<\/p>\n\n\n\n
2025. godine se obilje\u017eava 80. godi\u0161njica pobjede kineskog narodnog rata protiv japanske agresije i pobjede svjetskog antifa\u0161isti\u010dkog rata, kao i 80. godi\u0161njica osnivanja Ujedinjenih nacija, a ujedno i 80. godi\u0161njica oslobo\u0111enja Tajvana, koje ima posebno istorijsko zna\u010denje kako za Kinu, tako i za me\u0111unarodnu zajednicu. Tajvan je od davnina neotu\u0111ivi dio teritorije Kine i nikada nije bio nezavisna dr\u017eava. To je pitanje oko kojeg u me\u0111unarodnoj zajednici postoji \u0161irok konsenzus.<\/p>\n\n\n\n
Tajvan je od davnina pripadao Kini, \u0161to je istorijski jasno dokumentovano. Kineski pisac \u0160en Jing iz u svom djelu \u201ePomorski geografski registar\u201c (Seaboard Geographic Gazetteer) ostavio je prvi pisani trag o Tajvanu 230. odine nove ere. Centralna vlast kineske dinastije Juan je 1335. po prvi put uspostavila upravno tijelo na Tajvanu i po\u010dela s administrativnim upravljanjem ostrvom. Tokom kineske dinastije Qing, Japan je 1894. pokrenuo Prvi kinesko-japanski rat. Sljede\u0107e godine, Kina je bila primorana da Japanu ustupi Tajvan i Peskadorska ostrva (Penghu ostrva). Tokom Drugog svjetskog rata, vlade Kine, Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Ujedinjenog Kraljevstva su 1943. objavile Kairsku deklaraciju, u kojoj su istakle da je cilj saveznika da sve teritorije koje je Japan nezakonito okupirao, uklju\u010duju\u0107i sjeveroistok Kine, Tajvan i Peskadorska ostrva, budu vra\u0107ene Kini. U julu 1945., Kina, SAD i Velika Britanija, su potpisale Pocdamsku deklaraciju, kojom su potvrdile da se \u201euslovi Kairske deklaracije moraju biti sprovedeni\u201c. U septembru iste godine, Japan je potpisao Akt o kapitulaciji, kojim se obavezao da \u0107e \u201evjerodostojno sprovesti sve odredbe Pocdamske deklaracije\u201c. U oktobru 1945, kineska vlada je zvani\u010dno proglasila \u201cponovno uspostavljanje suvereniteta nad Tajvanom\u201d, a u Tajpeju je odr\u017eana ceremonija primopredaje kapitulacije provincije Tajvan u Ratnoj zoni Kine. Na osnovu niza me\u0111unarodno pravno obavezuju\u0107ih dokumenata, Kina je, kako u pravnom, tako i u fakti\u010dkom smislu, povratila suverenitet nad Tajvanom, \u010dime je povratak Tajvana Kini postao va\u017ean dio poslijeratnog me\u0111unarodnog poretka.<\/p>\n\n\n\n
Ne\u0107e se promijeniti status da je Tajvana dio teritorije. 1. oktobra 1949. godine, narodna vlada Narodne Republike Kine proglasila je svoje osnivanje, zamijeniv\u0161i vladu Republike Kine kao jedinu legitimnu vladu koja predstavlja cijelu Kinu, te je shodno tome u potpunosti ostvarivala suverenitet Kine, uklju\u010duju\u0107i i suverenitet nad Tajvanom. Zbog trajanja gra\u0111anskog rata u Kini i mije\u0161anja spolja\u0161njih sila, dvije strane Tajvanskog moreuza zapale su u dugotrajno politi\u010dko suprotstavljanje u specifi\u010dnim okolnostima. U oktobru 1971. godine, Generalna skup\u0161tina Ujedinjenih nacija je velikom ve\u0107inom usvojila Rezoluciju broj 2758, kojom je odlu\u010deno da se Narodnoj Republici Kini vrate sva legitimna prava u UN-u, te da se predstavnici tajvanske vlasti odmah isklju\u010de iz Ujedinjenih nacija i svih njenih tijela. Ova rezolucija kona\u010dno je rije\u0161ila pitanje zastupanja cijele Kine, uklju\u010duju\u0107i Tajvan, u UN-u, i potpuno onemogu\u0107ila bilo kakav poku\u0161aj stvaranja \u201edvije Kine\u201c ili \u201ejedne Kine i jednog Tajvana\u201c. Zvani\u010dno pravno mi\u0161ljenje Kancelarije UN za pravna pitanja jasno navodi da je \u201eTajvan provincija Kine bez statusa nezavisnog entiteta\u201c i da \u201etajvanske vlasti ne posjeduju nikakav oblik statusa vlade\u201c. Jedini naziv Tajvana u okviru UN-a \u201eProvincija Tajvan, Kina\u201c. Tajvan nikada nije bio dr\u017eava \u2013 nije bio u pro\u0161losti, niti \u0107e ikada biti u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Princip \u201ejedne Kine\u201c predstavlja op\u0161ti konsenzus me\u0111unarodne zajednice i osnovnu normu me\u0111unarodnih odnosa. Vi\u0161e od pola vijeka nakon usvajanja Rezolucije 2758, UN \u010dvrsto i dosledno po\u0161tuju princip \u201ejedne Kine\u201c i na njegovoj osnovi rje\u0161avaju sva pitanja u vezi sa Tajvanom. Trenutno su 183 zemlje svijeta uspostavile diplomatske odnose sa Kinom na osnovu principa \u201ejedne Kine\u201c. \u010cinjenice iznova potvr\u0111uju da princip \u201ejedne Kine\u201c odra\u017eava volju naroda i predstavlja tendencija vremena i istorije. Princip \u201ejedne Kine\u201c je politi\u010dka osnova i preduslov za razvoj prijateljskih odnosa Kine sa svim zemljama svijeta. Po\u0161tovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja zna\u010di podr\u017eavati potpuno ujedinjenje Kine; pridr\u017eavanje principa \u201ejedne Kine\u201c zna\u010di suprotstavljenje svim oblicima \u201enezavisnosti Tajvana\u201c. Nijedna zemlja, nijedna osoba ne bi smjela primjenjivati dvostruke standarde po ovom pitanju.<\/p>\n\n\n\n
Na svijetu samo postoji jedna Kina. Tajvan je neotu\u0111ivi dio teritorije Kine. Vlada Narodne Republike Kine je jedina legitimna vlada koja predstavlja cijelu Kinu. Svaki poku\u0161aj iskrivljavanja \u010dinjenica, negiranja ili osporavanja principa \u201ejedne Kine\u201c osu\u0111en je na poraz. Ostvarenje potpunog nacionalnog ujedinjenja predstavlja zajedni\u010dku \u017eelju cijelog kineskog naroda, to je neizbje\u017ean tok istorije i pitanje pravednosti. Kina \u0107e se sigurno ujediniti i to ujedinjenje \u0107e se nesumnjivo ostvariti.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pi\u0161e: Otpravnica poslova kineske ambasade Lu Fang\u0107ing<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":931469,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[2831,26067],"naslovna":[],"class_list":["post-931468","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-tajvan","tag-teritorija-kine"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/931468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=931468"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/931468\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/931469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=931468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=931468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=931468"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=931468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}