\u201cU vezi sa tim slu\u010dajevima formirana su dva predmeta u tu\u017eila\u0161tvu i izvi\u0111aj je u toku. Slu\u017ebenici policije u saradnji sa kosovskom policijom rade na otkrivanju ovih krivi\u010dnih djela, ali do sada u\u010dinioci nisu otkriveni\u201d \u2013 kazao je rukovodilac ODT Ro\u017eaje Aldin Kala\u010d.<\/p>\n\n\n\n
Pucnjava za koju se vjeruje da je do\u0161la sa strane Kosova, u kojoj su zabilje\u017eena o\u0161te\u0107enja kabina na ski centru \u0160tedim, dogodila se u julu pro\u0161le, kao i u avgustu ove godine. Vjeruje se, me\u0111utim, da se to dogodilo vi\u0161e puta i ranije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTih pucnjava je, sva je prilika, bilo i ranije, ali o tome javnost nije obavje\u0161tavana. Da su pucnji do\u0161li sa kosovske strane mogu posvjedo\u010diti i crnogorski grani\u010dni policajci, koji su u jednom incidentu bili vrlo blizu, svega stotinu do dvije stotine metara od mjesta gdje su hici zavr\u0161ili\u201d \u2013 kazao je na\u0161em portalu dobro obavije\u0161teni sagovornik iz Ro\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n
Crnogorska javnost je prvi put o pucnjavama na planini Hajli upoznata u avgustu ove godine, kada se dogodio poslednji incident. Na kosovskoj strani, u neposrednoj blizini granice, nalazi se sto\u010darsko naselje.<\/p>\n\n\n\n
I ministar unutra\u0161njih poslova Crne Gore Danilo \u0160aranovi\u0107, odgovaraju\u0107i na pitanja poslanika u parlamentu po\u010detkom pro\u0161log mjeseca, rekao je da informacije dobijene od kosovskih vlasti ukazuju da nijesu identifikovani odgovorni za pucnjavu na \u0160tedimu u julu 2024. i avgustu ove godine, kada su iz vatrenog oru\u017eja o\u0161te\u0107ene kabine \u017ei\u010dare na Ski centru Hajla-\u0160tedim.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje u vezi sa tim doga\u0111ajima, kada su iz vatrenog oru\u017eja o\u0161te\u0107ene kabine \u017ei\u010dare na Ski centru, postavio je poslanik Demokratske Crne Gore Albin \u0106eman.<\/p>\n\n\n\n
(Foto: Fejsbuk)<\/p>\n\n\n\n
On je rekao da ministar treba da odgovori na pitanje o tome koliko je ukupno bilo takvih incidenata sa kosovske strane, i \u0161ta zvani\u010dne crnogorske institucije preduzimaju da sa Pri\u0161tinom komuniciraju na planu otkrivanja po\u010dinilaca.<\/p>\n\n\n\n
„Sva ova de\u0161avanja na lokalitetu Hajla-\u0160tedim izazvala su zabrinutost kod lokalnog stanovni\u0161tva“ \u2013 rekao je \u0106eman.<\/p>\n\n\n\n
\u0160aranovi\u0107 je rekao da je informisano Ministarstvo vanjskih poslova, kako bi se problem rije\u0161io diplomatskim kanalima. On je objasnio da je evidentirano sedam slu\u010dajeva pucnjave, odnosno \u0161enlu\u010denja, sa kosovske strane.<\/p>\n\n\n\n
U julu pro\u0161le godine, kako je rekao, pucano je sa vi\u0161e hitaca i sa vi\u0161e strana na objekat, a policija Kosova jo\u0161 nije evidentirala po\u010dinioce. U avgustu ove godine je, dodao je, do\u0161lo do upotrebe vatrenog oru\u017eja i objekat na Hajli je pogo\u0111en.<\/p>\n\n\n\n
Kazao je da je sa kosovskom stranom dogovoreno postojanje zajedni\u010dkih patrola, uz osmatranje iz vazduha.<\/p>\n\n\n\n
„Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je 17. septembra uputilo verbalnu notu Kosovu gdje se skre\u0107e pa\u017enja na u\u010destalost povrede granice, i iskazano je o\u010dekivanje da \u0107e po\u010dinioci biti identifikovani“ \u2013 kazao je ministar.<\/p>\n\n\n\n
