Nedavni podaci Monstata pokazuju da je u Crnoj Gori, tokom pro\u0161le godine prijavljeno 260 maloljetnih u\u010dinilaca krivi\u010dnih djela. Optu\u017eenih maloljetnih u\u010dinilaca krivi\u010dnih djela bilo je 106, dok je broj pravosna\u017eno osu\u0111enih iznosio 97, od toga 94 dje\u010daka i 3 djevoj\u010dice.<\/p>\n\n\n\n
Podaci pokazuju da su naj\u010de\u0161\u0107a krivi\u010dna djela po\u010dinjena protiv imovine, dok je 17 maloljetnika osu\u0111eno za najte\u017ea krivi\u010dna djela.<\/p>\n\n\n\n
U odnosu na podatke MONSTAT-a, kretanje kriminaliteta za posljednjih 25 godina kod populacije maloljetnika se kre\u0107e od 194 do 348 godi\u0161nje u odnosu na broj prijavljenih maloljetnika, ka\u017ee Popovi\u0107-Gavranovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
„U periodu od 2000-2024., to je prosje\u010dno 247 prijavljenih maloljetnika. U periodu od 2000 \u2013 2012, prosjek je 258 prijavljenih maloljetnika, a u periodu od 2013 od kada se primjenjuje Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivi\u010dnom postupku do 2024., to je u prosjeku 234 maloljetnika“, isti\u010du\u0107i da na taj na\u010din broj prijavljenih maloljetnika nije zna\u010dajnije izmijenjen.<\/p>\n\n\n\n
Ali, ono \u0161to se od 2023. godine upadljivo promijenilo, isti\u010de Gavranovi\u0107-Popovi\u0107 je na\u010din javnog govora o djeci u sukobu sa zakonom. U javnom govorenju, upozorila je ona, do\u0161lo je do konfuzije u vezi sa upotrebom termina vr\u0161nja\u010dko nasilje, odnosno, njegovog nerazlikovanja od termina krivi\u010dno djelo.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVr\u0161nja\u010dko nasilje je neprihvatljivo socijalno pona\u0161anje, a ne pravni termin. A kada dijete po\u010dini krivi\u010dno djelo propisano Krivi\u010dnim zakonikom, tu se ve\u0107 radi o sukobu sa zakonom\u201d, istakla je ona.<\/p>\n\n\n\n
Neadekvatno izvje\u0161tavanje o vr\u0161nja\u010dkom nasilju u \u0161kolama, pravi utisak porasta problema, smatra ona.<\/p>\n\n\n\n
Kada govorimo o slu\u010daju maloljetnika koji je u\u010dinio krivi\u010dno djelo na \u0161tetu drugog maloljetnog lica, do\u0161ao je u sukob sa zakonom i zbog toga se u krivi\u010dnom postupku ne koristi termin \u201cvr\u0161nja\u010dko nasilje\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u201cGovorimo o kvalifikaciji konkretnog krivi\u010dnog djela onako kako to defini\u0161e Krivi\u010dni zakonik Crne Gore, a prema maloljetnicima se ophodimo shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivi\u010dnom postupku Crne Gore\u201d, rekla je Gavranovi\u0107-Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe VDT-a Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107 (Foto: Privatna arhiva)<\/p>\n\n\n\n
Na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe VDT-a, Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, za Portal RTCG ka\u017ee da u Crnoj Gori jo\u0161 uvijek ne postoji institucija koja bi se bavila sociolo\u0161kim i kriminolo\u0161kim istra\u017eivanjima, a koja bi mogla kompetentno da odgovori na pitanja kretanja kriminaliteta, njegove etiologije i prate\u0107ih trendova.<\/p>\n\n\n\n
