To je saop\u0161teno tokom poslednjeg panela \u201eJavni i privatni sektor – Rivali ili ne?\u201c, u okviru konferencije Razvoj ljudskog kapitala 2025, koju su organizovali Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i Privredna komora Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj je, govore\u0107i o atraktivnosti javne uprave kao poslodavca, ukazao na va\u017enost redefinisanja pojma atraktivnosti u kontekstu dru\u0161tvenih i ekonomskih promjena.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je na tradicionalni stav da je dr\u017eavni posao stabilan, sa sigurnim radnim uslovima, bolovanjem i praznicima, ali i naveo da se informacije danas \u0161ire br\u017ee nego ikada, \u0161to javnoj upravi donosi nove izazove.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIskreno, ja prvi ne vidim \u0161ta to javna uprava mo\u017ee ponuditi vi\u0161e od realnog sektora, osim finansiranja\u201c, rekao je Camaj, ali je odbacio percepciju da se u dr\u017eavnoj upravi ne radi, isti\u010du\u0107i predanost i rad svog tima.<\/p>\n\n\n\n
Naglasio je da Uprava za ljudske resurse nije institucija koja samostalno zapo\u0161ljava, ve\u0107 da je za svako radno mjesto potrebna saglasnost Ministarstva finansija i Vlade, kao i da je 2023. godine zabilje\u017een porast broja kandidata za pozicije u dr\u017eavnoj upravi.<\/p>\n\n\n\n
Kao dodatnu poveznicu izme\u0111u realnog i javnog sektora, Camaj je naveo da su svi javni pozivi otvoreni i za kandidate iz realnog sektora, kao i da nije neuobi\u010dajeno da stru\u010dnjaci iz privatnog sektora budu predava\u010di na obukama dr\u017eavnih slu\u017ebenika, \u010dime se znanje iz realnog sektora prenosi u javnu upravu.<\/p>\n\n\n\n
Ocijenio je da je odnos izme\u0111u javne uprave i realnog sektora me\u0111uzavisan i da je nu\u017eno zajedni\u010dki raditi na njihovom ja\u010danju i adaptaciji novim zahtjevima vremena.<\/p>\n\n\n\n
Suvlasnik Montenegro Stars hotel grupe i predsjednik crnogorskog turisti\u010dkog udru\u017eenja \u017darko Radulovi\u0107 smatra da mladi radnici najradije biraju rad u dr\u017eavnim institucijama, jer tamo, kako je naveo, nema pritiska i vlada zona konfora.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTrenutna situacija je takva da na jednu radnu stolicu u dr\u017eavnim slu\u017ebama sjede tri radnika, a ve\u0107ina njih ne radi dovoljno. To dovodi do stagnacije i pada kvaliteta rada,\u201c smatra Radulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kazao je da je u zadnjih pet godina broj zaposlenih u dr\u017eavnim institucijama znatno porastao, a da je situacija danas gora nego ikad.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDok ne po\u010dnemo rje\u0161avati uzroke, ne\u0107emo iza\u0107i iz ove katastrofalne situacije,\u201c naglasio je Radulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On tvrdi da javno-privatno partnerstvo trenutno ne postoji, jer nema dobre volje, nema stvarne \u017eelje za saradnjom i nema meritokratije, \u201eve\u0107 politokratija odlu\u010duje o svemu\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePrivatnici su neprijatelji sistema, pla\u0107aju sve obaveze, ali nemaju podr\u0161ku dr\u017eave. I to nas vodi ka tome da \u0107emo uskoro imati vi\u0161e stranih radnika nego doma\u0107ih, jer oni po\u0161tuju radne norme, a mi ne\u201c, kazao je Radulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Smatra da dr\u017eava privatnike svake godine vi\u0161e gu\u0161i, a da oni rade za bud\u017eet Crne Gore, a ne za sebe.