<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
\u201cCilj dono\u0161enja ovog zakona je uskla\u0111ivanje sa Zajedni\u010dkom poljoprivrednom politikom Evropske unije i sastavni je dio obaveza koje je Crna Gora morala ispuniti u procesu uskla\u0111vanja sa evropskim zakonodavstvom shodno \u201cAkcionom planu za usagla\u0161avanje sa pravnom tekovinom EU\u201d, kao jednim od po\u010detnih mjerila za otvaranje Pregovara\u010dkog poglavlja 11 \u2013 Poljoprivreda i ruralni razvoj. Izmjene koje su uslijedile u zakonodavstvu Evropske unije od 2019. godine pa naovamo, uslovile su, izme\u0111u ostalog, i izmjene ovog zakona koji predstavlja nastavak uskla\u0111ivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u ovoj oblasti. Pored toga, odre\u0111ene odredbe u prethodnom zakonskom rje\u0161enju nijesu bile u potpunosti prenesene, pa je zakon bio djelimi\u010dno uskla\u0111en sa zakonodavstvom Evropske unije koje ure\u0111uje ovu oblast\u201d, saop\u0161teno je iz Vlade.<\/p>\n\n\n\n
Kako se navodi, konstatovano je da se izmjenama stvora jak osnov za dono\u0161enje podzakonskih akata kojima \u0107e se nastaviti uskla\u0111ivanje i omogu\u0107iti puna primjena odredaba Zakona, uskla\u0111ena sa primjenom propisanih odredaba u dr\u017eavama \u010dlanicama Evropske unije. Naime, izmjenom postoje\u0107eg zakonodavnog okvira stvori\u0107e se uslovi da se ovaj zakon bolje primjenjuje u pravnom sistemu Crne Gore, kao budu\u0107e \u010dlanice Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cUtvr\u0111en je Predlog zakona o slatkovodnom ribarstvu sa Izvje\u0161tajem sa javne rasprave. Dono\u0161enje ovog zakona proisteklo je i iz potrebe usagla\u0161avanja sa pravnom tekovinom EU, a posebno u dijelu izrade nacionalnog plana upravljanja, procesa autorizacije za ribolov jegulje, ograni\u010denja koja se odnose na ribolov jegulje (uvo\u0111enje lovostaja i zabrana sportsko-rekreativnog ribolova). Ovaj zakon osigurava prikupljanje podataka o jegulji radi sprovo\u0111enja nacionalnog plana prikupljanja podataka te obaveza iskrcaja na iskrcajnim mjestima. Tako\u0111e, s obzirom da se dio koji se odnosi na sljedljivost i prvu prodaju odnosi na sve proizvode ribarstva, uklju\u010duju\u0107i i one koji proizilaze iz slatkovodnog ribolova, ovim je zakonom osigurana uskla\u0111enost sa evropskim pravilima\u201d, kazali su u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Vlada je, izme\u0111u ostalog utvrdila i Predlog zakona o prekograni\u010dnim energetskim infrastrukturnim projektima* sa Izvje\u0161tajem sa javne rasprave. Crna Gora kao \u010dlanica Energetske zajednice i kandidat za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji, ima obavezu usagla\u0161avanja zakonodavstva sa propisima Evropske unije u dijelu koji se odnosi na pitanja iz oblasti energetike. Jedna od tih obaveza je transponovanje Regulative (EU) 2022\/869 o smjernicama za trans-evropsku energetsku infrastrukturu kojom je ukinuta ranija Regulativa (EU) 347\/2013 iz 2013. godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOvim zakonom ure\u0111uju se postupak, uslovi i na\u010din realizacije prekograni\u010dnih energetskih infrastrukturnih projekata od posebnog zna\u010daja za Crnu Goru, prekograni\u010dna raspodjela tro\u0161kova i podsticaji koji se dodjeljuju za ove projekte, kao i druga pitanja od zna\u010daja za realizaciju ovih projekata. Novi zakon \u0107e doprinijeti uspostavljanju adekvatnih uslova za uspje\u0161nu i blagovremenu realizaciju prekograni\u010dnih energetskih infrastrukturnih projekata, privla\u010denje potencijalnih investicija, ubrzanje ekonomskog razvoja, kao i ostvarivanja ciljeva u oblasti za\u0161tite \u017eivotne sredine. Na ovaj na\u010din se omogu\u0107ava sveukupni razvoj Crne Gore, regionalno i me\u0111unarodno povezivanje i uticaj, energetska sigurnost, tr\u017ei\u0161na i sistemska integracija, konkurencija i pristupa\u010dnost cijena energije, radi ubla\u017eavanja klimatskih promjena, postizanja energetskih i klimatskih ciljeva, kao i klimatske neutralnosti\u201d, pojasnili su.<\/p>\n\n\n\n
