<\/p>\n\n\n\n
Ministarka je, me\u0111utim, naglasila da \u0107e polo\u017eaj medijskih radnika u dr\u017eavi uvijek biti izazovan, jer \u0107e \u201co\u010digledno postojati oni koji misle da novinari treba da slu\u017ee njima, a ne istini i zajedinici\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u0160irom svijeta danas se obilje\u017eava Svjetski dan slobode medija.<\/p>\n\n\n\n
Ministarka Vujovi\u0107 ocjenjuje da su crnogorski mediji slobodni, jer mogu da iska\u017eu svoj stav. Nesloboda bi, nagla\u0161ava ona, bila da je \u201cpritisak toliki da se ne smije ne\u0161to objaviti\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSasvim drugo pitanje su pritisci, komentari, botovi, uglavnom preko dru\u0161tvenih mre\u017ea. To, na\u017ealost, postaje sastavni dio posla novinara i svakog ko se bavi javnim poslom, jer smo uvjek pod budnim okom javnosti. Sa druge strane, taj pritisak ne smije da pre\u0111e granice dozvoljenog, da postane govor mr\u017enje, diskriminacija, prijetnja…\u201d, naglasila je Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Uloga Ministarstva kulture i medija (MKM) je, prema njenim rije\u010dima, da omogu\u0107i medijima da \u201crade u ambijentu koji \u0107e ih li\u0161iti pritisaka i straha\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Apostrofira i da je stanje na medijskoj sceni mnogo bolje i da se ne mo\u017ee vi\u0161e re\u0107i da dr\u017eavni aparat \u201cbiva zloupotrijebljen za pritiske na kriti\u010dki nastrojene medije\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Da je Crna Gora napredovala, konstatovala je ju\u010de i me\u0111unarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF). Prema njihovom izvje\u0161taju Crna Gora je na Svjetskom indeksu slobode medija za 2025. godinu napredovala za tri pozicije, pa je sada na 37. mjestu od 180 dr\u017eava svijeta. Godinu ranije je bila na 40. poziciji. Sloboda medija u Crnoj Gori je u posljednjem izvje\u0161taju RSF u \u017eutoj zoni zadovoljavaju\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Najva\u017eniji zadatak je, nagla\u0161ava ministarka Vujovi\u0107, da novinarstvo opet postane po\u017eeljna profesija i da \u201ckolege koje po\u010dinju da se bave tim pozivom odlu\u010de da ostanu u novinarskom poslu\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMislim da je to najve\u0107i izazov i da su korijeni problema vi\u0161eslojni. Prvi je \u0161to su prosje\u010dne novinarske plate ispod prosjeka i \u0161to ne osiguravaju pristojnu egzistenciju u komercijalnim medijima. Drugi je \u0161to i dalje nemamo u potpunosti rije\u0161ene i rasvijetljene najte\u017ee napade na novinare koji su se desili u posljednjih 20 godina i da se napadi ponavljaju. Kada govorimo o pritiscima preko dru\u0161tvenih mre\u017ea, mislim da je javno ukazivanje na pritiske i razotkrivanje onih koji se kriju iza la\u017enih naloga vrlo dobar odbrambeni mehanizam\u201d, rekla je Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema istra\u017eivanju MKM ra\u0111enom lani, vi\u0161e od 55 procenata gra\u0111ana ima povjerenje u medije. To je, isti\u010de Vujovi\u0107, ohrabruju\u0107i podatak, ali ve\u0107ina gra\u0111ana smatra da mediji nijesu dovoljno nezavisni, a da bi se taj utisak promijenio \u201cneophodna je singerija izme\u0111u svih aktera od vlasnika medija i urednika, do novinara i politi\u010dkih aktera\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMediji moraju biti svjesni svoje odgovornosti prema javnosti, dok nosioci politi\u010dke i ekonomske mo\u0107i moraju razumjeti da slobodni mediji nisu prijetnja, ve\u0107 stub demokratije. Gra\u0111ani prepoznaju da su medijske slobode ugro\u017eene prijetnjama novinarima, politi\u010dkim pritiscima i cenzurom. Dru\u0161tvene mre\u017ee postaju va\u017ean izvor informisanja, naro\u010dito me\u0111u mladima. Iako televizija i internet portali u\u017eivaju najve\u0107e povjerenje, mediji moraju prona\u0107i na\u010din da ostanu relevantni u digitalnoj eri. Ovo podrazumijeva inovacije u na\u010dinu prezentacije sadr\u017eaja, ali i ja\u010danje profesionalnih standarda koji \u0107e medijima osigurati kredibilitet u odnosu na dru\u0161tvene mre\u017ee\u201d, isti\u010de Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima ministarke, resor kulture i medija je ponosan na mnoge iskorake u novim medijskim zakonima.<\/p>\n\n\n\n
