<\/p>\n\n\n\n
Dan mladosti je nekada bio op\u0161tenarodni praznik sa mnogo priredbi, sletova i zavr\u0161nom sve\u010dano\u0161\u0107u na stadionu JNA, gdje bi Titu bila uru\u010dena \u0160tafeta mladosti. \u0160tafeta se prethodno, i po nekoliko mjeseci, nosila po cijeloj Jugoslaviji. Posljednja priredba na stadionu, dok je Tito bio \u017eiv, odr\u017eana je 1979. godine.<\/p>\n\n\n\n
Titov ro\u0111endan i desant na Drvar<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tito je zvani\u010dno ro\u0111en 7. maja, ali je 25. maj prihvatio i slavio kao svoj ro\u0111endan sa omladinom i narodom.<\/p>\n\n\n\n Taj datum poklapa se i sa desantom njema\u010dkih padobranskih jedinica na Drvar 25. maja 1944. godine, kada je Tito uspio da se spase.<\/p>\n\n\n\n Ideja o nekad najpopularnijoj manifestaciji u biv\u0161oj Jugoslaviji potekla je 1945. godine u Kragujevcu, gdje je Odeljenje za sport i fiskulturu osmislilo masovnu omladinsku \u0161tafetu koja \u0107e pro\u0107i \u0161irom Jugoslavije, i to tr\u010danjem najuspje\u0161nijih omladinaca koji nose \u0160tafetu mladosti.<\/p>\n\n\n\n Proslava na stadionu JNA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Centralna manifestacija uvijek je organizovana na tada\u0161njem stadionu JNA u Beogradu, gdje su pioniri, omladinci i pripadnici svih rodova vojske i mornarice izvodili slet.<\/p>\n\n\n\n \u0160tafeta mladosti je polazila svaki put iz drugog mjesta i iz druge republike, ali je uvijek masovno do\u010dekivana u svim gradovima nekada\u0161nje Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n Po pravilu, \u0161tafetu mladosti Titu su, uz prigodnu \u010destitku sa \u017eeljama za dug \u017eivot i dobro zdravlje, uru\u010divali najbolji omladinci i omladinke.<\/p>\n\n\n\n Kako su izgledale \u0161tafete<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0160tafete su se uglavnom pravile od drveta, ali i drugih razli\u010ditih materijala. Svaka je bila druga\u010dija i jedinstvena na svoj na\u010din.<\/p>\n\n\n\n Uvijek su u svom dizajnu, pored ostalih detalja, sadr\u017eavale petokraku zvijezdu, pa \u010dak i buktinju na samom vrhu, kao ustaljeni simbol Jugoslavije. Umjetnici iz \u010ditave zemlje dobijali su mogu\u0107nost da osmisle njen izgled.<\/p>\n\n\n\n U vrijeme dok je \u0161tafeta obilazila dr\u017eavu, vijesti su pratile svaki njen korak i lokaciju, kako bi narod u bilo kom momentu mogao da zna gdje se ona nalazi.<\/p>\n\n\n\n Glavni slogan svakog „Dana mladosti“ glasio je poklikom: „Mi smo Titovi i Tito je na\u0161!“<\/p>\n\n\n\n Ko je predao prvu, a ko posljednju \u0161tafetu<\/strong><\/p>\n\n\n\n No\u0161enje \u0161tafete trajalo je pune 42 godine, do 1987. godine. Poslije Titove smrti, \u0161tafetu su primali predsjednici tada\u0161njeg Saveza socijalisti\u010dke omladine Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n Prvu \u0161tafetu 1957. godine Titu je predao Mika Tripalo, tada\u0161nji predsjednik CK Narodne omladine Jugoslavije i kasniji visoki funkcioner u Savezu komunista Jugoslavije. Sa svih funkcija je smijenjen 1971. godine.<\/p>\n\n\n\n Poslije Titove smrti na zavr\u0161noj proslavi Dana mladosti 1987. godine, Rejmonda Bro\u0161aj iz Gnjilana posljednju \u0161tafetu uru\u010dila je Ha\u0161imu Red\u017eepiju, tada\u0161njem predsjedniku SSOJ-a.<\/p>\n\n\n\n \u0160tafeta i u vrijeme Kraljevine Jugoslavije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kad ka\u017eemo \u0161tafeta i slet, prva asocijacija je Tito, me\u0111utim, no\u0161enje \u0161tafete datira iz perioda izme\u0111u dva svjetska rata, kada su u Kraljevini Jugoslaviji formirana Sokolska dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Osim \u0161to su vje\u017ebali na sletovima, organizovali sve\u010dane akademije i druge aktivnosti, mladi „sokoli“ su nosili i \u0161tafete.<\/p>\n\n\n\n Najpoznatija sokolska \u0161tafeta no\u0161ena je 1935. godine, od Sarajeva do Oplenca, kada je prenijet plamen radi paljenja kandila na grobu ubijenog kralja Aleksandra Prvog.<\/p>\n\n\n\n „Hej Sloveni“ i \u0161tafeta, dvije sli\u010dne sudbine<\/strong><\/p>\n\n\n\n Proslava Dana mladosti gasila se onako kako se gasila i Jugoslavija, a sli\u010dnu sudbinu do\u017eivjela je i himna „Hej Sloveni“.<\/p>\n\n\n\n Napisao ju je u devetnaestom vijeku slova\u010dki pjesnik i sve\u0161tenik Samo Toma\u0161ik, ali je ubrzo postala simbol panslavizma.<\/p>\n\n\n\n U predratnoj Jugoslaviji prihva\u0107ena je kao himna Sokolskog dru\u0161tva, a na sokolskom sletu u Beogradu 1930. na drvenim zidovima muzi\u010dkog paviljona bili su ispisani stihovi i note „Hej Sloveni“.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u narodima i narodnostima SFRJ bila je i ostala jedina himna, iako je tek 1977. godine zvani\u010dno postala dr\u017eavna himna.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svakog 25. maja \u2013 od 1945. do 1987. godine \u2013 u biv\u0161oj Jugoslaviji obilje\u017eavan je Dan mladosti. Do\u017eivotnom predsjedniku Josipu Brozu Titu tog dana je predavana i \u0161tafeta, koja je mjesecima ranije kru\u017eila zemljom. Kako je izgledala proslava, koja je njena simbolika i kako je povezana sa \u0161tafetama iz perioda Kraljevine Jugoslavije?<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":933189,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[26673,26674,12205],"naslovna":[],"class_list":["post-933188","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-dan-mladosti","tag-jna","tag-tito"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Dan-mladosti-Tito.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/933188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=933188"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/933188\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/933189"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=933188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=933188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=933188"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=933188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}