{"id":938539,"date":"2026-03-15T09:24:00","date_gmt":"2026-03-15T08:24:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=938539"},"modified":"2026-03-15T14:35:49","modified_gmt":"2026-03-15T13:35:49","slug":"mladi-cekaju-sigurnost-za-porodicu-a-crna-gora-ostaje-bez-beba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/drustvo\/mladi-cekaju-sigurnost-za-porodicu-a-crna-gora-ostaje-bez-beba\/","title":{"rendered":"Young people are waiting for security for their families, and Montenegro is left without babies"},"content":{"rendered":"

Sve kasnije zasnivanje porodice me\u0111u mladima u Crnoj Gori posljedica je prije svega ekonomske nesigurnosti, visokih cijena stanovanja i nestabilnog tr\u017ei\u0161ta rada. Demograf Miroslav Doderovi\u0107<\/strong> upozorava da se odluka o djeci sve \u010de\u0161\u0107e donosi tek nakon \u0161to mladi obezbijede posao, stan i osje\u0107aj sigurnosti u budu\u0107nost \u2013 a to se danas de\u0161ava sve kasnije, pi\u0161e Win<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Dok mladi \u010dekaju stabilnije uslove za \u017eivot, Crna Gora se suo\u010dava sa sve manjim brojem ro\u0111enih i kasnijim roditeljstvom. Prema ocjeni demografa Miroslava Doderovi\u0107a, odga\u0111anje braka i djece postaje sve izra\u017eeniji dru\u0161tveni trend, a u njegovoj osnovi su prije svega ekonomski razlozi.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMladi u Crnoj Gori \u010desto se suo\u010davaju sa nezaposleno\u0161\u0107u, niskim zaradama, nesigurnim oblicima zaposlenja i ograni\u010denim mogu\u0107nostima dugoro\u010dnog profesionalnog napredovanja. U takvim okolnostima te\u0161ko je donositi odluke koje podrazumijevaju trajnu odgovornost, kakvu nose brak i roditeljstvo\u201c, kazao je Doderovi\u0107 za Pobjedu.<\/p>\n\n\n\n

Prema njegovim rije\u010dima, mladi koji \u017eele djecu \u010desto procjenjuju da se na taj korak ne mogu odlu\u010diti ukoliko nemaju stabilna primanja i osnovne uslove za dostojanstven \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Poseban problem predstavlja stanovanje. Procjenjuje se da u Crnoj Gori nedostaje oko 30.000 stanova, od \u010dega \u010dak 15.000 u Podgorici.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVisoke cijene nekretnina, posebno u urbanim centrima, kao i optere\u0107enja koja nosi kreditno zadu\u017eivanje, za veliki broj mladih parova predstavljaju ozbiljnu prepreku\u201c, naveo je Doderovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga mnogi mladi ostaju du\u017ee u roditeljskom domu, \u0161to posredno odla\u017ee i brak i roditeljstvo.<\/p>\n\n\n\n

Produ\u017eeno \u0161kolovanje pomjera granicu mladosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim ekonomskih razloga, na kasnije zasnivanje porodice uti\u010de i produ\u017eavanje perioda obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSavremeni obrazovni tokovi podrazumijevaju da mladi sve du\u017ee ostaju u sistemu \u0161kolovanja. Nakon osnovnih studija nerijetko nastavljaju master ili specijalisti\u010dke programe, \u0161to produ\u017eava period ekonomske zavisnosti i odga\u0111a ulazak u stabilnu profesionalnu fazu \u017eivota\u201c, pojasnio je Doderovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Posljedica takvog procesa je, dodaje on, pomjeranje granice mladosti.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOna se vi\u0161e ne zavr\u0161ava nu\u017eno sredinom dvadesetih godina, ve\u0107 \u010desto traje do tridesete, pa i trideset pete godine \u017eivota\u201c, kazao je on.<\/p>\n\n\n\n

Odlazak mladih dodatno pogor\u0161ava demografsku sliku<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na odluku o roditeljstvu zna\u010dajno uti\u010du i migracije.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVeliki broj mladih odlazi u inostranstvo radi \u0161kolovanja ili zaposlenja, a period prilago\u0111avanja novom okru\u017eenju \u010desto podrazumijeva odlaganje planiranja porodice. Istovremeno, odlazak mladih u reproduktivnom periodu dodatno uti\u010de na demografsku strukturu zemlje\u201c, upozorio je Doderovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, pad nataliteta nije specifi\u010dan samo za Crnu Goru.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVe\u0107ina evropskih dr\u017eava ve\u0107 du\u017ee vrijeme bilje\u017ei stopu fertiliteta ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovni\u0161tva. U tom smislu Crna Gora se uklapa u \u0161iri regionalni i evropski trend\u201c, istakao je on.<\/p>\n\n\n\n

