{"id":929405,"date":"2025-05-06T14:34:00","date_gmt":"2025-05-06T12:34:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/uncategorized\/bjekovic-sa-predstavnicima-diplomatskog-kora-ljudska-prava-da-ostanu-u-sredistu-drustvenih-procesa\/"},"modified":"2025-05-06T14:34:00","modified_gmt":"2025-05-06T12:34:00","slug":"bjekovic-sa-predstavnicima-diplomatskog-kora-ljudska-prava-da-ostanu-u-sredistu-drustvenih-procesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/drustvo\/bjekovic-sa-predstavnicima-diplomatskog-kora-ljudska-prava-da-ostanu-u-sredistu-drustvenih-procesa\/","title":{"rendered":"Bjekovi\u0107 sa predstavnicima diplomatskog kora: Ljudska prava da ostanu u sredi\u0161tu dru\u0161tvenih procesa"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n\n\n\n<p>Institucija Za\u0161titnika organizovala je radni doru\u010dak za ambasadore zemalja koje u kontinuitetu prate rad institucije i sa kojima je u du\u017eem periodu ostvarena saradnja, kao i predstavnike me\u0111unarodnih organizacija u Crnoj Gori, s ciljem predstavljanja godi\u0161njeg izvje\u0161taja o radu za 2024. godinu i stanja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n<p>Skupu su prisustvovali amabasadori\/ke Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Velike Britanije, Francuske, Austrije,&nbsp; Republike Slovenije, Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, rezidentni koordinator UN sistema, \u0161efovi kancelarija UNICEF-a, UNDP-ja, UNHCR-a i SZO. U\u010desnici su bili i predstavnici diplomatskih misija Delegacije Evropske unije, OSCE-a, SR Njema\u010dke, Ukrajine, \u010ce\u0161ke Republike, Republike Srbije i Republike Albanije.<\/p>\n\n\n\n<p>Za\u0161titnik Bjekovi\u0107 je naglasio zna\u010daj me\u0111unarodne saradnje, ne samo kao izvora stru\u010dne podr\u0161ke, platforme za razmjenu iskustava, praksi i zajedni\u010dkih inicijativa, ve\u0107 i kao potvrde da za\u0161tita i promocija ljudskih prava prevazilazi nacionalne granice.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavljaju\u0107i izvje\u0161taj o radu, ukazao je na rekordnih 1.164 pritu\u017ebi u radu, od kojih je 1015 primljeno u 2024. godini. Okon\u010danao je 90,12% .<\/p>\n\n\n\n<p>Primljene pritu\u017ebe u 2024 godini su se odnosile na rad dr\u017eavnih organa, organa dr\u017eavne uprave i drugih organizacija (379), sudova (85), Dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva (33), Uprave policije (58), javnih slu\u017ebi i drugih nosilaca javnih ovla\u0161\u0107enja (218), organa lokalne samouprave i lokalne uprave (62) i na rad organa, slu\u017ebi i nosilaca javnih ovla\u0161\u0107enja u drugim dr\u017eavama, privredna dru\u0161tva, druga pravna lica, preduzetnike, fizi\u010dka lica i dr. (180). Za\u0161titnik je saop\u0161tio da su u 236 predmeta data mi\u0161ljenja sa 451 preporukom nadle\u017enim organima i drugim subjektima za otklanjanje utvr\u0111enih povreda prava.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIz razmatranja primljenih pritu\u017ebi u oblasti javne uprave, uo\u010dava se da je i u ovoj izvje\u0161tajnoj godini najve\u0107i broj pritu\u017ebi podne\u0161en i evidentiran u odnosu na pravo na dobru upravu i pravnu za\u0161titu. Gra\u0111ani\/ke su se \u017ealili i na pravo na mirno u\u017eivanje imovine, zdravstvenu za\u0161titu, pravo obra\u0107anja i pravo na odgovor, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek, pravo na za\u0161titu \u017eivotne sredine itd.\u201c, naveo je Bjekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je kazao, analiza podnijetih pritu\u017ebi i dalje pokazuje da organi javne uprave jo\u0161 uvijek u dovoljnoj mjeri ne obezbje\u0111uju efikasnu za\u0161titu prava i na zakonu zasnovanih interesa fizi\u010dkih i pravnih lica, te da su i dalje \u010desti slu\u010dajevi u postupanju i praksi organa javne uprave koji nijesu u skladu sa principima dobre uprave.&nbsp; &nbsp;\u0160to se ti\u010de pravosudne nadle\u017enosti, za\u0161titnik je saop\u0161tio da je najve\u0107i broj pritu\u017ebi podne\u0161en sa pozivom na povredu prava na pravi\u010dno su\u0111enje, odnosno na su\u0111enje u razumnom roku, zatim povrede prava po osnovu zloupotrebe procesnih ovla\u0161\u0107enja, neizvr\u0161avanja sudskih odluka, te prava na pristup sudu. Kao i prethodnih godina najvi\u0161e pritu\u017ebi je bilo na redovne sudove, zatim na dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo i javne izvr\u0161itelje\/ke.<\/p>\n\n\n\n<p>U okviru sektora Za\u0161tita od zlostavljanja, bezbjednost i Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) formirano je 239 predmeta.