Bez takvih istra\u017eivanja, Popovi\u0107-Gavranovi\u0107 ka\u017ee da se oslanjamo na li\u010dna iskustva, koja se razlikuju od osobe do osobe, te na profesionalna i li\u010dna uvjerenja. To mo\u017ee dovesti, kako nam je pojasnila, do toga da stavovi \u0161ire javnosti uti\u010du na mi\u0161ljenja stru\u010dnjaka, \u0161to nosi rizik pogre\u0161nog tuma\u010denja, dono\u0161enja zaklju\u010daka i reagovanja.<\/p>\n\n\n\n
Ona nagla\u0161ava da je va\u017eno napomenuti da broj prijavljenih i procesuiranih slu\u010dajeva zavisi i od kvaliteta rada nadle\u017enih institucija, kao i od efikasnosti mehanizama za otkrivanje i prijavljivanje krivi\u010dnih djela.<\/p>\n\n\n\n
Popovi\u0107-Gavranovi\u0107 nam je pojasnila da dijete kada u\u010dini krivi\u010dno djelo dolazi pred dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo. <\/p>\n\n\n\n
Krivi\u010dno djelo, kako je rekla, mo\u017ee u\u010diniti na \u0161tetu punoljetnog, maloljetenog, pravnog lica, dru\u0161tvene zajednice.<\/p>\n\n\n\n
\u201cZna\u010dajniji od kazne je odgovaraju\u0107i psiho-socijalni i pedago\u0161ki rad\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n Popovi\u0107-Gavranovi\u0107 poja\u0161njava da se kod vr\u0161nja\u010dkog nasilja radi o namjernim negativnim postupcima koji su dugotrajni, de\u0161avaju se dva-tri puta mjese\u010dno i \u010de\u0161\u0107e, stalno su usmjereni na istog u\u010denika (uglavnom slabijeg) od strane jednog u\u010denika ili grupe u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n Negativni postupci, obja\u0161njava ona, su namjerno, ponavljano zadavanje ili nastojanje da se zada povreda ili neprijatnost drugoj osobi, a naj\u010de\u0161\u0107e uklju\u010duju fizi\u010dko, psihi\u010dko, nasilje i izolaciju.<\/p>\n\n\n\n Kako ka\u017ee, vr\u0161nja\u010dko nasilje se de\u0161ava na mjestu na kojem boravi ve\u0107i broj djece, koja se poznaju, de\u0161ava u \u0161koli ili u blizini \u0161kole, u socijalnim ustanovama, klubovima za djecu, sporstkim terenima.<\/p>\n\n\n\n Kada je u pitanju vr\u0161nja\u010dko nasilje, zna\u010dajniji od kazne je, kako isti\u010de Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, odgovaraju\u0107i psiho-socijalni i pedago\u0161ki rad koji dovodi do toga da dijete koje je pogrije\u0161ilo uvidi gre\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n \u201cDa \u017eeli i ula\u017ee trud da se izvini i popravi svoju gre\u0161ku pozitivnim \u010dinjenjem za \u017ertvu, da to radi zato \u0161to iznutra vjeruje da je to u redu (restitucija), a ne zato \u0161to su mu to odrasli nametnuli ili zato \u0161to se boji da \u0107e biti uhva\u0107en na djelu i ka\u017enjen ili zato \u0161to \u0107e neko pomisliti da je dobro u\u010dinio pa \u0107e ga nagraditi\u201d, rekla je ona.<\/p>\n\n\n\n Istovremen rad sa djetetom koje je \u017ertva nasilja poma\u017ee da se ono osje\u0107a za\u0161ti\u0107eno, dobije izvinjenje i nadoknadu za pretrpljenu \u0161tetu, nau\u010di kako da se ubudu\u0107e za\u0161titi i, ako \u017eeli, oprosti.<\/p>\n\n\n\n Tako se i ono i dijete koje je po\u010dinilo nasilje bolje razumiju, ka\u017ee Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, a mogu\u0107nost da se nasilje ponovi postaje manja, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n \u0160kole treba da imaju jasnu strategiju reagovanja na nasilje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Socijalna radnica Popovi\u0107-Gavranovi\u0107 savjetuje \u0161kola treba da ima jasnu strategiju kako se reaguje kada do\u0111e do bilo kojeg oblika nasilja, uz prvenstvenu primjenu restitucije, ali i preventivne programe.