Rai\u010devi\u0107 rekao je da je istra\u017eivanje sprovedeno od 25. oktobra do 11. novembra, na uzorku od 1.041 ispitanika.
\u201ePodaci ukazuju da najve\u0107u publiku u Crnoj Gori ima televizija koju mjese\u010dno prati skoro 95 odsto, internet
skoro 90 odsto i dru\u0161tvene mre\u017ee na mjese\u010dnom nivou prati 82 odsto ukupne populacije\u201c, kazao je Rai\u010devi\u0107.
On je rekao da te tri vrste medija imaju najve\u0107i dnevni domet, gdje sedam od deset punoljetnih gra\u0111ana
prati jedan od ta tri medija.
\u201eTo je zna\u010dajno, kada se shvati koliko se to promijenilo unazad desetak godina. Mi smo danas izlo\u017eeni
svakom mediju, \u010dak u isto vrijeme, pa \u010desto u ku\u0107i imate uklju\u010den televizor, na internetu ste i dru\u0161tvenim
mre\u017eama\u201c, naveo je Rai\u010devi\u0107.
Kako je rekao, televizija kao dominantan medij raspola\u017ee najmasovnijom publikom i skoro tri \u010detvrtine
populacije prati na dnevnom nivou televizijske programe, a svega \u0161est odsto skoro nikada ne prati televiziju.
\u201eDominantno ovi koji ne prate su mla\u0111i, a koji svakodnevno prate su dominantno stariji – preko 60 godina\u201c,
rekao je Rai\u010devi\u0107 i dodao da struktura gledalaca televizije nije ni\u0161ta druga\u010dija u odnosu na region i svijet.
On je kazao da, prema podacima, radio koji su \u010desto zaboravljali i istra\u017eiva\u010di i ogla\u0161iva\u010di, i dalje pokazuje da
je aktuelan i vi\u0161e od jedne tre\u0107ine punoljetne populacije svakodnevno prati taj medij.
\u201eRadio danas postaje medij mlade generacije. Nekad je bio vezan za stariju populaciju\u201c, dodao je Rai\u010devi\u0107.
Kako je rekao, \u0161tampani mediji su u zna\u010dajnoj mjeri u problemu i ve\u0107 godinu u padu u dnevnom i
mjese\u010dnom dometu.
\u201eTrenutno skoro 60 odsto punoljetne populacije ne prati taj kanal komunikacije i dnevni domet \u0161tampe je tek
oko \u0161est odsto. To je u pore\u0111enju sa periodom prije 15-ak godina velika razlika\u201c, naveo je Rai\u010devi\u0107, dodaju\u0107i
da se to promijenilo kada su svi krenuli sa digitalnim izdanjima.
On je rekao da \u0161tampana izdanja i ostale magazine ne prati 60 odsto populacije.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o internetu, Rai\u010devi\u0107 je rekao da se internet vi\u0161e puta dnevno jako \u010desto koristi i vi\u0161e od tri
\u010detvrtine crnogorske populacije dnevno prati neke sadr\u017eaje na internetu.
\u201eUkupan procenat korisnika interneta je skoro 90 odsto, \u0161to jasno ilustruje snagu tog izvora\u201c, istakao je
Rai\u010devi\u0107.
On je kazao da su poku\u0161ali da saznaju da li postoji razlika izme\u0111u internet stranica i aplikacija doma\u0107ih
medija i drugih medija na na\u0161em jeziku.
\u201eDigitalna izdanja doma\u0107ih dnevnih novina i magazina su postali dominantan oblik konzumacije medija svuda
u svijetu, pa i kod nas. \u010cetiri od deset punoljetnih crnogorskih gra\u0111ana konzumira tu vrstu medija na
dnevnom nivou i 30 odsto javnosti koristi tu vrstu medija nedjeljno\u201c, rekao je Rai\u010devi\u0107 i dodao da to jasno
ukazuje \u0161ta se desilo \u0161tampanim izdanjima.
On je rekao da je kod internet stranica doma\u0107ih televizija i radija ne\u0161to manji domet u odnosu na sli\u010dne
platforme dnevnih novina i na dnevnom nivou njih prati skoro tre\u0107ina crnogorske populacije.