<\/p>\n\n\n\n<p>Bjekovi\u0107 je pojasnio da su se pritu\u017ebe na Upravu za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija odnosile na pravo na zdravstvenu za\u0161titu, zabranu mu\u010denja i surovog, neljudskog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja i ka\u017enjavanja, zabranu diskriminacije, na druga me\u0111unarodno za\u0161ti\u0107ena ili unutra\u0161njim zakonima garantovana prava lica li\u0161enih slobode &#8211; &nbsp;uklju\u010duju\u0107i premje\u0161tanje zatvorenika\/ca, nedostatak pogodnosti (du\u017ea posjeta \u010dlana u\u017ee porodice), ote\u017eano razvrstavanje u klasifikacionu grupu; razvrstavanje u kolektiv; radno anga\u017eovanje; nedostatak programa i obuka kao i izostanak u\u010de\u0161\u0107a u kulturnim i sportskim aktivnostima i ostalo.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIako nije zapa\u017eeno masovno i sistemsko kr\u0161enje prava djeteta i dalje su uo\u010dljive razlike u ostvarivanju prava u odnosu na mjesto stanovanja (region, ruralne sredine). Svakodnevno su prisutni problemi u ostvarivanju prava u obrazovnom, zdravstvenom i sistemu socijalne za\u0161tite svih kategorija djece i dodatno poja\u010dani kada su u pitanju ranjive grupe djece\u201c, rekao je Za\u0161titnik. Naglasio je problem vr\u0161nja\u010dkog nasilja, nedostatak me\u0111usektorske saradnje i koordinacije, kao i odsustvo koherentnog preventivnog pristupa.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/rtvpg.me\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/IMG_8737-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-747111\" title=\"\"><\/figure>\n\n\n\n<p>Za\u0161titnik je predstavnike\/ce diplomatskog kora upoznao da je i u ovoj godini najve\u0107i broj pritu\u017ebi za za\u0161titu od diskriminacije podne\u0161en u oblasti rada i zapo\u0161ljvanja. Istakao je zabrinutost zbog u\u010destalosti govora mr\u017enje, netolerantnog i diskriminatornog govora, kao i sve \u010de\u0161\u0107e targetiranje \u017eena iz javnog \u017eivota Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavnici\/e ambasada i me\u0111unarodnih organizacija posebno interesovanje iskazali su pitanjima u vezi sa stepenom po\u0161tovanja preporuka koje Za\u0161titnik upu\u0107uje nadle\u017enim organima, negativnim trendovima u vezi sa statistikom porodi\u010dnog i vr\u0161nja\u010dkog nasilja, kao i borbi sa govorom mr\u017enje. Tako\u0111e, teme interesovanja diplomatskih predstavnika\/ca bili su i uloga Ombudsmana u unaprje\u0111enju ekolo\u0161kih i zdravstvenih izazova i rizika, polo\u017eaj djece u maloljetni\u010dkom pravosu\u0111u, djece sa smetnjama u razvoju, ostvarivanju prava ranjivih dru\u0161tvenih grupa, uklju\u010duju\u0107i Rome, Egip\u0107ane, LGBTIQ+ osobe, kao i \u017eene u ruralnim predjelima.<\/p>\n\n\n\n<p>Nagla\u0161ena je pozitivna uloga Za\u0161titnika u monitoringu ljudskih prava u ustanovama zatvorenog tipa, posebno psihijatrijama, kao i u preventivnom anga\u017emanu.<\/p>\n\n\n\n<p>Za\u0161titnik je upoznao diplomate sa procesom dono\u0161enja novog Zakona o Za\u0161titniku, \u010dije dono\u0161enje je planirano ove godine, a kojim se o\u010dekuje unaprje\u0111enje nezavinsosti instutucije i dobijanje A statusa u procesu akreditacije pred Generalnim savezom nacionalnih institucija za ljudska prava \/GANHRI\/.<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom sastanka je razgovarano i o potrebi ja\u010danja dru\u0161tvene kohezije, u \u010demu \u0107e biti anga\u017eovana i institucija Za\u0161titnika kroz projekte upravo sa me\u0111unarodnim partnerima, u prvom redu agencijama UN sistema.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eUmjesto procesa ja\u010danja dru\u0161tvene kohezije de\u0161ava se upravo obrnuta stvarnost i doga\u0111aji koji je naru\u0161avaju, ugro\u017eavaju put izgradnje tolerancije i nenasilja i direktno negativno uti\u010du na kulturu dijaloga. Sve ovo su vitalni elementi ostvarivanja fakti\u010dke, a ne samo formalne jednakosti utemeljene na zakonima\u201c, poru\u010dio je za\u0161titnik.&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U vremenu brojnih izazova, po\u0161tovanje me\u0111unarodnih standarda ljudskih prava ostaje temelj demokratije, vladavine prava i dostojanstva svakog pojedinca, kazao je ombudsman Sini\u0161a Bjekovi\u0107, navode\u0107i da ove vrijednosti moraju ostati u fokusu svih dru\u0161tvenih procesa.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":929406,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[25441,6286,25442,6065],"naslovna":[],"class_list":["post-929405","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-drustveni-procesi","tag-ljudska-prava","tag-predstavnici-diplomatskog-kora","tag-sinisa-bjekovic"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/650_img_8785.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/929405","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=929405"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/929405\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/929406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=929405"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=929405"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=929405"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=929405"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}