<\/p>\n\n\n\n Ocjenjuju\u0107i podatak da su maloljetnici tokom pro\u0161le godine naj\u010de\u0161\u0107e \u010dinili krivi\u010dna djela protiv imovine, ali i da je njih 17 osu\u0111eno za najte\u017ea krivi\u010dna djela Popovi\u0107-Gavranovi\u0107 ka\u017ee da uobi\u010dajeno maloljetnici naj\u010de\u0161\u0107e \u010dine krivi\u010dna djela koja se odnose na imovinske delikte, koji se naj\u010de\u0161\u0107e ne planiraju, a nastaju iz \u017eelje za dokazivanjem i u potrazi za uzbu\u0111enjem.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, u\u010destvuju I u krivi\u010dnim djelima protiv \u017eivota i tijela, koja se de\u0161avaju situacijski, naj\u010de\u0161\u0107e jer maloljetnici, kako isti\u010de, nemaju strpljenja, prebrzo i preburno reaguju.<\/p>\n\n\n\n Ona ka\u017ee da su razlozi zbog kojih maloljetnici \u010dine krivi\u010dna djela razli\u010diti.<\/p>\n\n\n\n Obja\u0161njava da maloljetnici \u010desto imaju te\u0161ko\u0107e u odrastanju zbog li\u010dnih osobina, nestabilnih porodi\u010dnih odnosa, nedostatka emocionalne povezanosti, nadzora i vremena koje im roditelji i \u0161kola posve\u0107uju.<\/p>\n\n\n\n Umjesto toga, upozorava, nove tehnologije i mediji \u010desto preuzimaju ulogu odgoja, ali umjesto edukativnog sadr\u017eaja, dominira zabava, potro\u0161a\u010dka kultura i nasilje, \u0161to, smatra ona, stvara iskrivljenu sliku stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n Poja\u0161njava da krivi\u010dna djela maloljetnika \u010desto su impulsivna i nemaju za cilj izgradnju kriminalne karijere \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e su rezultat lo\u0161e procjene, potrebe za dokazivanjem ili radoznalosti.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, isti\u010de, odrasli \u010desto ne obezbje\u0111uju zdravo okru\u017eenje za odrastanje niti pokazuju dovoljno empatije prema maloljetnim prestupnicima.<\/p>\n\n\n\n Od septembra 2012. do marta 2025. maloljetnicima izre\u010deno 1.272 alternativne mjere<\/strong><\/p>\n\n\n\n Popovi\u0107-Gavranovi\u0107 je rekla da statistika Stru\u010dne slu\u017ebe Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva pokazuje da je od septembra 2012. do marta 2025. u Crnoj Gori je prema maloljetnicima izre\u010deno ukupno 1272 alternativne mjere.<\/p>\n\n\n\n Rije\u010d je o 620 opomena i 652 vaspitna naloga (660 mjera jer su neki imali vi\u0161e od jedne). Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo izreklo je ve\u0107inu mjera \u2013 500 opomena i 476 vaspitnih naloga, dok su odjeljenja bezbjednosti dala 120 opomena i 176 vaspitnih naloga (uglavnom kroz medijaciju).<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e navodi da su tokom 2024. godine alternativne mjere primijenjene na 57 maloljetnika (4 djevoj\u010dice i 53 dje\u010daka): 27 opomena (19 od tu\u017eila\u0161tva i 8 od policije) i 30 vaspitnih naloga (15 od tu\u017eila\u0161tva i 15 poravnanja od strane policije). \u010cetvoro dje\u010daka su bila povratnici, sa krivi\u010dnim djelima iz ranijih godina.