Rai\u010devi\u0107 je rekao da inostrana digitalna izdanja na na\u0161em jeziku ne\u0161to manje od tre\u0107ine javnosti prati na
dnevnom nivou.
On je kazao da je istra\u017eivanje pokazalo da sedam od deset punoljetnih gra\u0111ana koristi digitalne medije kao
izvor.
Ista\u017eivanje je pokazalo da su podkasti ve\u0107 prodrli u crnogorsku publiku i, kako je rekao Rai\u010devi\u0107, ne\u0161to manje
od 60 odsto punoljetne populacije prati tu vrstu medija.
\u201eTo ukazuje na na\u0161u spremnost da se brzo adaptiramo, kao konzumenti i kao proizvo\u0111a\u010di tog medijskog
sadr\u017eaja\u201c, kazao je Rai\u010devi\u0107.
On je naveo da su, prema rezultatima istra\u017eivanja, dru\u0161tvene mre\u017ee jedan od tri najpra\u0107enija izvora
medijskog sadr\u017eaja u Crnoj Gori i da imaju publiku od skoro tri \u010detvrtine populacije.
\u201eIzlo\u017eenost dru\u0161tvenim mre\u017eama i informacijama sa dru\u0161tvenih mre\u017ea je ogromna\u201c, naglasio je Rai\u010devi\u0107.
On je kazao da je istra\u017eivanje pokazalo visok nivo zainteresovanosti za informativne sadr\u017eaje, pa tri \u010detvrtine
punoljetnih gra\u0111ana ima neki nivo zainteresovanosti za te sadr\u017eaje.
\u201eKao glavni izvor informisanja i dalje je televizija sa 83 odsto, slijede dru\u0161tvene mre\u017ee sa 45 odsto, internet
pretra\u017eiva\u010di 41, internet stranice ili aplikacije doma\u0107ih dnevnih novina i magazina 30 odsto, a radio 23
odsto\u201c, naveo je Rai\u010devi\u0107.
On je rekao da je to \u0161to su za skoro polovinu gra\u0111ana dru\u0161tvene mre\u017ee glavni izvor informisanja opasnost po
dru\u0161tvo, ali i medije.
Rai\u010devi\u0107 je rekao da je prema istra\u017eivanju najvi\u0161i stepen zainteresovanosti gra\u0111ana za vijesti i informacije iz
lokalnog okru\u017eenja, a slijede vijesti iz svijeta, o zdravlju, politici, ekonomiji.
Kako je naveo, na pitanje za\u0161to prate informativni sadr\u017eaj, najvi\u0161e gra\u0111ana ka\u017ee zato \u0161to \u017eele da se osje\u0107aju
informisanim i da imaju o \u010demu da pri\u010daju sa prijateljima.
\u201eOno \u0161to prizvode mediji je dio svakodnevice. Proizvodite sadr\u017eaj o kom mi pri\u010damo, ne samo da se time
bavimo u slobodno vrijeme, nego da i to vrijeme potro\u0161imo komentari\u0161u\u0107i \u0161ta smo danas saznali ili pro\u010ditali\u201c,
rekao je Rai\u010devi\u0107.
On je istakao da je fenomen izbjegavanja vijesti formiran i me\u0111u crnogorskom publikom, pa prema
istra\u017eivanju vi\u0161e od 20 odsto crnogorske publike vrlo \u010desto izbjegava informativne sadr\u017eaje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTreba se zapitati za\u0161to je to tako, iako je to globalni trend. To zna\u010di da smo preuzeli matricu koja se de\u0161ava i
vani, pa smo mo\u017eda postali dosadni, neatraktivni\u201c, rekao je Rai\u010devi\u0107.
Prema istra\u017eivanju, kao motive za izbjegavanje sadr\u017eaja ispitanici navode previ\u0161e politike u vijestima, previ\u0161e
ratova i patnji, uglavnom negativne i pesimisti\u010dne vijesti koje uti\u010du na raspolo\u017eenje.
\u201ePrije 15-ak godina u sli\u010dnom istra\u017eivanju je zaklju\u010dak bio da je sve crno-bijelo, a danas smo na ivici da bude
sve crno, nemamo mnogo \u201ebijelih\u201c vijesti, nijesam siguran da je to pravi put\u201c, naveo je Rai\u010devi\u0107.