Pored toga, utvr\u0111eni su predlozi zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu i Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i sudijama. Izmjene zakona proizilazi iz na\u010dela da sudije i dr\u017eavni tu\u017eioci imaju pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovorno\u0161\u0107u sudije. Zarade sudija i tu\u017eilaca garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino mogu\u0107e prelazno rje\u0161enje na\u0111eno da se propi\u0161e dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi do\u0161lo do uve\u0107anja zarada sudija dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vr\u0161enjem pravosudne i ustavnosudske funkcije. Utvr\u0111enim izmjenama je propisano da se sudijama i tu\u017eiocima pravo na dodatak na funkciju produ\u017eava do 31. decembra 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitra\u017ei. Predlo\u017eenim izmjenama i dopunama \u0107e se stvoriti uslovi da arbitra\u017ea bude prepoznata kao va\u017ean instrument za za rje\u0161avanje sporova ne samo kod privrednih subjekata u Crnoj Gori, ve\u0107 i kod stranih investitora. Ve\u0107om zastupljeno\u0161\u0107u arbitra\u017ee u rje\u0161avanju sporova unaprijedi\u0107e se poslovni ambijent i pove\u0107ati pravna sigurnost za investiciona ulaganja u Crnoj Gori. Tako\u0111e, cilj ovog zakona je bolje pozicioniranje Crne Gore kao budu\u0107eg kandidata za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji. Pored ostalog, predlo\u017eenim Zakonom je predvi\u0111ena mogu\u0107nost osnivanja stalne arbitra\u017ene institucije koja obavlja poslove organizovanja arbitra\u017enih postupaka, podobnost ugovaranja arbitra\u017ee za rje\u0161avanje sporova o pravima o kojima stranke slobodno raspola\u017eu, osim onih za koje je propisana isklju\u010diva nadle\u017enost sudova u Crnoj Gori, unapre\u0111enje arbitra\u017enog postupaka, na\u010din izbora arbitara, kao i prepoznavanje svih nadle\u017enosti i procesnih mogu\u0107nosti arbitra\u017enog tribunala u rje\u0161avanju arbitra\u017enih sporova\u201d, dodaje se u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, utvr\u0111en je Predlog zakona o potvr\u0111ivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o ra\u010dunarskom kriminalu o unaprije\u0111enoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza. Konvencija o ra\u010dunarskom kriminalu je od svog dono\u0161enja do danas postavila me\u0111unarodne standarde saradnje u ovoj oblasti kao nijedan me\u0111unarodno-pravni dokument do sada, i, prema svom doma\u0161aju na globalnom nivou u pogledu broja dr\u017eava koje su je potpisale, zasigurno je jedan od instrumenata Savjeta Evrope koji je dostigao naj\u0161iri nivo prihva\u0107enosti i univerzalnosti u odnosu na pitanja koja reguli\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
\u201cStoga je cilj da se Drugim dodatnim protokolom u oblasti direktne saradnje u obezbje\u0111ivanju i razmjeni elektronskih dokaza postave novi standardi i granice, na \u010dija rje\u0161enja \u0107e se ugledati i ostali me\u0111unarodni instrumenti \u2013 konvencije u oblasti pru\u017eanja pravne pomo\u0107i i borbe protiv kriminala. Protokol, kao i sama Konvencija, za cilj ima da pove\u0107a sposobnost organa za sprovo\u0111enje zakona da se bore protiv ra\u010dunarskog i drugih oblika kriminala, uz potpuno po\u0161tovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i nagla\u0161ava va\u017enost i vrijednost interneta izgra\u0111enog na besplatnom protoku informacija\u201d, nagla\u0161avaju.<\/p>\n\n\n\n
Vlada je, kako se dalje navodi, utvrdila Predlog zakona o slobodnim zonama sa Izvje\u0161tajem sa javne rasprave. Predlog zakona uspostavlja savremen i operativan regulatorni okvir za osnivanje, po\u010detak rada, upravljanje, nadzor i prestanak rada slobodnih zona u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPoseban akcenat stavlja na ja\u010danje transparentnosti i carinskog nadzora nad robnim tokovima kroz obaveznu primjenu tehni\u010dkih i informacionih mjera (jedinstveni elektronski sistem upravljanja robom, video-nadzor i kontrolisani pristup), jasnije razgrani\u010denje odgovornosti osniva\u010da, operatora i korisnika, te unapre\u0111enje kaznene politike i me\u0111uinstitucionalne saradnje. Konkretno:
\u2013 Zakon obezbje\u0111uje ve\u0107u transparentnost i kontrolu robnih tokova u slobodnim zonama kroz obaveznu digitalizaciju i video-nadzor.
