u2013 savremeni pristup i lije\u010denje\u201c\u2026 \u201c,dodao je Stankovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je podsjetio da nakon nedavno odr\u017eane Skup\u0161tine, CANU sada ima 38 \u010dlanova, od kojih 32 \u010dlana ima vi\u0161e od 65 godina, vi\u0161e od tre\u0107ine je u devetoj deceniji i \u0161est \u010dlanova koji su i dalje radno aktivni.<\/p>\n\n\n\n \u201cSastav je tipi\u010dan za okru\u017eenje i sve svjetske akademije nauke i obrazovanja jer je ona zadnja stepenica u radnoj karijeri. Bez obzira na strukturu, Akademija radi punim kapacitetom i ima vidljive nau\u010dne rezultate. Tako na Strenfordovoj listi koja je najmjerodavnija za ocjenu kvaliteta iz na\u0161e Akademije imamo tri akademika koja su na toj listi. U pore\u0111enju sa akademijama u okru\u017eenju i \u0161ire, samo je slovena\u010dka bolja. Albanija ima jednog nau\u010dnika na Stenfordovoj listi, Kosovo i BiH po dva, Makedonija ima pet, Srbija i Hrvatska po 11, ali s obzirom na njihov broj stanovnika mi smo ipak bolje rangirani. Bolje smo rangirani, kada se uzme broj stanovnika, i u odnosu na Slova\u010dku, Rumuniju i Bugarsku\u201d, zaklju\u010dio je predsjednik CANU.<\/p>\n\n\n\n Postupak izbora novih \u010dlanova CANU je jasan<\/strong><\/p>\n\n\n\n Potpredsjednik, akademik Zoran Ra\u0161ovi\u0107, ovom prilikom je pojasnio procedure oko izbora novih \u010dlanova CANU, koji traje godinu dana.<\/p>\n\n\n\n \u201cPostupak se odvija u vi\u0161e faza i to: dono\u0161enje odluke o raspisivanju izbora, predlaganje kandidata, davanje saglasnosti na predlog od strane kandidata, odre\u0111ivanje najmanje dva recenzenta za pisanje referata o kandidatima, razmatranje referata o kandidaturi na sjednicama Odjeljenja, na sjedici Odjeljenja utvr\u0111ivanje svih kandidata i odlu\u010divanje o podr\u0161ci kandidatima koji su predlo\u017eeni od strane drugog predlaga\u010da, sve tajnim glasanjem. Onda slijedi dostavljanje reaferata, podataka o tome koje kandidate su podr\u017eala Odjeljenja, eventualne prigovore uz predlog Odjeljenja o eventualnim prigovorima svim redovnim i vanrednim \u010dlanovima CANU, najmanje 30 dana prije po\u010detka sjednice CANU na kojoj se obavlja izbor. Na kraju se obavlja izbor novih \u010dlanova tajnim glasanjem\u201d, pojasnio je Ra\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crnogorska akademija nauka i umjetnosti CANU smatra da se na aktuelna dru\u0161tvena i politi\u010dka de\u0161avanja treba osvrtati samo onda kada ona zadiru u dugoro\u010dnu sudbinu dr\u017eave, kulture i nauke. Sve ostalo, kako navode, pripada prostoru dnevne politike i analize, kako bi Akademija sa\u010duvala svoje \u201emjesto susreta\u201c, a ne zauzela \u201emjesto podjela\u201c. \u010clanovi te institucije ka\u017eu da su svjesni da svaki javni istup pod njenim okriljem vi\u0161e nije isklju\u010divo li\u010dni stav, ve\u0107 glas ustanove stare vi\u0161e od pola vijeka, zbog \u010dega je, nagla\u0161avaju, odgovornost prema institucionalnom integritetu iznad li\u010dnih uvjerenja ili politi\u010dkih preferencija, pi\u0161e Pobjeda.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":940987,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[28262,6731],"naslovna":[],"class_list":["post-940986","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-blato-svakodnevice","tag-canu"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940986","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=940986"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940986\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/940987"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=940986"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=940986"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=940986"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=940986"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}