<\/p>\n\n\n\n \u201cKod maloljetnih u\u010dinilaca krivi\u010dnih djela, u 2024. godini zna\u010dajno prevladavaju: krivi\u010dna djela sa elementima nasilja (47), u odnosu na krivi\u010dna djela sa elementima kra\u0111e (3) i krivi\u010dna djela iz oblasti saobra\u0107aja (6)\u201d, ukazala je ona.<\/p>\n\n\n\n Popovi\u0107-Gavranovi\u0107 isti\u010de da o svakom maloljetnom u\u010dinicu bilo kojeg krivi\u010dnog djela odlu\u010duje dr\u017eavni tu\u017eilac za maloljetnike, uz oslonac na Stru\u010dnu slu\u017ebu Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva, centre za socijalni rad, druge stru\u010dnjake.<\/p>\n\n\n\n P<\/strong>ostupak prema maloljetniku mo\u017ee se zavr\u0161iti na tri nivoa<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe VDT-a ka\u017ee da se postupak prema maloljetniku mo\u017ee se zavr\u0161iti na tri nivoa: pred policijom (opomena ili poravnanje), pred tu\u017eila\u0161tvom (opomena ili vaspitni nalozi), ili pred sudom (vaspitne mjere, maloljetni\u010dki zatvor, mjere bezbjednosti). Izbor, kako je rekla, zavisi od te\u017eine djela i okolnosti slu\u010daja.<\/p>\n\n\n\n \u201cMaloljetnici prema kojima se primijene krivi\u010dne sankcije (sudski postupak) evidentiraju se u kaznenoj evidenciji, a maloljetnici prema kojima se primijene alternativne mjere (postupak pred dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvom) ne evidentiraju se u kaznenoj evidenciji, rekla je ona.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjaci uvijek na strani djeteta, nikad ne odustaju od njega<\/strong><\/p>\n\n\n\n Maloljetnik je dijete u razvoju, \u010dija li\u010dnost jo\u0161 sazrijeva, pa se pri odlu\u010divanju o sankciji, kako je rekla Popovi\u0107-Gavranovi\u0107, uzima u obzir ne samo djelo ve\u0107 i njegove li\u010dne okolnosti, porodi\u010dni i dru\u0161tveni uslovi.<\/p>\n\n\n\n Zbog toga je, isti\u010de ona, va\u017eno u\u010de\u0161\u0107e Stru\u010dne slu\u017ebe u procjeni maloljetnika i davanja nalaza i mi\u0161ljenja o primjeni njemu najprimjerenije alternativne\/vaspitne mjere, vode\u0107i ra\u010duna o uzrastu, zrelosti, te\u017eini djela i pona\u0161anju nakon njega, kako bi postupak imao i vaspitnu i podr\u017eavaju\u0107u ulogu.<\/p>\n\n\n\n \u201cStru\u010dnjaci sa specijalizovanim znanjima su uvijek na strani djeteta koje je u\u010dinilac krivi\u010dnog djela i nikad ne odustaju od njega, oni znaju da svako dijete zna \u0161ta je dobro, a \u0161ta lo\u0161e, ali nije uvijek u stanju adekvatno da procijeni situaciju i reaguje na prihvatljivi na\u010din, kao i da svako dijete \u017eeli da bude dobro i da se nikada kod djeteta kaznom ne\u0107e posti\u0107i ono \u0161to mo\u017ee se mo\u017ee uraditi pozitivnom podsticanjem\u201d, poru\u010dila je ona.<\/p>\n\n\n\n Specijalizovani stru\u010dnjak pi\u0161e svoje nalaze tako da pomogne o\u0161te\u0107enom licu, maloljetnom u\u010diniocu, njegovoj porodici.<\/p>\n\n\n\n \u201cKazniti maloljetno lice a da mu se ne pomogne je bez smisla, nedjelotvorno i rizi\u010dno za recidiv\u201d, istakla je ona.