\u2013 Uspostavlja se jasan institucionalni model odgovornosti osniva\u010da, operatora i korisnika, uz preciznije procedure i nadzor.
\u2013 Rje\u0161enja doprinose suzbijanju zloupotreba i nedozvoljene trgovine, uz istovremeno ja\u010danje investicione predvidivosti.
\u2013 Regulativa se uskla\u0111uje sa relevantnim me\u0111unarodnim standardima i dobrim praksama (transparentnost, upravljanje rizicima, carinski nadzor)\u201d, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Cilj je, isti\u010du, da slobodne zone funkcioni\u0161u kao pouzdan i odr\u017eiv razvojni instrument, koji doprinosi ekonomskom rastu, investicionoj sigurnosti i fiskalnoj stabilnosti, uz visok nivo transparentnosti i nadzora.<\/p>\n\n\n\n
\u201cUtvr\u0111en je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o po\u0161tanskim uslugama. Dono\u0161enjem ovog zakona, Vlada ima za cilj da uskladi svoje ciljeve i politiku za\u0161tite slobode tr\u017ei\u0161nog nastupa, interese privrede, gra\u0111ana i korisnika po\u0161tanskih usluga, sa EU regulativom i EU standardima i obezbijedi dostupnost univerzalnih po\u0161tanskih usluga, kao i razvoj novih, savremenih po\u0161tanskih usluga. U skladu sa Strategijom razvoja po\u0161tanske djelatnosti za period 2024-2028. godine sa Akcionim planom za sprovo\u0111enje za period 2024-2025. godinu, unaprijedi\u0107e se i regulativa u dijelu za\u0161tite korisnika. Osim navedenog, izvr\u0161i\u0107e se i uskla\u0111ivanje inspekcijskog nadzora u obavljanju po\u0161tanskih usluga, kroz jasno definisanje odgovornosti i obaveza inspektora za preduzimanje ili odre\u0111ivanje mjera ili radnji za obavljanje inspekcijskog nadzora. Predmetni zakon \u0107e obezbijediti dostizanje vi\u0161eg nivoa digitalinih i elektronskih po\u0161tanskih usluga u Crnoj Gori, kao i za\u0161titu korisnika u ovoj oblasti. Predlog zakona prepoznaje klju\u010dna pitanja za razvoj po\u0161tanske djelatnosti i dalje pravce usagla\u0161avanja sa EU standardima u ovoj oblasti\u201d, kazali su iz Vlade.<\/p>\n\n\n\n
Vlada je, pored navedenog, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama sa Izvje\u0161tajem sa javne rasprave. U cilju odr\u017eavanja postignute dinamike uskla\u0111ivanja crnogorskog regulatornog okvira sa EU standardima, ovim predlogom obuhva\u0107eni su neophodni zahtjevi iz oblasti digitalne operativne otpornosti finansijskog tr\u017ei\u0161ta (Direktiva 2022\/2556 i Regulativa 2022\/2554 \u2013 DDORA paket), novog okvira u pogledu regulisanja kriptoimovine (Regulativa 2023\/1114 \u2013 MiCA), nove tzv. finalne standarde u vezi sa zahtjevima za kapital za kreditne institucije (CRD VI\/CRR III paket), i uklju\u010duje i posljednje izmjene koje donosi reforma EMIR 3 (tr\u017ei\u0161te derivata i CCP \u2013 a u vezi sa rizikom koncentracije).<\/p>\n\n\n\n
\u201cPored postizanja cilja uskla\u0111enosti sa finalnim standardima, uvo\u0111enjem prudencijalnih pravila propisanih CRR III u zakonodavni okvir osigurava se ve\u0107a otpornost kreditnih institucija na ekonomske i finansijske \u0161okove, a obzirom na stro\u017ee standarde za upravlja\u010dke strukture kreditnih institucija, uklju\u010duju\u0107i pravila o nezavisnosti \u010dlanova upravnih i nadzornih odbora, transparentnosti odlu\u010divanja i upravljanju sukobom interesa unapre\u0111uje se kultura korporativnog upravljanja. Tako\u0111e, Predlog zakona propisuje dodatne obaveze za kreditne institucije u pogledu transparentnosti poslovanja, uklju\u010duju\u0107i