On je rekao da, kada je televizija kao izvor u pitanju, me\u0111u crnogorskom publikom dominiraju Televizija
Vijesti i prvi kanal Televizije Crne Gore (TVCG), a slijede zatim Prva, Nova M, TVCG 2, programi lokalnih
javnih emitera, pa ostale televizije sa nacionalnom ili kablovskom pokriveno\u0161\u0107u.
\u201eKao glavni izvor informativnih sadr\u017eaja nedvosmisleni lider je Televizija Vijesti, koju vi\u0161e od 40 odsto
gra\u0111ana smatra primarnim izvorom informisanja, zatim TVCG 1 sa skoro 30 odsto, a slijede Nova M, Prva, TV
E, lokalni javni emiteri\u201c, naveo je Rai\u010devi\u0107.
On je kazao da najve\u0107i dio javnosti ocjenjuje da se mo\u017ee vjerovati u informativne sadr\u017eaje koji se emituju u
doma\u0107im televizijskim programa.
Za dio crnogorske medijske javnosti koji se informi\u0161e preko digitalnih izdanja medijskih ku\u0107a, va\u017eni izvori
informisanja su Vijesti, CDM, koje prati izme\u0111u 60 i 80 odsto tog segmenta publike, a slijede portal Analitika,
Mondo, Antena M, RTCG i ostali portali.
\u201eKao glavni izvor informisanja me\u0111u digitalnim izdanjima medija dominantan izvor su Vijesti, CDM, Dan,
RTCG, portal Analitika\u201c, rekao je Rai\u010devi\u0107.
Prema istra\u017eivanju, kako je naveo Rai\u010devi\u0107, od dijela publike koji koristi digitalna izdanja doma\u0107ih medija,
preko 80 odsto ka\u017ee da im se mo\u017ee vjerovati.
Rai\u010devi\u0107 je rekao da je istra\u017eivanje pokazalo da se tim digitalnim platformama najvi\u0161e pristupa preko
telefona, a slijede pametni televizori, pa tek onda ra\u010dunari.
Istra\u017eivanje je pokazali da je ne\u0161to vi\u0161e od tre\u0107ine publike kazalo da koristi dru\u0161tvene mre\u017ee kao izvor
informisanja, a dominantno Facebook, dok slijede Instagram, Viber i YouTube.
Govore\u0107i o povjerenju, Rai\u010devi\u0107 je rekao da 47 odsto ima visok nivo povjerenja u informacije plasirane preko
televizije, dok svi ostali mediji ostvaruju daleko manji nivo povjerenja\u201c.
On je rekao da javnost najve\u0107e rezerve iskazuje prema dru\u0161tvenim mre\u017eama, za koje isto tako ka\u017eu da su im
glavni izvor informisanja.
Rai\u010devi\u0107 je, govore\u0107i o dijelu istra\u017eivanja o objektivnosti, nezavisnosti i profesionalizmu medija, rekao da
zna\u010dajan broj gra\u0111ana procjenjuje da mediji nijesu nezavisni od politi\u010dkog i ekonomskog uticaja u
izvje\u0161tavanju.
\u201eMedijski pluralizam se ocjenjuje pozitivno, uz ocjenu da i dalje nedostaje objektivnost i nepristrasnost u
izvje\u0161tavanju\u201c, rekao je Rai\u010devi\u0107.
On je dodao da, prema rezultatima istra\u017eivanja, 48 ispitanika nije saglasno da je izvje\u0161tavanje medija
ve\u0107inom nezavisno od politi\u010dkog i dr\u017eavnog uticaja.
Govore\u0107i o la\u017enim vijestima, Rai\u010devi\u0107 je rekao da se skoro polovina populacije \u010desto pita \u0161ta je istinito, a \u0161ta
la\u017eno.
\u201eTek 15 odsto vjeruje neupitno u istinitost sadr\u017eaja koji dobije od svog medija. To govori da smo uspjeli u
namjeri da stalno postavljamo pitanje da li je ta\u010dno. Mediji koji su kredibilni moraju da imaju visok nivo<\/p>\n\n\n\n
povjerenja i ne smije biti dileme da li je la\u017eno ili nije, a konzumenti ka\u017eu nijesu sigurni da je ta\u010dno\u201c, kazao je
Rai\u010devi\u0107.