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dna slu\u017eba VDT-a zala\u017ee se za alternativne mjere kad god je to mogu\u0107e<\/strong><\/p>\n\n\n\n Komentari\u0161u\u0107i o mjerama unutar tu\u017eila\u010dkog Sistema za rad sa maloljetnicima u konfliktu sa zakonom, ona ka\u017ee da se u toj instituciji zala\u017eu za primjenu restorativne pravde \u2013 alternativne mjere (opomene i vaspitne naloge) kad god je to mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n \u201cKod tradicionalnog retributivnog pravosu\u0111a fokus je na krivici i utvr\u0111ivanju krivice na osnovu analize pro\u0161losti i prethodno u\u010dinjenog, a restorativno pravosu\u0111e je usmjereno na rje\u0161avanje problema u sada\u0161njosti i preuzimanje odgovornosti i obaveza u budu\u0107nosti, istakla je ona.<\/p>\n\n\n\n Retributivno pravosu\u0111e se fokusira na ka\u017enjavanje u\u010dinioca, dok restorativno pravosu\u0111e te\u017ei da u\u010dinilac shvati posljedice svog djela i aktivno u\u010destvuje u popravljanju \u0161tete nanesene \u017ertvi i zajednici.<\/p>\n\n\n\n Restorativna pravda je fokusirana na popravljanje \u0161tete prouzrokovane krivi\u010dnim djelom i na uspostvaljanje dijaloga i mira u zajednici, \u0161to omogu\u0107ava, da se u\u010dinilac, kroz davanje \u0161anse da poka\u017ee svoje dobro pona\u0161anje, osje\u0107a uva\u017eeno i prihva\u0107eno, \u0161to, kako isti\u010de, smanjuje i rizik od recidiva.<\/p>\n\n\n\n \u201cRetributivna pravda se bavi ka\u017enjavanjem za u\u010dinjeno krivi\u010dno djelo, \u010desto izdvajanjem u\u010dinilaca krivi\u010dnog djela u posebne ustanove u kojima se izdr\u017eavaju kazne, radi postizanja sigurnosti u zajednici i specijalne prevencije, \u0161to izaziva stigmatizaciju, ote\u017eava socijalnu integraciju i rizi\u010dno je za recidiv\u201d, upozorila je ona.<\/p>\n\n\n\n Posljednih nekoliko godina se uo\u010dava trend rasta krivi\u010dnih djela sa elementima nasilja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stru\u010dna slu\u017eba Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva od 2013. godine prati primjenu izre\u010denih alternativnih mjera prema maloljetnicima u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n Gavranovi\u0107-Popovi\u0107 ka\u017ee da su alternativne mjere opomena i vaspitni nalozi koje se primjenjuju pred dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvom, kao i opomena i poravnanje sa o\u0161te\u0107enim licem, koji se primjenjuju od starne policijskog inspektora za maloljetnike, uz saglasnost dr\u017eavnog tu\u017eioca za maloljetnike.<\/p>\n\n\n\n Vaspitni nalozi su odre\u0111eni vaspitni zadaci sa ciljem zaustavljanja u \u010dinjenju krivi\u010dnih djela i pozitivne promjene pona\u0161anja, i ukoliko ih maloljetnik prihvati i ispuni, dolazi do obustave postupka \u2013 maloljetnik ne odlazi na sud i ne evidentira se u krivi\u010dnoj evidenciji.<\/p>\n\n\n\n Gavranovi\u0107-Popovi\u0107 napominje da od 2013. godine primje\u0107uje da su maloljetnici \u010dinili pribli\u017eno isti broj krivi\u010dnih djela sa elementima kra\u0111e i krivi\u010dnih djela sa elementima nasilja, a posljednih nekoliko godina se uo\u010dava trend rasta krivi\u010dnih djela sa elementima nasilja.<\/p>\n\n\n\n Na\u0161a djeca koja \u010dine krivi\u010dna djela sa elementima nasilja, ne odstupaju od globalnog trenda porasta nasilja u svijetu, ka\u017ee Gavranovi\u0107-Popovi\u0107. Uzroci za takvo postupanje su svuda oko nas.<\/p>\n\n\n\n Ona ka\u017ee da je pona\u0161anje djece odgovor na okru\u017eenje u kojem \u017eive: porodicu, \u0161kolu, vr\u0161nja\u010dku, lokalnu, globalnu i digitalnu zajednicu.