Vrane\u0161 je gostuju\u0107i u emisiji „Okvir“ kazao da je nezadovoljan \u0161to niko od \u010delnih ljudi nije u studiju. O\u010dekivao je, ka\u017ee, premijera Milojka Spaji\u0107a ili nekoga od ministara, a njihovo odsustvo kada se govori o ovom temi pokazuje, kako je naglasio, odnos dr\u017eave prema Pljevljima.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de da su predsjednik dr\u017eave Jakov Milatovi\u0107 i predsjednik Skup\u0161tine Andrija Mandi\u0107 jedini ljudi koji su pozvali i pitali kako je u Pljevljima. Niko drugi nije se pojavio, niti interesovao.<\/p>\n\n\n\n
„Energetski sektor u Pljevljima se pona\u0161a kao da su dr\u017eava u dr\u017eavi i Pljevlja su decenijama diskriminisana i na\u0161i interesi su podre\u0111eni interesima EPCG. Nas EPCG nije obavijestila da \u0107e TE Pljevlja biti pu\u0161tena u probni rad, a mi smo znali da \u0107e se ovo desiti jo\u0161 prije pola godine, kada je biv\u0161i direktor TE Mirko Mazalica i podnio ostavku, a volio bih da on li\u010dno ka\u017ee za\u0161to je to tada uradio. Ovo nije slu\u010dajno, ekolo\u0161ka rekonstrukcija nije zavr\u0161ena, a TE je pu\u0161tena u rad“, tvrdi Vrane\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161ava da se ovdje govori o opasnim otrovnim gasovima koji gra\u0111ani danima udi\u0161u. Podsjetio je da je prvo dobio poziv od direktora Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine Milana Gazdi\u0107a, koji mu je predo\u010dio da je stanje katastrofalno, te da je zaga\u0111enje od TE Pljevlja, iako se kasnije predomislio. Vrane\u0161 ga je pozvao da ka\u017ee da li je neko na njega izvr\u0161io pritisak da promijeni tu izjavu.<\/p>\n\n\n\n
Gazdi\u0107 je kazao da je ta\u010dno da je tog dana konkretno u razgovoru sa Vrane\u0161om kazao da je do\u0161lo do podizanja magle iznad dimnjaka TE i da moraju da dobiju informacije od svih nadle\u017enih institucija, koje \u0107e da ocijene ko je glavni zaga\u0111iva\u010d.<\/p>\n\n\n\n
„Niko nije vr\u0161io pritisak na mene, da je toga bilo ne bi odmah reagovali i obavijestili sve o zaga\u0111enju“, kazao je Vrane\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d je, isti\u010de, sagorijevanje uglja. Pljevlja su u kotlini, cirkulacija vazduha je slaba i magla pravi poklopac, tako da sve \u0161to sagorijeva ostaje pod njom.<\/p>\n\n\n\n
„A sad zamislite 3 do 4 hiljade individualnih lo\u017ei\u0161ta i kotlarnice koje nemaju odgovaraju\u0107e filtere. Ne treba ulaziti u politi\u010dku pri\u010du, ve\u0107 tra\u017eiti rje\u0161enja. Ovo nije problem od ju\u010de, ovo je decenijski problem“, kazao je Gazdi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da su tra\u017eili zatvaranje kotlarnica, posebno one u Skreli\u0107evoj ulici, ali to nije ura\u0111eno na vrijeme.<\/p>\n\n\n\n
„Reagujemo na sve akcidente, i ovog puta smo odmah inicirali da iza\u0111e ekolo\u0161ki inspektor u TE, a ju\u010de i u vezi sa prevozom \u0161ljake. Tra\u017eili smo i postavljanje tre\u0107e stanice za monitoring, mobilna stanica je kod hotela ‘Pljevlja’, tako da pratimo redovno stanje“, naglasio je Gazdi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je da je 2024. u oktobru sa novim ministrom Damjanom \u010culafi\u0107em obi\u0161ao Pljevlja i tada je razgovarano kako se mo\u017ee pomo\u0107i. Na osnovu emisija Co2 kredita Pljevlja dobijaju ne\u0161to preko pet miliona eura.<\/p>\n\n\n\n
„Za tri godine tih sredstava je bilo skoro 17 miliona, ali nijesmo mogli da dobijemo odgovor dokle se stiglo sa toplifikacijom grada koje je jedino rje\u0161enje. Sve \u0161to je bilo do nas je ura\u0111eno“, naveo je Gazdi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Direktor proizvodnje u EPCG Miro Vra\u010dar je kazao da je problem star 40 godina, a za to vrijeme jako malo se glasova \u010dulo i od NVO i lokalnih instutucija o ekolo\u0161ki ispravnom radu TE.<\/p>\n\n\n\n