\u201c…Kojima smo krunisali na\u0161 dvogodi\u0161nji rad. Pored ostalog, tim zakonima je previ\u0111eno da se javni sektor ne mo\u017ee ogla\u0161avati u medijima koji nijesu registrovani, a svi mediji ubudu\u0107e moraju da se upisu u Evidenciju medija. Fond za medijski pluralizam je pove\u0107an sa 0,09 na 0,2 procenata. To je od 2025. godine preko 2,5 miliona eura podr\u0161ke komercijalnim medijima. Dodate su nove oblasti od javnog interesa, koje \u0107e se finansirati preko Fonda, me\u0111u kojima je borba protiv govora mr\u017enje i dezinformacija. Fondu mo\u017ee pristupiti medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kojem nije u prethodnih \u0161est mjeseci izre\u010dena mjera zabrane emitovanja ili \u010diji osniva\u010d nije osu\u0111en za krivi\u010dno djelo \u0161irenja mr\u017enje\u201d, rekla je Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Omogu\u0107en je, podsjetila je, hitan sudski postupak za zabranu medijskog sadr\u017eaja zbog \u0161irenja mr\u017enje i na osnovu zahtjeva stranke koja tra\u017ei za\u0161titu posebnih prava.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKako bi se osujetila mogu\u0107nost da nevladine organizacije (NVO) koje postoje samo na papiru kreiraju sastav upravlja\u010dkog tijela Javnog medijskog servisa, da bi NVO mogla da podr\u017ei kandidaturu za Savjet potrebno je da je u prethodne tri godine imala bud\u017eet od najmanje 3.000 eura, a da je najmanje 2.000 eura tro\u0161ila za projekte u oblasti za koju predla\u017ee kandidata. Isto va\u017ei i za \u010dlanove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge i savjete lokalnih javnih emitera. Radi osuje\u0107ivanja politi\u010dkog pritiska ili uticaja na javni servis i nezavisno regulatorno tijelo predvi\u0111eno je da postupak razrje\u0161enja \u010dlana Savjeta mo\u017ee da pokrene samo Savjet, ne i nadle\u017eno radno tijelo Skup\u0161tine kao \u0161to je bio slu\u010daj\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Vujovi\u0107 napominje da \u0107e direktor Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i odgovorni urednici biti razrije\u0161eni ako ne realizuju godi\u0161nje programske, finansijske i druge planove, ili ne sprovode odluke Savjeta javnog serivsa.<\/p>\n\n\n\n
Omogu\u0107ena je i, kako ka\u017ee, sudska za\u0161tita prilikom imenovanja i razrje\u0161enja \u010dlanova savjeta i direktora RTCG i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSa ciljem da se ispuni javni interes tako \u0161to \u0107e se medijski sadr\u017eaji proizvoditi u Crnoj Gori umjesto da se mahom reemituje program proizveden u inostranstvu, definisano je da je minimalno u\u010de\u0161\u0107e sopstvene produkcije 25 odsto, a Agencija propisuje mogu\u0107nost da taj procenat bude pove\u0107an. Za javne emitere, nacionalne i lokalne, minimalan procenat sopstvene produkcije iznosi 30 odsto. Kako bi osigurali da lokalni javni emiteri, njih ukupno 15 koji emituju program, budu odr\u017eivi i da mogu pove\u0107ati produkciju od javnog interesa, uvedena je skala minimalnih iznosa za obavezno finansiranje iz bud\u017eeta lokalnih samouprava. Do sada su lokalne samouprave odre\u0111ivale kojim \u0107e iznosima finansirati lokalne javne emitere. To smo promijenili i stvorili uslove da se elimini\u0161e politi\u010dki uticaj na urednike i novinare. Da ove novine donose pozitivne promjene, dokaz je pozitivan IBAR koji smo dobili u junu pro\u0161le godine\u201d, kazala je.<\/p>\n\n\n\n
