Iako se \u010desto vjeruje suprotno, ova vrsta morskog psa prirodno zalazi u Jadransko more i stanovnik je \u010ditavog Mediterana. Njena brojnost je, me\u0111utim, znatno ni\u017ea nego u pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n
„Velika bijela ajkula (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih vrsta \u017eivotinja u svijetu, a njena mediteranska populacija smatra se kriti\u010dno ugro\u017eenom. Nalazi ove vrste u mediteranskim zemljama postali su veoma rijetki i \u010desto se pojedina\u010dno opisuju u nau\u010dnoj literaturi. Prema podacima Instituta, tokom proteklih gotovo 30 godina, ovo je tek tre\u0107i ulov ove vrste u na\u0161im vodama. Najnoviji nalaz mlade jedinke u Jadranu zabilje\u017een je 2023. godine, u susjednoj Hrvatskoj“, saop\u0161tili su tim povodom iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBMK).<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161avaju da, iako odrasle jedinke velike bijele ajkule mogu predstavljati opasnost za \u010dovjeka, napadi ajkula su uop\u0161te ne\u0161to \u0161to se rijetko de\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n
„Ve\u0107ina ljudi ima uro\u0111eni strah od \u017eivotinja koje mogu biti opasne po nas, \u0161to je u potpunosti razumljivo. Ipak, kroz pravilno informisanje, bez senzacionalizma, mo\u017ee se uvidjeti da je u\u010destalost napada ajkula na ljude znatno manja u pore\u0111enju sa mnogim drugim \u017eivotinjama, \u010dak i nekim od onih koje susre\u0107emo svakodnevno. Prirodnja\u010dki muzej Floride vodi svjetsku bazu napada ajkula na \u010doveka. Prema njihovim podacima, tokom 2024. godine zabilje\u017eena su \u010detiri napada sa fatalnim ishodom, po jedan u: SAD-u, Zapadnoj Sahari, Egiptu i Maldivima. Ova statistika obuhvata sve vrste ajkula, ne samo veliku bijelu“, obja\u0161njavaju iz IBMK.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetili su da je u Crnoj Gori zabilje\u017een samo jedan fatalni napad ajkule na \u010doveka, sredinom pro\u0161log vijeka u blizini Budve.<\/p>\n\n\n\n
„Od preventivnih mjera, preporu\u010duje se izbjegavanje plivanja u zoru, na ve\u0107im udaljenostima od obale, ili u blizini ribolovnih aktivnosti. Na na\u0161oj strani Jadrana napadi se de\u0161avaju izuzetno rijetko, a posljednji sa fatalnim ishodom dogodio se u Hrvatskoj prije pola vijeka (1974. godine). Posljednji napad u Jadranu desio se 2008. kod ostrva Vis u Hrvatskoj, bez smrtnog ishoda, kada je ajkula napala ronioca koji je sa sobom nosio ulovljenu ribu. Vremenska razlika izme\u0111u posljednja dva napada na isto\u010dnoj strani Jadrana iznosi vi\u0161e od 30 godina. Kao i u slu\u010daju bilo koje druge divlje \u017eivotinje, nije mogu\u0107e predvidjeti ho\u0107e li se, kada i gdje napad dogoditi“, poru\u010dli su iz IBMK.<\/p>\n\n\n\n
U ve\u0107ini mediteranskih zemalja, pa tako i u Crnoj Gori ciljani je izlov velike bijele ajkule zabranjen. Ova vrsta za\u0161ti\u0107ena je Re\u0161enjem o stavljanju pod za\u0161titu pojedinih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta iz 2006. kao i Naredbom o lovostaju uzrasnih klasa riba i drugih morskih organizama iz 2015.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ribar Gojko Mitrovi\u0107 jutros je prijavio rijedak slu\u010daj \u2013 mlada velika bijela ajkula vi\u0111ena je i pu\u0161tena 12 kilometara od obale, na dubini od 115 metara, saop\u0161tili su iz Instituta za biologiju mora.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":926848,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[4816,24540],"naslovna":[],"class_list":["post-926847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-institut-za-biologiju-mora","tag-velika-bijela-ajkula"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/926847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=926847"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/926847\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/926848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=926847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=926847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=926847"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=926847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}