objavljivanje klju\u010dnih informacija o finansijskom stanju i rizicima, \u010dime se ja\u010da povjerenje klijenata i investitora u sistem. S obzirom na globalne izazove, uklju\u010duju\u0107i klimatske promjene, digitalizaciju i ESG rizike (rizike povezane sa \u017eivotnom sredinom, dru\u0161tvom i upravljanje) pro\u0161iruje se i sistem upravljanja rizicima. Ja\u010da se supervizorski okvir kroz ja\u010danje sistema prudencijalnog nadzora, uklju\u010duju\u0107i saradnju sa nadle\u017enim organima Evropske unije, \u010dime se osigurava budu\u0107a uskla\u0111enost sa standardima Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i drugim me\u0111unarodnim obavezama\u201d; pi\u0161e u saop\u0161tenju Vlade.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, utvr\u0111en je Predlog zakona o za\u0161titi potro\u0161a\u010da, s Izvje\u0161tajem sa javne rasprave. Osnovni razlog za dono\u0161enje Predloga zakona je dvojak. Sa jedne strane, i prioritetno, to je dalje usagla\u0161avanje sa najnovijom potro\u0161a\u010dkom pravnom tekovinom EU iz 2019. godine, \u0161to je i preduslov za privremeno zatvaranje poglavlja 28 u skladu sa kona\u010dnim Izvje\u0161tajem ekspertske misije EK iz novembra 2023. godine. Sa druge, to su iskustva ste\u010dena tokom ne\u0161to vi\u0161e od devet godina od usvajanja i primjene u praksi osnovnog teksta Zakona o za\u0161titi potro\u0161a\u010da iz 2014 godine, uklju\u010duju\u0107i vi\u0161estruke izmjene i dopune, koje su tako\u0111e uslovile potrebu za daljim ure\u0111enjem ovog pravnog okvira, u skladu sa ustavnim opredijeljenjima Crne Gore o za\u0161titi potro\u0161a\u010da i Sporazumom o stabilizaciji i pridru\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPredlog zakona omogu\u0107ava preuzimanje najnovije tri potro\u0161a\u010dke direktiva iz 2019. godine koje su preostale kao obaveza u okviru intenziviranog procesa pregovora sa Evropskom komisijom (EK) u okviru PP 28 (Za\u0161tita potro\u0161a\u010da i javnog zdravlja), a u smislu zvani\u010dno prihva\u0107enog zahtjeva Crne Gore za njegovo privremeno zatvaranje (Operativni zaklju\u010dci EK iz 2020. godine). Stoga ovaj Predlog zakona treba razumjeti kao zavr\u0161ni i klju\u010dni korak \u010detvorogodi\u0161njeg procesa zapo\u010detog 5. decembra 2019. godine\u201d, dodaju iz Vlade.<\/p>\n\n\n\n
Pored toga, Vlada je utvrdila Predlog zakona o geolo\u0161kim istra\u017eivanjima s Izvje\u0161tajem sa javne rasprave. Razlog dono\u0161enja novog Zakona je uskla\u0111ivanje sa aktuelnim stanjem u oblasti geolo\u0161kih isra\u017eivanja budu\u0107i da je praksa pokazala da u primjeni va\u017ee\u0107eg Zakona iz 2011. godine postoje odre\u0111ene manjkavosti i praznine. Ovim zakonom propisuju se vrste i na\u010din izvo\u0111enja geolo\u0161kih istra\u017eivanja, na\u010din na koji se vr\u0161e geolo\u0161ka istra\u017eivanja od interesa za Crnu Goru, nadle\u017enosti Javne ustanove Zavod za geolo\u0161ka istra\u017eivanja, nadle\u017enosti geolo\u0161ke inspekcije, propisuju se kaznene odredbe.<\/p>\n\n\n\n