Vujovi\u0107 isti\u010de da su Ministarstvu kulture i medija \u201cvrlo zainteresovani da medijski poslenici imaju uva\u017een status i ba\u0161 zbog toga su insistirali na rje\u0161enjima kojima se, pored ostalog, doprinosi popravljanju ekonomsko-socijalnog polo\u017eaja novinara\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u201cZato smo i bili \u010dvrsti u tome da osiguramo sigurno i predvidljivo finansiranje nacionalnog, ali i lokalnih javnih emitera, kao \u0161to smo insistirali da se zna\u010dajno podigne procenat izdvajanja iz bud\u017eeta za novinare komercijalnih javnih emitera. Tako \u0107e od ove godine u Fondu za medijski pluralizam, koji slu\u017ei za podr\u0161ku produkciji sadr\u017eaja od javnog interesa, biti 0,2 odsto teku\u0107eg bud\u017eeta, \u0161to je skoro dva miliona vi\u0161e nego do sada. Ukupan iznos Fonda za 2025. bi\u0107e vi\u0161e od tri miliona eura i ovim jedinstvenim na\u010dinom dr\u017eava su\u0161tinski poma\u017ee opstanak komercijalnih medija, podsti\u010de medijski pluralizam i sadr\u017eaje od javnog interesa\u201d, izjavila je Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ona je podsjetila i na to da je Crna Gora privremeno zatvorila Poglavlje 10 u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji (EU) i dobila ocjenu pet. Nagla\u0161ava da je klju\u010dno sprovesti Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama u potpunosti u dijelu koji se odnosi na nadle\u017enost parlamenta da izabere \u010dlanove Savjeta AMU.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTo je zadatak koji se nalazi pred parlamentom. Tako\u0111e, stalan zadatak je rje\u0161avanje starih slu\u010dajeva napada na novinare. Mogla bih zaklju\u010diti time da su medijski zakoni zadovoljili stroge EU kriterijume po pitanju slobode medija. Sada je na nama, kao dru\u0161tvu, da osiguramo dosljednu primjenu svih odredbi i doka\u017eemo da smo posve\u0107eni evropskim vrijednostima i evropskoj agendi koja se odnosi na medijsko zakonodavstvo. O na\u0161oj posve\u0107enosti govori i sprovo\u0111enje vi\u0161e od 100 aktivnosti na planu realizacije Akcionog plana za primjenu Medijske strategije 2023-2027, po\u010dev\u0161i od brojnih radionica, konferencija, pripreme analiza koje \u0107e nam pomo\u0107i prilikom daljeg kreiranja medijskih politika pa sve do medijskih kampanja i spotova posve\u0107enih za\u0161titi novinara, transparentnosti finansiranja medija, novinama u medijskim zakonima… Ukupno, dosad je realizovano 71 odsto aktivnosti, dok vrlo brzo o\u010dekujemo usvajanje novog Akcionog plana za 2025. i 2026. godinu\u201d, kazala je Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
I u Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) smatraju da su mediji, u formalnom smislu, slobodni, ali da problem, pored ostalog, le\u017ei u njihovoj o\u0161troj polarizaciji i politizaciji.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAli i u cenzuri i autocenzuri koje se name\u0107u zaposlenima, bezbjednost zaposlenih, neza\u0161ti\u0107enost, izlo\u017eenost javnosti koja \u010desto nema razumijevanja ili\/i dovoljno znanja o tome \u0161ta je to javni interes i novinarstvo uop\u0161te, pa zato dolazi do (\u010desto nesankcionisanih) prijetnji, verbalnih napada, omalova\u017eavanja, vrije\u0111anja i sve je to gotovo uvijek anonimno. Zbog polarizovanosti medija koji \u010desto vode politi\u010dke bitke i javnost ih do\u017eivljava na taj na\u010din, a zato \u0161to politi\u010dari i ljudi iz javnog \u017eivota \u010desto imaju negativan odnos prema odre\u0111enim medijima, i