Po\u010detak nove godine je idealno vrijeme za promjenu posla. plata igra klju\u010dnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenih. Zainteresovani ste za koliku zaradu imaju va\u0161i evropski susjedi? Evo pore\u0111enja zemalja koje je objavio Euronews.<\/p>\n\n\n\n
Januar je popularan mjesec za promjene posla jer zaposleni postupaju u skladu sa novogodi\u0161njim odlukama, a kompanije prilago\u0111avaju svoje planove zapo\u0161ljavanja za prvi kvartal.<\/p>\n\n\n\n
Za mnoge radnike, plata igra va\u017enu ulogu u odre\u0111ivanju njihovog slede\u0107eg karijernog koraka. Pored jasnih razlika izme\u0111u sektora, plate se tako\u0111e zna\u010dajno razlikuju me\u0111u evropskim zemljama, kako u nominalnom iznosu, tako i kada se prilagode kupovnoj mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Razmi\u0161ljate o promjeni lokacije, kao i kompanije? Ili ste jednostavno radoznali koliko zara\u0111uju va\u0161e kom\u0161ije? Prema najnovijim podacima Eurostata iz 2024. godine, evo kako se plate razlikuju \u0161irom Evrope.<\/p>\n\n\n\n
Prosjek blizu 40.000 eura u EU<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prosje\u010dna godi\u0161nja plata po zaposlenom u EU iznosi 39.808 eura . Me\u0111u zemljama EU, ona se kre\u0107e od 15.387 evra u Bugarskoj do 82.969 evra u Luksemburgu, \u0161to je 5,4 puta vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n Pored Luksemburga, prosje\u010dna plata je iznad 50.000 eura u jo\u0161 pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n Na dnu rang liste, pored Bugarske, prosje\u010dna godi\u0161nja plata po zaposlenom je manja od 20.000 eura u Gr\u010dkoj i Ma\u0111arskoj.<\/p>\n\n\n\n U mnogim zemljama, veliki dio ljudi radi sa skra\u0107enim radnim vremenom , iako Evrostat prilago\u0111ava podatke kako bi pokazao kakav bi bio prosjek kada bi svi zaposleni radili puno radno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n Podaci pokazuju da su plate generalno vi\u0161e u Zapadnoj i Severnoj Evropi, a ni\u017ee u Isto\u010dnoj i Jugoisto\u010dnoj Evropi.<\/p>\n\n\n\n Razlozi za razlike u platama<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110ulija<\/strong> De<\/strong> Lacari<\/strong>, ekonomistkinja u Me\u0111unarodnoj organizaciji rada (MOR), naglasila je da su ekonomska struktura i produktivnost zemalja klju\u010dni razlog za razlike me\u0111u zemljama.<\/p>\n\n\n\n \u201cVe\u0107a produktivnost omogu\u0107ava zemljama da odr\u017ee ve\u0107e plate\u201d, rekla je ona za Euronews Business.<\/p>\n\n\n\n Lacari je napomenuo da zemlje sa ve\u0107im udijelom sektora sa visokom dodatom vrijedno\u0161\u0107u, kao \u0161to su finansije, IT i napredna proizvodnja, imaju tendenciju da imaju ve\u0107e plate u pore\u0111enju sa zemljama gdje je zaposlenost koncentrisana u sektorima sa ni\u017eom dodatom vrijedno\u0161\u0107u. Potonji uklju\u010duju industrije poput poljoprivrede, tekstila ili osnovnih usluga.<\/p>\n\n\n\n \u201cPrisustvo i snaga sindikata, pokrivenost i dubina kolektivnih ugovora i nivo zakonskih minimalnih zarada tako\u0111e zna\u010dajno uti\u010du na plate\u201d, dodala je ona.<\/p>\n\n\n\n Agnje\u0161ka<\/strong> Pjasna<\/strong>, vi\u0161a istra\u017eiva\u010dica u Evropskom sindikalnom institutu (ETUI), objasnila je da nizak nivo sindikalnog organizovanja i vi\u0161i nivo nezaposlenosti verovatno potkopavaju tr\u017ei\u0161nu mo\u0107 radnika.<\/p>\n\n\n\n \u201cOvo se \u010desto smatra obja\u0161njenjem za niske udjele plata koje su primije\u0107ene u mnogim zemljama Centralne i Isto\u010dne Evrope (CIE), koje imaju neke od najni\u017eih stopa sindikalnog organizovanja u EU\u201d, rekla je ona za Euronews Business.<\/p>\n\n\n\n Prosje\u010dne plate po kupovnoj mo\u0107i<\/strong><\/p>\n\n\n\n Razlika se smanjuje kada se mjeri standardom kupovne mo\u0107i, \u0161to zna\u010di da se uzimaju u obzir razlike u tro\u0161kovima \u017eivota izme\u0111u zemalja.<\/p>\n\n\n\n Jedna PPS jedinica teoretski mo\u017ee kupiti istu koli\u010dinu robe i usluga u svakoj zemlji.<\/p>\n\n\n\n Prilago\u0111ene plate za puno radno vreme kre\u0107u se od 21.644 u Gr\u010dkoj do 55.051 u Luksemburgu. Odnos izme\u0111u najvi\u0161e i najni\u017ee pada na 2,5.<\/p>\n\n\n\n Pored Luksemburga, najbolje rangirane zemlje su Belgija, Danska, Nema\u010dka i Austrija, sve sa preko 48.500 PPS.<\/p>\n\n\n\n Pet zemalja sa najni\u017eim rezultatom su Gr\u010dka, Slova\u010dka, Ma\u0111arska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS.<\/p>\n\n\n\n Lacari iz MOP-a je istakla da tro\u0161kovi \u017eivota i nivoi cijena uti\u010du na plate, a samim tim i na zarade. \u201cZemlje sa vi\u0161im nivoima potro\u0161a\u010dkih cena generalno pokazuju ve\u0107e nominalne plate\u201d, rekla je ona.<\/p>\n\n\n\n Rangiranje nekih zemalja se primjetno mijenja kada se uporede vrijednosti u evrima sa PPS-om. Na primjer, Rumunija se penje sa 22. na 13. mjesto, postigav\u0161i mnogo bolje rezultate u PPS-u, dok Estonija pada sa 16. na 22. mesto, gube\u0107i poziciju kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.<\/p>\n\n\n\n Ako se prosje\u010dno pove\u0107anje tokom proteklih pet godina nastavi, o\u010dekuje se da \u0107e prosje\u010dna plata u EU dosti\u0107i 41.600 evra u nominalnom iznosu 2025. godine i 43.400 evra 2026. godine, iako se stope rasta zna\u010dajno razlikuju od zemlje do zemlje.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po\u010detak nove godine je idealno vrijeme za promjenu posla. plata igra klju\u010dnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenih. Zainteresovani ste za koliku zaradu imaju va\u0161i evropski susjedi? Evo pore\u0111enja zemalja koje je objavio Euronews. Januar je popularan mjesec za promjene posla jer zaposleni postupaju u skladu sa novogodi\u0161njim odlukama, a kompanije prilago\u0111avaju svoje planove zapo\u0161ljavanja za […]<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":918506,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[1723,4708,14100],"naslovna":[],"class_list":["post-939490","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-evropa","tag-novac","tag-zarada"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/1661381118-32621-novac-i_960x600-1.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/939490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=939490"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/939490\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/918506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=939490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=939490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=939490"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=939490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}