\u201cCilj novog Zakona o geolo\u0161kim istra\u017eivanjima je da se redefini\u0161u procedure u vezi sa izvo\u0111enjem geolo\u0161kih istra\u017eivanja radi ve\u0107e efikasnosti u njihovoj realizaciji, preciziranje odgovornosti za reviziju pripadaju\u0107e tehni\u010dke dokumentacije, geolo\u0161ki katastar i dr. Dono\u0161enju Zakona se pristupilo, izme\u0111u ostalog, kako bi se postoje\u0107e zakonsko rje\u0161enje uskladilo sa razvojem metoda, tehnika i tehnologija u oblasti geolo\u0161kih istra\u017eivanja, unaprijedilo znanje i nivo stru\u010dnosti iz oblasti geolo\u0161kih istra\u017eivanja, te unaprijedila za\u0161tita \u017eivotne sredine i zdravlja gra\u0111ana i za\u0161titio javni interes\u201d, isti\u010du u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Izme\u0111u ostalog, donijeta je Uredba o izmjeni Uredbe o bli\u017eim uslovima za progla\u0161enje linije u javnom interesu i na\u010dinu obavljanja prevoza na liniji od javnog interesa. Razlozi za izmjene i dopune ove uredbe odnose se na preciznije definisanje kategorije razumne dobiti, koja je predmet regulative Evropskog parlamenta i Savjeta (EZ) br. 1008\/2008 od 24. septembra 2008. godine o zajedni\u010dkim pravilima za obavljanje vazdu\u0161nog saobra\u0107aja, kao i na uskla\u0111ivanje sa komentarima Agencije za za\u0161titu konkurencije. Predlog uredbe ne ure\u0111uje pitanja dodjele dr\u017eavne pomo\u0107i, u skladu sa \u010dlanom 2 Zakona o kontroli dr\u017eavne pomo\u0107i. Imaju\u0107i u vidu da postupak progla\u0161enja odre\u0111enih avio-linija u javnom interesu treba da bude okon\u010dan u \u0161to kra\u0107em vremenskom periodu, a po\u017eeljno do po\u010detka ljetnje IATA sezone 2026. godine (kraj marta 2026. godine), a sve kako bi se Crna Gora kao evropska turisti\u010dka destinacija u\u010dinila dostupnijom i konkurentnijom.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDonijeta je Odluka o utvr\u0111ivanju osnovne i doplatne liste ljekova. Lista ljekova je jedan od najzna\u010dajnijih akata u farmakoterapiji jedne zemlje, pa i na\u0161e. Potrebu za kontinuiranim radom na reviziji Liste ljekova uslovljava napredak u farmakoterapiji i primjeni novih tehnologija, koji je od velikog zna\u010daja za sve oboljele u Crnoj Gori. Ovo je naro\u010dito va\u017eno za oboljele od malignih oboljenja, autoimunih oboljenja (posebno iz oblasti dje\u010dije patologije, onkologije, neurologije, reumatologije, gastroenterologije, hematologije, itd.), hroni\u010dnih, nezaraznih i zaraznih bolesti. Navedene bolesti su bile, u ne tako davnoj pro\u0161losti, glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenosti, a danas se uspje\u0161no kontroli\u0161u inovativnim ljekovima\u201d, stoji u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Usvajanje Odluke o utvr\u0111ivanju osnovne i doplatne liste ljekova, kako su precizirali, ne odnosi se samo na unapre\u0111enje ishoda lije\u010denja i pobolj\u0161avanje kvaliteta \u017eivota, nego i na porodi\u010dnu, dru\u0161tvenu i ekonomsku produktivnost, koja je time omogu\u0107ena. Dono\u0161enjem ove Odluke rije\u0161i\u0107e se vi\u0161e problema, koji se prioritetno odnose na adekvatniji i savremeniji farmakoterapijski tretman bolesnih lica, ali i za zdravstveni sistem uop\u0161te. Ova revizija Liste ljekova uklju\u010duje stavljanje 9 novih ljekova po INN-u, 24 generi\u010dka ljeka, kao i 2 dopune indikacije za ljekove koji su se ve\u0107 nalazili na listi ljekova.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVlada je donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o realizaciji i postupku kori\u0161\u0107enja sredstava iz instrumenata pretpristupne pomo\u0107i Evropske unije (IPARD III program). Cilj Programa je da pripremi crnogorske poljoprivrednike za ulazak u EU, na na\u010din \u0161to \u0107e sredstva iz IPA III \u2013 oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja iskoristiti u \u0161to ve\u0107oj mjeri, a \u0161to \u0107e za efekat imati unapre\u0111enje konkurentnosti, unapre\u0111enje odr\u017eivog gazdovanja resursima, dostizanje EU standarda bezbjednosti hrane i kvaliteta proizvoda u primarnom i prera\u0111iva\u010dkom sektoru, pobolj\u0161anje kvaliteta \u017eivota i razvoja ruralnih podru\u010dja i ja\u010danje kadrovskih kapaciteta\u201d, dodaje se u saop\u0161tenju Vlade.<\/p>\n\n\n\n