dio gra\u0111ana i partijskih botova misli da je to dozvoljeno i daje sebi za pravo da kroz uvredljive i prijete\u0107e komentare iznosi \u2018mi\u0161ljenje\u2019\u201d, kazala je \u201cVijestima\u201d potpredsjednica SMCG\u00a0Marijana Camovi\u0107 Velickovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Naglasila je da Sindikat medija odavno upozorava na \u010dinjenicu da medijski radnici \u010desto napu\u0161taju svoju profesiju i posao tra\u017ee u drugim sferama. To je, prema njenom mi\u0161ljenju, trend koji se ne\u0107e zaustaviti, jer \u201cniko ne preduzima bilo kakve mjere koje bi bile podsticajne i motivi\u0161u\u0107e i za iskusne profesionalnce u novinarstvu, ali i za po\u010detnike\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u201cPoslodavci su od stava \u2018ako ti ne\u0107e\u0161 ima ko ho\u0107e\u2019, koji je ve\u0107 ukazivao da \u0107e do\u0107i do problema jer je takav odnos prema zaposlenima neprihvatljiv, do\u0161li do situacije da je dobrodo\u0161ao svako ko ho\u0107e da se prihvati bilo kakvog posla i takav odnos prema ljudskim resursima i novinarstvu se vidi, a \u0161teta je o\u010digledna\u201d, rekla je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107 i precizirala da u \u201cprivatnim medijima ima najvi\u0161e oscilacija u zaradama, ali ve\u0107ina zaposlenih ipak prima zarade manje od dr\u017eavnog prosjeka\u201d.<\/p>\n\n\n\n Napominje da je do zaposlenih u medijima i njihove odlu\u010dnosti da se bore za bolji polo\u017eaj u redakcijama i dru\u0161tvu, ali i za, kako ka\u017ee, profesiju.<\/p>\n\n\n\n \u201cSolidarnost je ne\u0161to \u0161to mi, prije svega svojim primjerom, name\u0107emo i ohrabrujemo u svakoj prilici. Da bi se osjetila razlika i napredak mislim da treba da budemo solidarni prvo sa ljudima iz svojih redakcija, jer \u010dak i to \u010desto nedostaje, a onda i sa ostim koleginicma i kolegama. U suprotnom pristajemo na podjele koje nam se uporno name\u0107u. I, naravno, treba da budemo glasni…\u201d, poru\u010dila je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Iako je RSF konstatovao napredak Crne Gore na Indeksu slobode medija, ukazao je i na izazove. Jedna od zamjerki odnosi se na sumnju u mogu\u0107i politi\u010dki uticaj na Radio-televiziju Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n \u201cCrna Gora nastoji da se pridru\u017ei Evropskoj uniji, a vladaju\u0107a koalicija, koja je preuzela vlast 2023. godine, uskladila je nacionalno zakonodavstvo sa evropskim standardima. Ipak, ponovo su se pojavile sumnje da vlast poku\u0161ava da uti\u010de na nezavisnost Javnog servisa RTCG. Parlamentarna ve\u0107ina usvojila je novi zakon koji omogu\u0107ava generalnom direktoru Javnog servisa da ostane na toj funkciji, uprkos vi\u0161estrukim sudskim odlukama koje njegov izbor progla\u0161avaju nezakonitim\u201d, stoji u propratnom izvje\u0161taju za Crnu Goru u Svjetskom indeksu slobode medija za 2025.<\/p>\n\n\n\n Kad su u pitanju zemlje regiona, samo je Slovenija (33) bolje rangirana od Crne Gore. Sjeverna Makedonija je na 42, Hrvatska na 60, Albanija na 80, Bosna i Hercegovina na 86, a Srbija 96. mjestu od 180 posmatranih dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n U izvje\u0161taju je nagla\u0161ena zabrinutost da bi \u201cstrani vlasnici pojedinih medija mogli da uti\u010du na ure\u0111iva\u010dku politiku u korist interesa drugih dr\u017eava, poput Srbije, i njihovih politi\u010dkih aktera\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u201cUstav i zakoni Crne Gore garantuju slobodu govora i izra\u017eavanja, ali sloboda medija i dalje je ugro\u017eena politi\u010dkim pritiscima, nerije\u0161enim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima\u201d, ocjena je RSF.