„\u0160to se ti\u010de emisije zaga\u0111uju\u0107ih \u010destica, dimnjak je ura\u0111en na osnovu ozbiljne studije i nije slu\u010dajno visok 252 metra, ve\u0107 da bi te \u010destice ru\u017ea vjetrova nosila, ali zbog mnogih atmosferskih prilika na koje ne mo\u017eemo da uti\u010demo ovo se de\u0161ava i nije prvi put. Ako je iko radio da se ovi problemi prevazi\u0111u onda je to postoje\u0107a struktura EPCG i u dr\u017eavnim institucijama. Ekolo\u0161ka rekonstrukcija i toplifikacija grada su jedino rje\u0161enje koje \u0107e 90 odsto ovih problema da rije\u0161e“, kazao je Vra\u010dar.<\/p>\n\n\n\n
On je objasnio da su radovi na sistemu za odsumporavanje 99 odsto zavr\u0161eni, ali ta postrojenja koja su jako kompleksna, ne mogu se pustiti dok se ne provjeri rad kotlovskog postrojenja.<\/p>\n\n\n\n
„Taj posao ekolo\u0161ke rekonstrukcije je kasnio, bilo je objektivnih razloga, ali i subjektivnih u vezi sa izvo\u0111a\u010dem, kineskom firmom Dek, sa kojom nijesmo bili zadovoljni i u dinamici i u kvalitetu radova. Umnogome smo dovedeni pred svr\u0161en \u010din, jer su ugovori ve\u0107 napravljeni, a \u0161to se ti\u010de fabrikovanja opreme tu nijesmo mogli da uti\u010demo. Dosta smo, ipak, uspjeli da ispravimo i mislim da \u0107e to biti dobro ura\u0111eno na kraju. \u0160to se ti\u010de probnog rada TE on \u0107e trajati do 30. juna 2026, a mi ra\u010dunamo da \u0107e u prvom kvartalu sistemi desumporizacije i denitrifikacije biti u probnom radu, u januaru i februaru“, kazao je Vra\u010dar.<\/p>\n\n\n\n
Demantovao je informaciju da njihova automatska mjerna stanica u dimnjaku nije radila od 1. decembra i kazao da ona nije u funkciji od 1. aprila 2025, jer se pristupilo adaptaciji dimnjaka. Mnogi zvani\u010dnici raspola\u017eu sa podacima koji nijesu ta\u010dni, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n
Vra\u010dar je dodao da analiza CETI-a pokazuje da su ju\u010de izmjerili 3.200 mikrograma po metru kubnom SO2, podatak je usmeno saop\u0161ten, a izvje\u0161taj \u0107e biti sjutra. Kazao je i da koncentracije koje su alarmantne nijesu i najve\u0107e emisije So2 od kada postoji TE Pljevlja, kako se predstavljalo u javnosti.<\/p>\n\n\n\n
Milorad Mitrovi\u0107 iz NVO Breznica je kazao da ova vlast, pa ni neka budu\u0107a ne treba da poma\u017eu Pljevljacima, nego da vra\u0107aju novac koji ide iz ovog grada u bud\u017eet ove dr\u017eave, a to je svakog dana preko 2,5 miliona eura.<\/p>\n\n\n\n
„Iz Pljevalja se decenijama unazad ne\u0161to iznosi, ali se ni\u0161ta ne vra\u0107a. Nemamo infrastrukturu, nemamo \u010dist vazduh, nemamo bolnice. Toplifikaciju \u010dekamo 50 godina. Tu se stalno koristi jedna terminolo\u0161ka zloupotreba, ka\u017ee se da je po\u010dela i cijevi su do\u0161le od Termoelektrane do grada, \u0161to je istina, i to je prva faza. Druge faze nema ni u naznakama, nema projekta. Za sekundarnu mre\u017eu \u0161to je druga faza, treba\u0107e makar tri puta vi\u0161e vremena. Sve je to u magli“, kazao je Mitrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je kazao da je te\u0161ko re\u0107i ko je najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d, i zatvorio bi, ka\u017ee i TE i kotlarnice, i da nije bilo elektrane Pljevlja bi \u017eivjela kao sav normalan svijet. U njoj, isti\u010de, radi svega 150 ljudi, a \u010dinjenica je da Pljevlja ostaju bez stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
„Imamo 50 sela koja nemaju stanovnika, 11 sela gdje \u017eivi samo jedan stanovnik. Rapidno se prazni cijela op\u0161tina i ono malo \u0161to je ostalo treba na njima da se vr\u0161e neki opiti“, kazao je Mitrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Vesna Bigovi\u0107 v.d. direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor je pojasnila da je od kraja 2023. krenula pri\u010da o zatvaranju kotlarnice u Skerli\u0107evoj, zbog pove\u0107anih parametara zaga\u0111uju\u0107ih \u010destica. Tada je sugerisano da se prona\u0111e rje\u0161enje sa ugradnjom dva filtera ili neko drugo tehni\u010dko rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n
