RTS<\/a>.<\/p>\n\n\n\n\u201eOdsijecanje rogova nosoroga radi smanjenja krivolova je veoma zna\u010dajno i do sada je u osam rezervata u Ju\u017enoj Africi, 2.284 nosoroga ostalo bez njih. Za ovaj projekat potro\u0161eno je 1,2 odsto ukupnog bud\u017eeta koji se izdvaja za za\u0161titu nosoroga\u201c, rekao je biolog za za\u0161titu prirode Tim Kujper sa Univerziteta \u201eNelson Mandela\u201c u Ju\u017enoj Africi.<\/p>\n\n\n\n
Rogovi ovih \u017eivotinja su napravljeni od keratina, kao na\u0161i nokti i kosa. Me\u0111u mnogim kulturama postoji percepcija da imaju medicinsku vrijednost uprkos potpunom nedostatku nau\u010dnih dokaza. Potra\u017enja je toliko velika da je ve\u0107ina vrsta nosoroga na Zemlji sada na ivici izumiranja zbog krivolova.<\/p>\n\n\n\n
Predlo\u017eeno je mnogo razli\u010ditih strategija za smanjenje krivolova, od tri-de \u0161tampanja rogova nosoroga do smrtne kazne za prestupnike.<\/p>\n\n\n\n
Kujper i njegove kolege sproveli su svoju studiju kako bi utvrdili efikasnost mjera koje su na snazi u 11 rezervata prirode u podru\u010dju Velikog Krugera \u2013 predelu od oko 2,4 miliona hektara, gdje trenutno \u017eivi otprilike 25 odsto svih afri\u010dkih nosoroga.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di su dokumentovali smrt 1.985 nosoroga zbog krivolova izme\u0111u 2017. i 2023. godine. To je otprilike 6,5 odsto populacije nosoroga u tom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina ulaganja u mjere protiv krivolova fokusira se na ciljane strategije \u2013 pove\u0107ano prisustvo \u010duvara, kamere i pse za pra\u0107enje. Ove mjere su rezultirale hap\u0161enjem oko 700 krivolovaca, ali nisu znatno smanjile stopu ubijanja nosoroga, delimi\u010dno zbog korupcije u sprovo\u0111enju zakona, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di. Kada su donesene mjere za uklanjanje rogova, stope krivolova su naglo pale.<\/p>\n\n\n\n
Odstranjivanje rogova nije bila direktna preventivna mjera. Po\u0161to rog ponovo raste, krivolovci su i dalje ubijali \u017eivotinje, pa tako i 111 nosoroga sa patrljcima rogova. Iako je stopa krivolova kod nosoroga bez roga bila ni\u017ea, \u010dak je i patrljak roga bio dovoljan podsticaj za krivolov.<\/p>\n\n\n\n
Kratkoro\u010dno rje\u0161enje: Nema roga – lovci nezainteresovani<\/h2>\n\n\n\n
I dok su stope krivolova bile ni\u017ee u regionima gdje je odstranjivanje rogova bilo aktivno, krivolovci su se \u010desto selili u druge regione da oku\u0161aju sre\u0107u, navodi se u nau\u010dnim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMo\u017eda je najbolje da se o odstranjivanju rogova razmi\u0161lja kao o veoma efikasnom, ali kratkoro\u010dnom rje\u0161enju koje nam kupuje vrijeme da se pozabavimo razlozima za krivolov u potra\u017enji za rogovima, socio-ekonomskom nejednako\u0161\u0107u, korupcijom i mre\u017eama organizovanog kriminala\u201c, istakao je ekolog Res Altveg sa Univerziteta u Kejptaunu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eVa\u017eno je provjeriti da li na\u0161e intervencije za\u0161tite funkcioni\u0161u kako je predvi\u0111eno i nastaviti tako da radimo. Za mene je ovaj projekat ponovo istakao vrijednost prikupljanja detaljnih podataka, kako o primijenjenim intervencijama, tako i o ishodu. Upravo takvi podaci omogu\u0107avaju robusne kvantitativne analize\u201c, isti\u010de ekolog Altveg.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di posve\u0107uju svoj rad pokojnoj \u0160eron Hausman iz Fondacije za za\u0161titu \u017eivotne sredine Velikog Krugera, koja je bila klju\u010dna za ovaj zajedni\u010dki istra\u017eiva\u010dki poduhvat.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici su prou\u010davali populaciju bijelih nosoroga i do\u0161li do zaklju\u010dka da je skra\u0107ivanje rogova kod divljih nosoroga jedini na\u010din da se smanji stopa krivolova i ubijanje ovih \u017eivotinja.<\/p>","protected":false},"author":16,"featured_media":923736,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24],"tags":[23513,546],"naslovna":[],"class_list":["post-923735","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-nosorog","tag-zanimljivosti"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/rhino-9270121_1280.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/923735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=923735"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/923735\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/923736"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=923735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=923735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=923735"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=923735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}