<\/p>\n\n\n\n Ta me\u0111unarodna organizacija je ponovo naglasila da su \u201cgotovo svi zlo\u010dini protiv novinara iz posljednjih godina razrije\u0161eni, ali mnogi stariji slu\u010dajevi ostaju nerije\u0161eni\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u201cTo je slu\u010daj sa ubistvom glavnog urednika novina Du\u0161ka Jovanovi\u0107a<\/strong> iz 2004. godine i poku\u0161ajem ubistva istra\u017eiva\u010dke novinarke Oliver Laki\u0107<\/strong> iz 2018. Novinari su redovno meta kampanja klevetanja koje podsti\u010du politi\u010dari i iz vlasti i iz opozicije\u201d, zaklju\u010deno je u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n Prema rije\u010dima ministarke Vujovi\u0107, veoma je va\u017eno obavezuju\u0107e uputstvo Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva (VDT) da tu\u017eioci napade na novinare tretiraju kao prioritet.<\/p>\n\n\n\n \u201cMinistarstvo kulture i medija je definisalo je Medijskom strategijom niz koraka koji \u0107e pomo\u0107i, a jedan od njih, na kojem radimo uz podr\u0161ku Savjeta Evrope i OEBS-a, je utvr\u0111ivanje procedura za brzo reagovanje u slu\u010dajevima napada na novinare. Ohrabruje postupanje policije i epilog napada na Anu Rai\u010dkovi\u0107 i Du\u0161ku Pejovi\u0107\u201d.<\/p>\n\n\n\n Prema rije\u010dima Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107, u bazi podataka koju vode na sajtu safejournalists.net protekle godine su evidentirana 24 incidenta razli\u010ditih vrsta.<\/p>\n\n\n\n \u201cPolicija je u istom period zabilje\u017eila 16 slu\u010dajeva, \u0161to zna\u010di da i dalje imamo odre\u0111eni, ne tako mali, broj slu\u010dajeva koji ne do\u0111u do institucija i to iz raznih razloga, a prije svega jer zaposleni u medijima misle da se prijavljivanjem i eventualnim pokretanjem postupka ne\u0107e rije\u0161iti problem. Od ukupnog broja napada 11 je bilo prema \u017eenama, pet prema mu\u0161karcima, dok se osam odnosilo na novinarske ekipe. U pitanju su bile prijetnje upu\u0107ene na razli\u010dite na\u010dine, vrije\u0111anje, guranje, verbalni napadi, ali i fizi\u010dki me\u0111u kojima se isti\u010de napad na Anu Rai\u010dkovi\u0107\u201d, kazala je.<\/p>\n\n\n\n Kada je u pitanju 2025, tokom \u010detiri mjeseca Sindikat je zabilje\u017eio \u0161est slu\u010dajeva napada.<\/p>\n\n\n\n \u201cMe\u0111u kojima je najdrasti\u010dniji prijetnja smr\u0107u upu\u0107ena novinarki ND \u2018Vijesti\u2019 Jeleni Jovanovi\u0107, a ostali se odnose na prijetnje i zastra\u0161ivanje\u201d, precizirala je.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Malo ko \u0107e re\u0107i da su novinari dovoljno za\u0161ti\u0107eni u Crnoj Gori, ali je va\u017eno ista\u0107i da danas napadi, prijetnje i razni pritisci na medijske radnike ne ostaju bez odgovora nadle\u017enih institucija, kazala je \u201cVijestima\u201d ministarka kulture i medija\u00a0Tamara Vujovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":928729,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[23208,13376,150],"naslovna":[],"class_list":["post-928728","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-medijski-radnici","tag-nadlezne-institucije","tag-tamara-vujovic"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/928728","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=928728"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/928728\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/928729"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=928728"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=928728"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=928728"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=928728"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}RSF: Napredak, ali… RTCG<\/h2>\n\n\n\n
Ohrabruju epilozi posljednjih napada na novinarke<\/h2>\n\n\n\n
\u0160est incidenata ove godine<\/h2>\n\n\n\n