<\/p>\n\n\n\n \u201cNe treba zaboraviti da se nasilno pona\u0161anje usvaja i kroz modele s kojima se djeca identifikuju, a oni dolaze iz porodice, \u0161kole, vr\u0161nja\u010dke grupe, medija (posmatranje nasilja na medijima i kako u se medijima govori o nasilju), lokalne, globalne zajednice\u201d, isti\u010de Gavranovi\u0107-Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Nikada deca nisu bila izlo\u017eenija nasilju kao danas<\/strong><\/p>\n\n\n\n Danas govorimo o djeci koja su od najranijeg uzrasta izlo\u017eena aspektima \u017eivota odraslih jer odrastaju u doba interneta, kablovske televizije, globalizacije, uz teroristi\u010dke napade i brigu o odr\u017eivom razvoju, o na\u0161oj planeti, ali i uz porast konzumerizma-konzumiranja svega \u0161to se nudi, obja\u0161njava ona.<\/p>\n\n\n\n Tako djeca, smatra ona, djeca svakodnevno vide svijet ispunjen katastrofama, nasiljem, patnjama i smr\u0107u, esplicitnim seksualnim sadr\u017eajima, \u0161to, kako je istakla, dovodi do ranog saznavanja svih slabosti i mana odraslih osoba te odrasli u o\u010dima djece gube svemo\u0107 (koja djeci treba da bi se osje\u0107ala sigurno i za\u0161ti\u0107eno) i autoritet nad djecom. Djeca onda postaju jo\u0161 ranjivija jer gube povjerenje u svijet odraslih, pojasnila nam je ona.<\/p>\n\n\n\n \u201cNijedna generacija u dosada\u0161njoj istoriji nije odrastala izlo\u017eena toliko \u017eivopisnom, neposrednom, surovom, obijesnom nasilju koje je odvojeno od moralnih i fizi\u010dkih posljedica. Iz toga je neminovno i ve\u0107e posezanje za nasiljem\u201d, istakla je Gavranovi\u0107-Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u201cNijedna generacija u dosada\u0161njoj istoriji nije odrastala izlo\u017eena toliko \u017eivopisnom, neposrednom, surovom, obijesnom nasilju koje je odvojeno od moralnih i fizi\u010dkih posljedica. Iz toga je neminovno i ve\u0107e posezanje za nasiljem\u201d, istakla je Gavranovi\u0107-Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Broj povratnika u oblasti alternativnih mjera raste, nedostaje pra\u0107enje kroz bazu podataka<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nagla\u0161ava da Stru\u010dna slu\u017eba uo\u010dava broj recidiva u obasti izre\u010denih alternativnih mjera (pred dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvom i odjeljenjima bezbjednosti), i to je po nekoliko maloljetnika godi\u0161nje, ali, kako je rekla, nema mogu\u0107nosti da se kroz baze podataka prati konkretni maloljetnik.<\/p>\n\n\n\n \u201cDa li je do\u0161lo do recidiva na na\u010din da su mu izre\u010dene i krivi\u010dne sankcije (pred sudom). Tako\u0111e, nema mogu\u0107nosti za longitudinalno pra\u0107enje: da li se recidiv javlja kada konkretni maloljetnik postane punoljetan\u201d, naglasila je ona.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, upozorava, javnost se \u010desto na veoma grub, isklju\u010div, odbacuju\u0107i na\u010din ophodi prema maloljetnicima, generalizuju\u0107i nasilno pona\u0161anje u nekim slu\u010dajevima, na op\u0161tu populaciju djece i mladih, nerazumijavaju\u0107i njihovu razvojnu nezrelost, tra\u017ee\u0107i tretman prema njima kao prema punoljetnim licima.