<\/p>\n\n\n\n
Analiza pravosna\u017enih presuda obuhvatila je ukupno 51 predmet u radu osnovnih i vi\u0161ih sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosna\u017ena presuda protiv 54 lica.<\/p>\n\n\n\n
Izvr\u0161na direktorica udru\u017eenja Roditelji Kristina Mihailovi\u0107 ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je rije\u010d o za\u0161titi djece od seksualnih predatora, na \u0161ta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godi\u0161njim izvje\u0161tajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.<\/p>\n\n\n\n
Ministar pravde Bojan Bo\u017eovi\u0107 istakao je dosada\u0161nji doprinos udru\u017eenja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.<\/p>\n\n\n\n
On je ocijenio da su kazne za krivi\u010dna djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je rije\u010d o djeci.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema po\u010diniocima ovih djela, uklju\u010duju\u0107i i zabranu posje\u0107ivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivali\u0161ta, boravi\u0161ta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdr\u017eane kazne. Posebno nas raduje \u010dinjenica da su nadle\u017eni resori po\u010deli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija do\u017eivjela punu primjenu\u201d, rekao je Bo\u017eovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivi\u010dnog zakonika koje su upu\u0107ene na mi\u0161ljenje Evropskoj komisiji, kojima se, izme\u0111u ostalog, propisuje nezastarijevanje krivi\u010dnog gonjenja za djela protiv polne slobode u\u010dinjena na \u0161tetu djeteta.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOva mjera \u0161alje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni opro\u0161tena vremenom u krivi\u010dno pravnom smislu. Na\u017ealost, \u017eivot uvijek ide iza i ispred prava, pa ne mo\u017eemo pravnim normama za\u0161titi svako lice. Pogotovo ne mo\u017eemo za\u0161tititi najranjivije kategorije, na\u0161u djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, ve\u0107 da nas dodatno obave\u017ee da zajedno svi segmenti ovog dru\u0161tva rade na dodatnoj za\u0161titi\u201d, istakao je ministar Bo\u017eovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Autorke analize, pravnice Ksenija Jovi\u0107evi\u0107 Kora\u0107 i Bojana Bandovi\u0107 ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosna\u017enim presudama primjenjivane odredbe Krivi\u010dnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.
Navele su, izme\u0111u ostalog, da se na osnovu analize mo\u017ee zaklju\u010diti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olak\u0161avaju\u0107e okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.<\/p>\n\n\n\n
\u201cU strukturi pravosna\u017enih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osu\u0111uju\u0107e presude – 48 (94,1%), dok su osloba\u0111aju\u0107e presude donijete u tri predmeta (5,9%), zbog krivi\u010dnog djela nedozvoljene polne radnje iz \u010dl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izre\u010denih krivi\u010dnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 %, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izre\u010dene u ukupno 3,9% predmeta\u201d, neki su od zaklju\u010daka iz analize.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od analize pravosna\u017enih presuda, studija tri konkretna slu\u010daja. seksualnog zlostavljanja djece, \u010diji je autor pravna ekspertkinja mr Andrea Mi\u0107anovi\u0107, ukazala je na ozbiljan raskorak izme\u0111u zakonskih garancija i njihove prakti\u010dne primjene.<\/p>\n\n\n\n
Mi\u0107anovi\u0107 je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su \u010desti zabrinjuju\u0107i nedostaci – nedosljedna primjena zakonom propisanih za\u0161titnih mjera, poput saslu\u0161anja djece \u017ertava u posebnim uslovima i drugih mjera za\u0161tite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost \u017ertava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPsihosocijalna podr\u0161ka se nerijetko pru\u017ea sporadi\u010dno i u ograni\u010denom obimu, a uo\u010den je i nedostatak standardizovanih me\u0111uinstitucionalnih protokola, kao i nedovoljna koordinacija izme\u0111u klju\u010dnih aktera. Sve navedeno ukazuje na potrebu za ja\u010danjem institucionalne odgovornosti, me\u0111usektorske saradnje i primjene pristupa koji je u potpunosti usmjeren na za\u0161titu prava i interesa djeteta\u201d, navedeno je u studiji.<\/p>\n\n\n\n
