<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje iz 2020. godine pokazalo je da to nije tako te\u0161ko. Samo treba da im se vi\u0161e osmjehujete. Ne na ljudski na\u010din, pokazuju\u0107i zube, ve\u0107 na ma\u010dji na\u010din, su\u017eavaju\u0107i o\u010di i polako trep\u0107u\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Posmatraju\u0107i interakcije ma\u010dke i \u010dovjeka, nau\u010dnici su potvrdili da ovaj izraz lica \u010dini da ma\u010dke \u2013 i poznate i \u010dudne \u2013 prilaze ljudima i budu prijem\u010divije prema njima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKao neko ko je prou\u010davao pona\u0161anje \u017eivotinja i vlasnik je ma\u010dke, sjajno je biti u mogu\u0107nosti da poka\u017eem da ma\u010dke i ljudi mogu da komuniciraju na ovaj na\u010din\u201d, rekla je Karen Mekomb, psiholog sa Univerziteta u Saseksu.<\/p>\n\n\n\n
Ako ste proveli neko vrijeme u blizini ma\u010daka, vjerovatno ste vidjeli njihove izraze lica \u201edjelimi\u010dno zatvorenih o\u010diju\u201d, pra\u0107ene sporim treptanjem. Sli\u010dno je na\u010dinu na koji se ljudske o\u010di su\u017eavaju kada se osmjehuju i obi\u010dno se de\u0161ava kada je ma\u010dka opu\u0161tena i zadovoljna. Izraz se tuma\u010di kao vrsta ma\u010djeg osmijeha. Anegdotski dokazi vlasnika ma\u010daka nagovje\u0161tavaju da ljudi mogu da kopiraju ovaj izraz kako bi ma\u010dkama saop\u0161tili da su prijateljski nastrojeni i otvoreni za interakciju. Stoga je tim psihologa osmislio dva eksperimenta kako bi utvrdio da li se ma\u010dke pona\u0161aju druga\u010dije prema ljudima koji sporo trep\u0107u. U prvom eksperimentu, vlasnici su sporo trepnuli na 21 ma\u010dku iz 14 razli\u010ditih doma\u0107instava. Kada se ma\u010dka smjestila i udobno smjestila na jednom mjestu u svom domu, vlasnicima je re\u010deno da sjednu oko metar dalje i sporo trep\u0107u kada ih ma\u010dka gleda. Kamere su snimale i lice vlasnika i ma\u010dke, a rezultati su upore\u0111eni sa na\u010dinom na koji ma\u010dke trep\u0107u bez ljudske interakcije. Rezultati su pokazali da su ma\u010dke sklonije sporom treptanju ka svojim ljudima nakon \u0161to su njihovi ljudi sporo trepnuli ka njima, u pore\u0111enju sa uslovom bez interakcije.<\/p>\n\n\n\n
Drugi eksperiment je obuhvatio 24 ma\u010dke iz osam razli\u010ditih doma\u0107instava. Ovog puta, nisu vlasnici treptali, ve\u0107 istra\u017eiva\u010di, koji nisu imali prethodnog kontakta sa ma\u010dkom. Za kontrolu, ma\u010dke su snimljene kako reaguju na uslov bez treptanja, u kojem su ljudi gledali u ma\u010dke bez treptanja. Istra\u017eiva\u010di su izveli isti proces sporog treptanja kao i u prvom eksperimentu, dodaju\u0107i ispru\u017eenu ruku prema ma\u010dki. I otkrili su da ma\u010dke nisu samo bile sklonije da uzvrate treptanjem, ve\u0107 su bile sklonije i da se pribli\u017ee ljudskoj ruci nakon \u0161to bi \u010dovek trepnuo.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOva studija je prva koja eksperimentalno istra\u017euje ulogu sporog treptanja u komunikaciji izme\u0111u ma\u010dke i \u010doveka\u201d, rekao je Mekomb, prenosi Live Science.<\/p>\n\n\n\n
Ma\u010dke, na primjer, reaguju istom mjerom na ljude koji su prijem\u010divi prema njima \u2013 pa ako smatrate da su ma\u010dke rezervisane, to bi mogao biti problem sa vama, a ne sa ma\u010detom. Sli\u010dno tome, ma\u010dke odra\u017eavaju osobine li\u010dnosti ljudi sa kojima \u017eive \u2013 ovo mo\u017ee biti povezano sa tim za\u0161to ma\u010dke izgleda da reaguju kada su njihovi ljudi tu\u017eni. Tako\u0111e mogu da prepoznaju njihova imena. A njihove veze sa ljudima su iznena\u0111uju\u0107e duboke.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ma\u010dke imaju reputaciju rezervisanosti, ali ako se vi i va\u0161 ma\u010dji prijatelj ne zbli\u017eavate, mo\u017eda jednostavno ne govorite njihovim jezikom.<\/p>","protected":false},"author":16,"featured_media":932359,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24],"tags":[16887,546],"naslovna":[],"class_list":["post-932358","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-macke","tag-zanimljivosti"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/macka-i-insekti-1-830x553-1-1.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/932358","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=932358"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/932358\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/932359"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=932358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=932358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=932358"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=932358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}