\u0160aranovi\u0107 je rekao da je 22. septembra predstavnica MVP Crne Gore razgovarala sa kosovskom ambasadorkom, gdje je iskazan protest i o\u010dekivanje da se po\u010dinioci identifikuju, a 30. septembra na\u0161 ambasador Bernard \u010cobaj je sa direktorom kosovske policije razgovarao o incidentima, ali je navedeno da nijesu prona\u0161li osumnji\u010dene niti su na\u0161li osnov sumnje da su hici ispaljeni sa kosovske strane.<\/p>\n\n\n\n
Ro\u017eajsko tu\u017eila\u0161tvo je izvr\u0161ilo uvi\u0111aj, dodao je, i komuniciralo je sa kosovskim organima na planu utvr\u0111ivanja svih \u010dinjenica.<\/p>\n\n\n\n
„Ova pitanja treba rje\u0161avati u duhu dobrosusjedske saradnje“, rekao je \u0160aranovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Poslanik \u0106eman je apelovao na medije da odgovorno izvje\u0161tavaju o ovim doga\u0111ajima, isti\u010du\u0107i da se radi o vrlo osjetljivim temama i pohvalio je reakciju crnogorskih institucija nakon incidenata na granici.<\/p>\n\n\n\n
Sagovornik Portala RTCG smatra da ovi slu\u010dajevi ne predstavljaju bezbjednosni, ve\u0107 bilateralni problem. On je kazao da je kosovskoj strani dostavljena sva dokumentacija, da su oni potom tra\u017eili dopunu dokumentacije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cUstupljena su im sva dokumenta, ali od septembra mi nemamo sa kosovske strane povratnu informaciju. Sada je zimski period i na Hajli u sto\u010darskim naseljima nema nikoga, tako da vjerujemo da vjerovatno do prolje\u0107a ne\u0107emo imati neke nove informacije u vezi sa ovim incidentima\u201d \u2013 rekao je taj sagovornik.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje \u0161ta bi moglo biti motiv za ove incidente, on je rekao da bi se to moglo povezivati sa ekstremnim pojedincima sa kosovske strane koji ne priznaju demarkacionu liniju i razgrani\u010denje izme\u0111u Crne Gore i Kosova koje je odavno zavr\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n
Ski centar \u201c\u0160tedim-Hajla\u201d u Ro\u017eajama je pozicioniran na nadmorskoj visini od 1.738 do 2.119 metara, dok je najvi\u0161i vrh na planini Hajli 2.403 metra. Vrh skijali\u0161ta nalazi se vrlo blizu granice sa Kosovom, a prakti\u010dno se odatle vidi jedno od vi\u0161e sto\u010darskih naselja, za koje se vjeruje da su hici koji su o\u0161tetili skija\u0161ke kabine ispaljeni odatle.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Po\u010dinioci pucnjave na planini Hajli kod Ro\u017eaja, odnosno na novom skijali\u0161tu \u0160tedim, jo\u0161 nijesu otkriveni, iako su u istragu u oba slu\u010daja, iz jula pro\u0161le i avgusta ove godine, uklju\u010deni policajci i Crne Gore i Kosova. To je Portalu RTCG re\u010deno u Osnovnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu (ODT) u Ro\u017eajama koje je jo\u0161 tokom prethodnog ljeta formiralo dva predmeta.<\/p>","protected":false},"author":16,"featured_media":939582,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10],"tags":[19679,878],"naslovna":[],"class_list":["post-939581","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-hajla","tag-pucnjava"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/939581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=939581"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/939581\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/939582"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=939581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=939581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=939581"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=939581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}