„Nijesmo nai\u0161li na razumijevanje gradskih vlasti, a kada su mjeranja krajem 2024. ponovo pokazala da su vrijednosti \u010destica iznad grani\u010dnih donijeto je rje\u0161enje o zatvaranju kotlarnice. Od lokalnog preduze\u0107a Grijanje tra\u017eeno je da se to rje\u0161enje odlo\u017ei, jer je bila u toku grejna sezona i to je prihva\u0107eno do 15. 05. 2025. Od tada rje\u0161enje je opet stupilo na snagu. Lokalna uprava je u me\u0111uvremenu obavijestila da je na\u0111eno tehni\u010dko rje\u0161enje i kotlarnica je pu\u0161tena u rad, dok CETI ne izvr\u0161i mjerenja. Kada je u novembru CETI dostavio izvje\u0161taj, mjerenja nijesu bila u redu i nakon toga kotlarnica je trebala da se isklju\u010di, ali ona je nastavila da radi iako nije smjela“ kazala je Bigovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ona je ocijenila da je ovo stanje u Pljevljima ispolitizovano i da stanje vazduha nije ni\u0161ta gore nego prethodnih godina, a \u0161to se ti\u010de uzroka zaga\u0111enja u pitanju je kumulativni efekat.<\/p>\n\n\n\n
Vrane\u0161 je odgovorio da tvrdnja da kotlarnica koja izgori dnevno \u0161est do osam tona uglja zaga\u0111uje vi\u0161e od TE koja sagori \u0161est hiljada tona je vrije\u0111anje inteligancije.<\/p>\n\n\n\n
„Fokus je stavljen na kotlarnice, pa onda na individualna lo\u017ei\u0161ta, pa tek onda se pomene Termoelektrana kao izvor zaga\u0111enja. \u0160to se ti\u010de toplifikacije, nosilac projekta je dr\u017eava, a mi smo tu takore\u0107i posmatra\u010di. Gospo\u0111a Bigovi\u0107 vje\u0161to manifuli\u0161e sa pri\u010dom o filterima, kada je poznato da je Ministarstvo ekologije zabranilo upotrebu vre\u0107astih filtera, jer u Crnoj Gori ne postoji lokacija gdje bi se taj otpad deponovao. Ali ‘Grijanje’ je ispo\u0161tovalo ugovor i ugradilo filtere i zahvaljuju\u0107i njima imamo da su koncentracije opasnih \u010destica na istorijskom minimumu i ispo\u0161tovano je rje\u0161enje ekolo\u0161ke inspekcije“, kategori\u010dan je Vrane\u0161.<\/p>\n\n\n\n
U posljednjih 50 godina mjerenja su pokazala, tvrdi, najmanje zaga\u0111enja \u0161to se ti\u010de kotlarnice u Skerli\u0107evoj koja grije 400 stanova, 50 poslovnih prostora i ve\u0107inu institucija u gradu.<\/p>\n\n\n\n
„Niko nije za zatvaranje Termoelektrane, ali smo zato da se radi po zakonu. Ne trebaju nam subvencije za struju ako \u0107e neko da nas truje. Jeste ovo decenijski problem, ali gra\u0111ani vi\u0161e ne\u0107e da \u0107ute i nije na \u010delu grada poslu\u0161nik kao \u0161to je to bilo do sada. Ja nisam poslu\u0161nik i nije mi bitna funkcija, ve\u0107 interes gra\u0111ana“, kazao je Vrane\u0161.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predsjednik Op\u0161tine Pljevlja Dario Vrane\u0161 je u emisiji „Okvir“ kazao da je situacija u Pljevljima sa kvalitetom vazduha i dalje lo\u0161a i da je jasno da je najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d TE Pljevlja. Stavljanje fokusa na kotlarnice i individualna lo\u017ei\u0161ta je, ka\u017ee, vrije\u0111anje inteligencije. Poru\u010dio je i da na \u010delu lokalne vlasti vi\u0161e nije poslu\u0161nik. Milan Gazdi\u0107 iz Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine nagla\u0161ava da na njega niko ne vr\u0161i pritisak da za\u0161titi zaga\u0111iva\u010de. Iz EPCG nagla\u0161avaju da postoje\u0107a struktura u kompaniji odgovorno radi na otklanjanju problema starog 40 godina, te da o\u010dekuju probni rad sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju u januaru i februaru. Milorad Mitrovi\u0107 iz NVO Breznica je istakao da se iz Pljevalja decenijama unazad ne\u0161to iznosi, a ni\u0161ta ne vra\u0107a i da op\u0161tina polako ostaje bez stanovni\u0161tva.<\/p>","protected":false},"author":16,"featured_media":939407,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[4688,836],"naslovna":[],"class_list":["post-939406","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-dario-vranes","tag-epcg"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/19_12_OKVIR_ZA_DNEVNIK_frame_605_506x900.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/939406","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=939406"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/939406\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/939407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=939406"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=939406"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=939406"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=939406"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}