<\/p>\n\n\n\n Treba se zapitati, nagla\u0161ava ona, na kojem stepenu razvoja je dru\u0161tvo u kojem se javljaju takvi zahtjevi, koje ne vidi dijete kao cjelinu, nego samo kao u\u010dinioca krivi\u010dnog djela, i zaboravlja sopstvenu odgovornost – da su odrasli kreirali stvarnost, uklju\u010duju\u0107i i vituelnu, u kojoj na\u0161a djeca danas treba da pre\u017eive, psihi\u010dki i fizi\u010dki.<\/p>\n\n\n\n Zakoni i me\u0111unarodni standardi treba da budu \u017eivotni<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kao najefikasniji odgovor dru\u0161tva na porast maloljetni\u010dke delinkvencije je da zakoni i me\u0111unarodni standardi treba da budu \u017eivotni, odnosno primjenjivi u svim institucijama koje su specijalizovane za rad sa djecom u sukobu sa zakonom, jer samo dobra zakonska regulativa bez modela dobre prakse ne mo\u017ee da doprinese za\u0161titi i dobrobiti djeteta.<\/p>\n\n\n\n \u201cTako\u0111e, najbolja su ulaganja koja se odnose na kvalitet \u017eivljenja \u2013 prije nego \u0161to se problemi pojave, a odnose se na brigu o djeci i mladima, porodici, o mentalnom zdravlju, kroz ulaganja u vrti\u0107e, \u0161kole, radni anga\u017eman, sportske, umjetni\u010dke, edukativne, rekreativne, zabavne i dr. kvalitetne sadr\u017eaje\u201d, istakla je ona.<\/p>\n\n\n\n Na taj na\u010din, smatra ona, unaprije\u0111uje se dru\u0161tvena za\u0161tita porodice, djece i mladih, kroz zadovoljavanje njihovih raznovrsnih potreba, sposobnosti i sklonosti.<\/p>\n\n\n\n Time se, kako ka\u017ee, onemogu\u0107ava pojava neprilago\u0111enog pona\u0161anja jer onaj ko se osje\u0107a uva\u017eeno, prihva\u0107eno i povezano sa svojom porodicom, \u0161kolom i zajednicom, ne\u0107e u tim okru\u017eenjima praviti \u0161tetu.<\/p>\n\n\n\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako se u javnosti sve \u010de\u0161\u0107e govori o \u201cporastu maloljetni\u010dke delinkvencije\u201d, statiska ne potvr\u0111uje takav trend. Broj prijavljenih maloljetnih po\u010dinilaca krivi\u010dnih djela ve\u0107 godinama se kre\u0107u u prosjeku oko 250 godi\u0161nje, a od 2013, godine od kada se primjenjuje Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivi\u010dnom postupku, bilje\u017ei se blagi pad. Ono \u0161to se u posljednje dvije godine upadljivo promijenilo jeste na\u010din javnog govora o djeci u sukobu sa zakonom. Mije\u0161anje pojmova \u201cvr\u0161nja\u010dko nasilje\u201d i krivi\u010dno djelo stvara pogre\u0161nu sliku o stanju u dru\u0161tvu. Na to je za Portal RTCG upozorila na\u010delnica Stru\u010dne slu\u017ebe VDT-a, socijalna radnica i psihoterapeutkinja Dijana Popovi\u0107-Gavranovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":16,"featured_media":923217,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1144,23334],"naslovna":[],"class_list":["post-923216","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-nasilje","tag-skolstvo"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/923216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=923216"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/923216\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/923217"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=923216"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=923216"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=923216"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=923216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}