U Evropskoj uniji ukupna stopa fertiliteta iznosila je 1,38 djeteta po \u017eeni 2023. godine, a 2024. dodatno je pala na 1,34, \u0161to predstavlja istorijski minimum.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, podaci pokazuju da Crna Gora nije me\u0111u dr\u017eavama sa najni\u017eim fertilitetom u regionu. Prema podacima Svjetske banke, ukupna stopa fertiliteta u Crnoj Gori 2023. iznosila je oko 1,74 djeteta po \u017eeni, \u0161to je vi\u0161e nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj ili Albaniji.<\/p>\n\n\n\n

\u201eProblem u Crnoj Gori jeste ozbiljan, ali on nije nu\u017eno izra\u017eeniji nego drugdje u regionu\u201c, rekao je Doderovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Demografija se ne mo\u017ee rije\u0161iti jednom mjerom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iskustva evropskih dr\u017eava pokazuju da pronatalitetna politika daje rezultate samo ako je dugoro\u010dna i sistemska.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNatalitet ne raste kao posljedica jedne pojedina\u010dne mjere. Efikasnije rezultate donose politike koje kombinuju finansijsku podr\u0161ku porodicama, razvijenu mre\u017eu vrti\u0107a, sigurnije zapo\u0161ljavanje i stambene programe za mlade\u201c, naglasio je Doderovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kao primjer navodi dr\u017eave poput Francuske i skandinavskih zemalja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU tim dru\u0161tvima roditeljstvo je podr\u017eano stabilnim dje\u010djim dodacima, pla\u0107enim roditeljskim odsustvom, dostupnim vrti\u0107ima i sigurnim tr\u017ei\u0161tem rada. Upravo takvi uslovi podsti\u010du mlade da se ranije odlu\u010de na djecu\u201c, objasnio je on.<\/p>\n\n\n\n

Sve kasnije maj\u010dinstvo<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Podaci pokazuju da \u017eene u Crnoj Gori sve kasnije ra\u0111aju prvo dijete.<\/p>\n\n\n\n

Prije dvadesetak godina najve\u0107i broj poro\u0111aja bio je u kasnim dvadesetim godinama, dok se danas najve\u0107i broj beba ra\u0111a kod \u017eena u ranim i kasnim tridesetim.<\/p>\n\n\n\n

Iz Klini\u010dkog centra Crne Gore upozoravaju da odga\u0111anje roditeljstva nosi odre\u0111ene medicinske rizike.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSa godinama dolazi do prirodnog pada ovarijalne rezerve i kvaliteta jajnih \u0107elija, \u0161to pove\u0107ava vjerovatno\u0107u infertiliteta, spontanih poba\u010daja i komplikacija u trudno\u0107i\u201c, navode iz te zdravstvene ustanove.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga je, kako isti\u010du, va\u017eno pravovremeno informisanje o reproduktivnom zdravlju i realnim biolo\u0161kim mogu\u0107nostima planiranja porodice.<\/p>\n\n\n\n

Broj ro\u0111enih u padu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Statistika potvr\u0111uje promjene u demografskoj slici zemlje.<\/p>\n\n\n\n

Prosje\u010dna starost majke pri ro\u0111enju djeteta u Crnoj Gori 2004. godine bila je 27,4 godine, 2014. iznosila je 29, dok je 2024. porasla na 30,3 godine.<\/p>\n\n\n\n

\"Foto:
Foto: Pobjeda<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Prema podacima Monstata, ukupna stopa fertiliteta u 2024. godini iznosila je 1,8.<\/p>\n\n\n\n

Doderovi\u0107 upozorava da se demografski izazovi ne mogu posmatrati samo kroz broj ro\u0111enih.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePad nataliteta nije samo statisti\u010dki pokazatelj, ve\u0107 odraz dubokih dru\u0161tvenih promjena \u2013 od ekonomskih uslova do migracija i promjene \u017eivotnih strategija mladih\u201c, zaklju\u010dio je on.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve kasnije zasnivanje porodice me\u0111u mladima u Crnoj Gori posljedica je prije svega ekonomske nesigurnosti, visokih cijena stanovanja i nestabilnog tr\u017ei\u0161ta rada. Demograf Miroslav Doderovi\u0107 upozorava da se odluka o djeci sve \u010de\u0161\u0107e donosi tek nakon \u0161to mladi obezbijede posao, stan i osje\u0107aj sigurnosti u budu\u0107nost \u2013 a to se danas de\u0161ava sve kasnije, pi\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":898836,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[188,19329],"naslovna":[],"class_list":["post-938539","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-crna-gora","tag-hrana-za-bebe"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/938539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=938539"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/938539\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":938540,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/938539\/revisions\/938540"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/898836"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=938539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=938539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=938539"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=938539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}