Donijeta je i Uredba o realizaciji i postupku kori\u0161\u0107enja IAKS mjera Instrumenta pretpristupne pomo\u0107i Evropske unije (IPARD III program) i direktnih pla\u0107anja u poljoprivredi. Dono\u0161enje Uredbe omogu\u0107i\u0107e povla\u010denje finansijskih sredstava iz pretpristupnih fondova crnogorskim poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima koji \u017eive u ruralnim podru\u010djima, u cilju dostizanja standarda, ekonomskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja, pametnog, odr\u017eivog i inkluzivnog rasta kroz razvoj fizi\u010dkog kapitala i kao odgovor na izazove koji proizilaze iz klimatskih promjena, kroz promovisanje energetske efikasnosti iz obnovljivih izvora energije, kao i za implementaciju godi\u0161njeg Agrobud\u017eeta u dijelu direktnih pla\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVlada je usvojila Program ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2026-2028. godina. U diskusiji je nagla\u0161eno da se radi o najva\u017enijem dokumentu u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma u pristupnim pregovorima. S jedne strane, on predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike zemlje i upravljanje reformama, koje imaju za cilj odr\u017eavanje makroekonomske stabilnosti, ja\u010danje me\u0111unarodne konkurentnosti i pobolj\u0161anje uslova za inkluzivni rast. S druge strane, Program ekonomskih reformi je osnovni element pristupa \u201efundamentalno kao prvo\u201c u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju EU, posebno u oblasti ispunjavanja kopenha\u0161kih ekonomskih kriterijuma\u201d; kazali su u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Dokument se, poja\u0161njavaju, sastoji iz dva klju\u010dna poglavlja i to makroekonomski okvir i fiskalni okvir. Prema preliminarnim projekcijama Ministarstva finansija, crnogorska ekonomija \u0107e u srednjem roku ostvariti prosje\u010dan godi\u0161nji rast od 3,2 odsto, odnosno po godinama 3,2 odsto u 2026, 3,1 odsto i 3,2 odsto u 2027. i 2028. godini.<\/p>\n\n\n\n
\u201cU narednom srednjoro\u010dnom periodu, Crna Gora \u0107e nastaviti sa sprovo\u0111enjem mjera iz Fiskalne strategije, fokusiraju\u0107i se na: dalje ja\u010danje kontrole i racionalizaciju javne potro\u0161nje; unaprje\u0111enje naplate prihoda kroz modernizaciju poreske administracije i borbu protiv neformalne ekonomije; pa\u017eljivo upravljanje i refinansiranje javnog duga; davanje prioriteta kapitalnim investicijama u projekte koji podsti\u010du rast; kao i dalju konsolidaciju fiskalne discipline, koja je ve\u0107 zna\u010dajno unaprije\u0111ena u odnosu na period prije velikih poreskih reformi. U skladu sa fiskalnim okvirom za period 2026\u20132028. godine, projektovani javni prihodi kre\u0107u se od 3.506,1 miliona eura (40.9 odsto BDP-a) u 2026. godini do 3.727 miliona eura (39.7 odsto BDP-a) u 2028. godini. O\u010dekivani rast javnih prihoda rezultat je pove\u0107ane potro\u0161nje, ja\u010danja ekonomske aktivnosti i smanjenja obima sive ekonomije\u201d, isti\u010du.<\/p>\n\n\n\n
