<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Najnoviji broj Komune po\u010dinje Uvodnikom mr \u017deljka Rutovi\u0107a u kojem isti\u010de da su mostovi civilizacijski biljezi, a da je hronika Podgorice, hronika njenih mostova koji su svaki za sebe civilizacijska etapa u razvoju grada.<\/p>\n\n\n\n
U ovom posebnom tematskom broju posve\u0107enom mostovima koji predstavljaju ogledalo vremena, publikovan je i esej Iva Andri\u0107a o simbolici mostova sa naslovom ,,Modtovi-vredniji od ku\u0107a, svetiji od hramova \u201cu kojem poznati Nobelovac obja\u0161njava svoju fascinaciju mostovima kao simbolom spajanja ljudi, vremena, naroda i dr\u017eava\u2026i kao mjestom gdje se prepli\u0107u \u017eivoti i doga\u0111aji.<\/p>\n\n\n\n
Uz ovaj tematski broj o mostovima kao graditeljskoj ba\u0161tini i naslje\u0111u Podgorice dr Goran Sekulovi\u0107 pi\u0161e o mostovima Podgorice kao njenom istorijskom bilu u tekstu pod naslovom ,,Simboli\u010dka i kulturna okosnica bi\u0107a grada\u201ckoji,,predstavljaju sr\u017e mogu\u0107eg i ve\u0107 realno prisutnog poduhvata da se cijeli prostor Mora\u010de i Ribnice dovede u odgovaraju\u0107i sklad sa prirodnim, kulturnim i istorijskim obilje\u017ejima, vertikalama i velikanima Podgorice\u201d<\/p>\n\n\n\n
Dr Marko Go\u0161ovi\u0107 sa Univerziteta Donja Gorica ekskluzivno za ovaj broj Komune ustupio je dio teksta iz njegovog doktorskog rada pod nazivom ,,Crnogorski mostovi-gra\u0111evine i zvuk\u201d u kojem isti\u010de da ,,u Crnoj Gori postoji mnogo mostova koji danas predstavljaju istorijske spomenike i dio su za\u0161ti\u0107ene kulturne ba\u0161tine, a da se zvuk razmatra kao neodvojiva komponenta vizuelnog profila mostova koji podrazumijevaju prirodnu komponentu zvuka\u2026\u201d<\/p>\n\n\n\n
Najnovija Komun@ donosi i tekst Slobodana \u010cuki\u0107a o nepoznatim detaljima o gradnji znamenitog mosta na Mora\u010di sa naslovom ,,Ko je zapo\u010deo, a ko dovr\u0161io Vezirov most\u201d, kao i tekst Danila Burzana o gradskim mostovima pod naslovom ,,Od Mostine do Milenijuma\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Poznati podgori\u010dki hroni\u010dar Abdulah Bato Abdi\u0107 pi\u0161e o istoriji gradnje mostova u Podgorici \u010dija funkcionalnost nikada nije i\u0161la na u\u0161trb njihove estetske vrijednosti i oni, kako on tvrdi, imaju itekako zna\u010dajno mjesto u ukupnom razvoju jednog naroda i sredine u tekstovima sa naslovom ,, Simbioza prirode i estetike graditelja\u201c i ,, Taba\u010dki most -nukleus razvoja Tabahane\u201d.<\/p>\n\n\n\n
O jednom od najljep\u0161ih sa\u010duvanih mostova: starom mostu na u\u0161\u0107u Ribnice u Mora\u010du pi\u0161e Ivan Kern u tekstu pod naslovom ,,Veza stare i moderne Podgorice\u201d u kojem isti\u010de ,,da se arhitektonskim skladom i materijalizacijom u kamenu, ovaj most uklopio u prirodni okvir i odavno postao integralni dio Podgorice\u201d<\/p>\n\n\n\n
U ovom broju Komune o mostovima kao iskonskoj potrebi koja mijenja, pobolj\u0161ava i olak\u0161ava \u017eivote onim koji ih koriste publikovan je tekst graditelja, neimara i poznatog i neprevazi\u0111enog majstora i obnovitelja starih kamenih gra\u0111evina, Zlatka Vujoti\u0107a sa naslovom ,,Pribli\u017eavaju obale, ali i ljude\u201d koji ka\u017ee da su mnoga mjesta dobijala nazive po mostovima i kao takva ostala su do danas opisana i oslikana od mnogih umjetnika\u2026<\/p>\n\n\n\n
Najnovija Komun@ donosi tekst Stojana Stameni\u0107a o klju\u010dnom projektu petoljetke i poduhvatu dvjesta pedeset trudbenika koji su gradili most Bla\u017ea Jovanovi\u0107a ,, koji je bitniji od ideolo\u0161ke svijesti i ispravnosti vremena kada je most nastajao i predstavlja lako prepoznatljiv osje\u0107aj za svoj grad i sugra\u0111ane\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Dra\u017een Dra\u0161kovi\u0107 pi\u0161e o mostu \u201cMora\u010dica\u201d, simbolu moderne i graditeljske Crne Gore koji predstavlja najvi\u0161i most na prostorima biv\u0161e Jugoslavije u tekstu pod naslovom ,,Most zastave i crnogorskog ponosa\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Hroni\u010dar graditeljstva u Crnoj Gori, novinar i publicista Velizar Radonji\u0107 u tekstu sa naslovom ,,Me\u0161tri od mostova \u201cpi\u0161e o prvim graditeljima cesta i mostova, imenima in\u017einjera koji su ih projektovali i gradili uz naglasak da je \u010duvanje od zaborava civilizacijski dug i obaveza uz podsje\u0107anje da su to ljudi \u010diji vidici se\u017eu daleko ispred njih, a ono \u0161to izgrade traje dugo poslije njih.<\/p>\n\n\n\n
On tako\u0111e u ovom posebnom broju Komune posve\u0107enom podgori\u010dkim mostovima sa serijalom pod naslovom ,, Vrijedna dobra-dobra koja traju\u201c u vi\u0161e objavljenih tekstova sa velikim brojem rariretnih i vrijednih fotografija nabrojio je sve mostove na podru\u010dju Glavnog grada, dao njihove karakteristike i podsjetio na njihovo postojanje, a istovremeno opominje zbog nebrige i podsti\u010de na uspostavljanje vi\u0161eg nivoa institucionalne za\u0161tite mostova i istovremeno poziva i proziva da se stane u odbranu graditeljske ba\u0161tine kao najve\u0107eg i najvrednijeg dijela ukupne kulturne ba\u0161tine Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
Ovo izdanje je \u0161tampano uz sufinasiranje Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ministarstva kulture , a i ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusovi\u0107 dok je za dizajn i grafi\u010dko ure\u0111enje bio zadu\u017een Voislav Bulatovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Upravo je iz \u0161tampe iza\u0161ao 54. broj Komune sa bogatim programskim sadr\u017eajem o mostovima Podgorice kao najmarkatnijim ta\u010dkama, najvidljivijim i najprepoznatijim toposima oko kojih je sabirali\u0161te svega onoga \u0161to je identitetskog \u0161to je Podgorica bila, jeste i \u0161to \u0107e biti, jer mostovi su oduvijek predstavljali simbole spajanja, kako dvije bliske obale, tako i dvije razli\u010dite kulture.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":940375,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[11],"tags":[10422,6716],"naslovna":[],"class_list":["post-940374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-casopis-komuna-2","tag-mostovi"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=940374"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940374\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/940375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=940374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=940374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=940374"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=940374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}