<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
U analizi Demostata navode da je u Crnoj Gori prosje\u010dna zarada u januaru iznosila 1.004 eura, dok je minimalac zna\u010dajno uve\u0107an krajem pro\u0161le godine i iznosi 600 eura za srednjo\u0161kolska zanimanja i 800 eura za visoko obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n
Od pro\u0161le godine tabelu mjese\u010dnih tro\u0161kova sa\u010dinjava sindikat, a prema njihovoj ra\u010dunici za normalan \u017eivot potrebno je 2.000 eura, za 100 vi\u0161e nego lane.<\/p>\n\n\n\n
Dominiraju izdaci za hranu, ne\u0161to iznad 30 odsto, odnosno 615 eura.<\/p>\n\n\n\n
Od ve\u0107ih stavki tu je, kako navode, imputirana renta, odnosno izdvajanje za stanovanje i komunalne ra\u010dune (390 eura), za higijenu i njegu zdravlja namijenjeno je 135 eura, za ljetovanje 125 (1.500 na godi\u0161njem nivou), dok se tro\u0161kovi teku\u0107eg odr\u017eavanja, zatim odje\u0107e i obu\u0107e, prevoza, obrazovanja i sporta kre\u0107u oko 100 eura.<\/p>\n\n\n\n
Prema ra\u010dunici Numbea, mjese\u010dni tro\u0161kovi su ne\u0161to vi\u0161i \u2013 2.190 eura, a navodi se da je Podgorica za 8,2 odsto jeftinija od Beograda, dok su tro\u0161kovi zakupa nekretnina ni\u017ei za 22,6 odsto.<\/p>\n\n\n\n
Kako je kod susjeda<\/p>\n\n\n\n
Prosje\u010dna plata u Srbiji, koja je u januaru iznosila 107.476 dinara, kona\u010dno je \u201cpokrila\u201d prosje\u010dnu potro\u0161a\u010dku korpu vrijednu 106.195 dinara, dok je minimalac od 56.672 dinara za \u010ditavih 1.587 dinara prema\u0161io minimalni paket neophodnih namirnica i usluga. Ipak, januar je imao 23 radna dana, \u0161to \u0107e se ove godine ponoviti jo\u0161 tri puta \u2013 u julu, oktobru i decembru \u2013 pa \u0107e minimalna zarada u ostalim mjesecima biti povremeno ni\u017ea i za 7.000 dinara. A korpa koja obezbje\u0111uje (valjda) prosje\u010dno ili minimalno pre\u017eivljavanje u me\u0111uvremenu bilje\u017ei trend rasta.<\/p>\n\n\n\n
Slovenija, gdje je prosje\u010dna plata u januaru ove godine iznosila 1.570 eura, a minimalna 930, najskuplja je u odnosu na zemlje regiona. Prema podacima zvani\u010dne statistike, 18,8 odsto prihoda prosje\u010dnog doma\u0107instva odlazi na hranu i bezalkoholna pi\u0107a, 26,9 odsto su tro\u0161kovi prevoza i komunikacija, a visoko na listi su i izdaci za stanovanje i opremanje doma\u0107instava \u2013 19,7 odsto.<\/p>\n\n\n\n
Nema objedinjene ra\u010dunice koliko je novca potrebno porodici da sastavi mjesec, ali portal Numbeo, najve\u0107a svjetska baza podataka o, izme\u0111u ostalog, tro\u0161kovima \u017eivota, procjenjuje da to u Ljubljani iznosi 2.860 eura, \u0161to ne uklju\u010duje stanarinu\/zakup ukoliko ga ima. Navodi se, tako\u0111e, da je \u017eivot u prijestonici Slovenije skuplji nego u Beogradu za 21,2 odsto, dok su cijene zakupa vi\u0161e za 35 odsto.<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj prosje\u010dna zarada u januaru ove godine iznosila je 1.392 eura, dok je minimalna, koja se uskla\u0111uje na \u0161est mjeseci, od januara ove godine 750 eura. U sindikatima procjenjuju da plata dovoljna za dostojanstven \u017eivot ne bi smjela biti ni\u017ea od 1.800 eura i navode podatak da prosje\u010dno doma\u0107instvo samo za hranu izdvaja 27 odsto prihoda, ali da kod onih s ni\u017eim primanjima taj udio raste na 40, pa i 50 procenata, \u0161to ih stavlja u situaciju da biraju izme\u0111u namirnica, re\u017eija i drugih osnovnih potreba.<\/p>\n\n\n\n
Prema kriterijumima osnovne potro\u0161nje portala Numbeo, mjese\u010dni tro\u0161kovi hrvatske porodice iznose 2.685 eura i za 10 odsto su vi\u0161i nego u Srbiji, dok je cijena zakupa nekretnina neznatno vi\u0161a \u2013 za svega 1,3 odsto.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je rije\u010d o regionu, ista analiza pokazuje da u prosje\u010dnoj potro\u0161nji najve\u0107i udio tro\u0161kovi ishrane imaju u Srbiji, vi\u0161e od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":917646,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[10329,25272,25273,21009],"naslovna":[],"class_list":["post-928923","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-analiza","tag-demostat","tag-dostojanstven-civot","tag-primanja"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/928923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=928923"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/928923\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/917646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=928923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=928923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=928923"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=928923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}