Kako je naveo, skoro dvije tre\u0107ine ispitanika je skoro primijetilo neku la\u017enu vijesti u crnogorskom medijskom
prostoru, a ve\u0107inu na dru\u0161tvenim mre\u017eama.
Rai\u010devi\u0107 je istakao da je, prema istra\u017eivanju, skoro tre\u0107ina populacije zabrinuta zbog pojave la\u017enih vijesti.
\u201eLa\u017ene vijesti su zamka koju ne shvatamo na najbolji na\u010din. Povjerenje je u direktnoj vezi sa la\u017enim
vijestima. Sa jednom la\u017enom vije\u0161\u0107u mo\u017ee se gubiti povjerenje\u201c, naglasio je Rai\u010devi\u0107.
On je rekao da su posljedice po medije velike, ali po dru\u0161tvo daleko ve\u0107e i mnogo opasnije.
Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sun\u010dica Baki\u0107 rekla je da savremeni medijski
ambijent zahtijeva pra\u0107enje pona\u0161anja publike i da razli\u010diti aspekti mjerenja odnosa publike prema medijskim
sadr\u017eajima daju cjelovitu sliku o ulozi medija u dru\u0161tvu.
Ona je ukazala na razliku izme\u0111u gledanosti i povjerenja, navode\u0107i da gledanost govori koliko je neki medij ili
neka vrsta sadr\u017eaja pra\u0107ena, ali ne kako publika taj sadr\u017eaj vrednuje.
\u201ePovjerenje pokazuje koliko gra\u0111ani odre\u0111ene izvore do\u017eivljavaju kao ta\u010dne i pouzdane\u201c, dodala je Baki\u0107.
Kako je rekla, iako AMU prema zakonu ima obavezu da jednom godi\u0161nje objavi istra\u017eivanje povjerenja u
medije, istra\u017eivanje koje je predstavljeno danas je dio i \u0161ire odgovornosti Agencije da javnosti obezbijedi
pouzdane i uporedive podatke.
Baki\u0107 je istakla da je povjerenje u medije va\u017eno, ne samo sa aspekta pojedina\u010dnih medijskih usluga, ve\u0107 i sa
aspekta grupa medija i vrsta komunikacije.
\u201eImaju\u0107i u vidu specifi\u010dan dru\u0161tveni i politi\u010dki kontekst Crne Gore, va\u017eno je pratiti koje vrste medijskog
sadr\u017eaja i komunikacije gra\u0111ani do\u017eivljavaju kao najkredibilnije\u201c, rekla je Baki\u0107.
Ona je dodala da im je veoma va\u017eno da isprate koliko uredni\u010dki kontekst ima uticaj na izgradnju tog
povjerenja i da li i dalje profesionalni standardi, transparentnost i jasnost ure\u0111iva\u010dkih politika imaju uticaja
na percepciju konzumenata u odnosu na medijske sadr\u017eaje.
Baki\u0107 je dodala da su danas predstavljeni podaci zna\u010dajni za dono\u0161enje odluka, kako u regulatornom, tako i
u medijskom i tr\u017ei\u0161nom smislu.
\u201ePouzdani podaci o povjerenju i gledanosti predstavljaju osnov za odgovorno planiranje, unapre\u0111enje
kvaliteta medijskih sadr\u017eaja i ja\u010danje povjerenja javnosti u medijski sistem\u201c, zaklju\u010dila je Baki\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Televizije imaju najve\u0107u publiku u Crnoj Gori i tu vrstu medija mjese\u010dno
\nprati skoro 95 odsto gra\u0111ana, pokazalo je istra\u017eivanje koje je za potrebe Agencije za
\naudiovizuelne medijske usluge (AMU) sproveo IPSOS.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":940012,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[23035,3177,1497,45],"naslovna":[],"class_list":["post-940011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-emiteri","tag-ipsos","tag-istrazivanje","tag-rezultati"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=940011"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940011\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/940012"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=940011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=940011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=940011"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=940011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}