Donijeta je i Odluka o obrazovanju Me\u0111uresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara. U diskusiji je istaknuto da \u0107e formiranje ovog tijela omogu\u0107iti sistemati\u010dan, koordinisan i inkluzivan pristup rje\u0161avanju pitanja bezbjednosti novinara, kao i unapre\u0111enju institucionalnog okvira i prakse.<\/p>\n\n\n\n
\u201cObrazovanjem Me\u0111uresorske radne grupe obezbje\u0111uje se forum za kontinuirani dijalog i saradnju izme\u0111u predstavnika dr\u017eavnih organa i medija, uz mogu\u0107nost uklju\u010divanja drugih relevantnih institucija, stru\u010dnjaka i organizacija civilnog dru\u0161tva. Radnu grupu \u010dine: predstavnik medija, predsjednik; predstavnik medija, zamjenik predsjednika; predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, \u010dlan; predstavnik Ministarstva unutra\u0161njih poslova, \u010dlan; predstavnik Osnovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva, \u010dlan; dva predstavnika medija, \u010dlanovi\u201d, dodaje se u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Kako su pojasnili, predstavnike dr\u017eavnih organa u Radnoj grupi imenuju rukovodioci odnosno starje\u0161ine tih organa, a predstavnike medija imenuje Vlada Crne Gore na predlog Sindikata medija Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
\u201cZadaci Radne grupe obuhvataju analizu postoje\u0107eg institucionalnog, normativnog i operativnog okvira u oblasti bezbjednosti novinara, kontinuriani monitoring (uspostavljanje sistema brzog odgovora), pru\u017eanje besplatne pravne i psiholo\u0161ke podr\u0161ke, kao i analizu i pronala\u017eenje institucionalnog okvira za budu\u0107i mehanizam, identifikovanje izazova, rizika i nedostataka u postupanju nadle\u017enih organa, kao i predlaganje konkretnih mjera i mehanizama za unapre\u0111enje bezbjednosti novinara, uklju\u010duju\u0107i mjere prevencije, za\u0161tite i efikasnog institucionalnog odgovora. Poseban akcenat stavlja se na izradu preporuka i, po potrebi, predloga izmjena ili dono\u0161enja novih akata, radi ja\u010danja saradnje i povjerenja izme\u0111u dr\u017eavnih organa i medijske zajednice. Konstatovano je da dono\u0161enje Odluke predstavlja opravdan, potreban i sistemski odgovor Vlade Crne Gore na izazove u ovoj oblasti\u201d, zaklju\u010duje se u saop\u0161tenju Vlade.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vlada je, na dana\u0161njoj 109. sjednici kojom je predsjedavao premijer\u00a0Milojko Spaji\u0107,\u00a0utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ure\u0111enju tr\u017ei\u0161ta poljoprivrednih proizvoda.<\/p>","protected":false},"author":16,"featured_media":940548,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[7],"tags":[4599,2950,251],"naslovna":[],"class_list":["post-940547","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-odluke","tag-sjednica","tag-vlada-cg"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940547","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=940547"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940547\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/940548"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=940547"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=940547"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=940547"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=940547"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}