Na osnovu tog dokumenta, ali i \u0161ire analize, kako je navela Mi\u0107anovi\u0107, mo\u017ee se zaklju\u010diti da se saslu\u0161anje maloljetnih o\u0161te\u0107enih u zna\u010dajnom broju predmeta \u010desto ne vr\u0161i na propisan na\u010din – samo jednom, u prostoriji posebno opremljenoj za audiovizuelno snimanje, od strane tu\u017eioca i sudije istog pola, uz prisustvo njegovog zakonskog zastupnika i stru\u010dnog lica.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od klju\u010dnih nalaza studije ukazuje i na na\u010delo hitnosti postupanja u predmetima u kojima su maloljetnici\/maloljetnice o\u0161te\u0107ena lica potrebno je dosljednije primjenjivati.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePohvalno je \u0161to je u sva tri slu\u010daja obuhva\u0107ena ovom studijom javnost bila isklju\u010dena sa glavnog pretresa. Ova praksa ukazuje na postojanje senzibiliteta unutar crnogorskog pravosu\u0111a za posebno ranjiv polo\u017eaj maloljetnih \u017ertava krivi\u010dnih djela protiv polne slobode\u201c, istakla je Mi\u0107anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, jedan od klju\u010dnih nalaza studije je i da je potrebno da se u praksi po\u0161tuje standard Lanzarot konvencije, kako bi se maloljetnim \u017ertvama omogu\u0107ilo da pravovremeno preduzmu za\u0161titne mjere i izbjegnu dodatnu viktimizaciju u vezi sa pu\u0161tanjem lica koje je krivi\u010dno gonjeno ili osu\u0111eno na slobodu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZabrinjava \u010dinjenica da roditelji maloljetnih \u017ertava \u010desto ostaju bez osnovnih informacija o tome \u0161ta mogu o\u010dekivati od postupka, koja prava imaju i koje slu\u017ebe im stoje na raspolaganju\u201d, navela je, izme\u0111u ostalog, Mi\u0107anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Okruglom stolu \u201cGlas za bezbjedno dijete\u201d prisustvovali su predstavnici ministarstava, tu\u017eila\u0161tava, sudova, centara za socijalni rad, me\u0111unarodnih i nevladinih organizacija.<\/p>\n\n\n\n
Preporuke, proistekle iz analize i studije slu\u010daja, kao i sa okruglog stola, bi\u0107e naknadno upu\u0107ene svim nadle\u017enim institucijama.<\/p>\n\n\n\n
Projekat \u201cGlas za bezbjedno dijete\u201d, udru\u017eenje Roditelji sprovodi uz podr\u0161ku regionalnog projekta SMART Balkan \u2013 Civilno dru\u0161tvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog dru\u0161tva (CPCD), Center for Reasearch and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podr\u017eava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norve\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kazne zatvora, izre\u010dene u prethodnih pet godina, u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadle\u017enosti osnovnih i vi\u0161ih sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma. To je jedan od zaklju\u010daka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivi\u010dna djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udru\u017eenje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore. Taj dokument je, uz studiju tri konkretna slu\u010daja u kojima su \u017ertve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu \u201cGlas za bezbjedno dijete\u201d.<\/p>","protected":false},"author":16,"featured_media":927204,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10],"tags":[24635,3065],"naslovna":[],"class_list":["post-927203","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-kazne-za-seksualno-zlostavljanje","tag-udruzenje-roditelji"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/viber_image_2025-06-25_14-24-00-690_1200x900-1-e1750859059320.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/927203","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=927203"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/927203\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/927204"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=927203"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=927203"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=927203"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=927203"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}