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNe mo\u017eemo planirati ni danas za sjutra, a problem je \u0161to dobri ljudi u dr\u017eavnoj upravi zara\u0111uju duplo manje nego \u0161to zaslu\u017euju, dok privatnici moraju da plate i plate i znanje i rad. Mi smo u\u0161li u debeli tunel i ne vidim svjetlo na kraju. Da bismo iza\u0161li, potrebna je iskrena i otvorena rasprava, priznavanje problema i spremnost na promjene. Bez dobre volje, nema ni razvoja\u201c, jasan je Radulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Direktor Zavoda za zapo\u0161ljavanje Crne Gore David Per\u010dobi\u0107 kazao je da su na konferenciji ove sedmice saop\u0161tili da je stopa nezaposlenosti pala na jednocifrenu vrijednost od 9,91 odsto,<\/p>\n\n\n\n
\u201eTokom godinu dana na \u010delu Zavoda, uradili smo mnogo na smanjenju stope nezaposlenosti, \u0161to je veliki uspjeh, ali i dalje se suo\u010davamo sa izazovima,\u201c naglasio je Per\u010dobi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je posebno istakao veliki deficit radne snage u crnogorskoj privredi, naro\u010dito u primorskim i centralnim regijama.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU Budvi, Kotoru, Tivtu, prakti\u010dno nema ljudi bez zaposlenja, a u Podgorici je stopa nezaposlenosti oko \u010detiri odsto. Sve ispod pet odsto predstavlja deficit radne snage\u201c, objasnio je Per\u010dobi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ukazao je da je situacija znatno te\u017ea na sjeveru Crne Gore, gdje veliki broj ljudi koristi socijalnu pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePotrebno je sistemski pristupiti ovom problemu i mijenjati obrazovnu politiku kako bismo bolje usmjerili mlade prema potrebama tr\u017ei\u0161ta rada,\u201c kazao je Per\u010dobi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je zabrinjavaju\u0107i podatak da je u sektoru uslu\u017enih djelatnosti i turizma u prvih \u0161est mjeseci ove godine objavljeno 600 do 700 oglasa manje nego u istom periodu pro\u0161le godine, dok je istovremeno zabilje\u017een rast zaposlenosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTo ukazuje na lo\u0161u strukturu radne snage koja nije adekvatno obu\u010dena ili dostupna za potrebe privrede\u201c, pojasnio je Per\u010dobi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodao je da Zavod aktivno djeluje kroz preventivne mjere, uklju\u010duju\u0107i direktnu saradnju sa poslodavcima kako bi se ljudi zapo\u0161ljavali i prije nego \u0161to dospiju na evidenciju nezaposlenih, kao i kroz karijerno vo\u0111enje i usmjeravanje mladih.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSla\u017eem se sa gospodinom Radulovi\u0107em da je klju\u010d uspjeha u zajedni\u010dkom djelovanju privrede i dr\u017eavnih institucija, ali je va\u017eno da se ovaj sistemski problem rje\u0161ava brzo, a ne decenijama,\u201c zaklju\u010dio je Per\u010dobi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Glavni izvr\u0161ni direktor, QBIK Bal\u0161a \u010cavlovi\u0107 stava je da bi privatni i dr\u017eavni sektor trebalo da budu partneri i podr\u0161ka jedni drugima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDa bismo procijenili jesmo li rivali, moramo izjedna\u010diti pravila igre. Dr\u017eava i privatni sektor trebaju igrati istu igru. Postavljam pitanje, a ne dajem odgovor: da li danas zaista igramo istu igru? Ako govorimo o tr\u017ei\u0161tu rada, bilo bi u interesu i dr\u017eave i privatnog sektora da podignemo efikasnost i operativnost na vi\u0161i nivo, kako bi u dugom roku sve bilo odr\u017eivo. Me\u0111utim, pitanje je da li dr\u017eava na tome radi ili samo zapo\u0161ljava dodatne ljude bez jasnog doprinosa\u201c, rekao je \u010cavlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kazao je da u privatnom sektoru nemaju luksuz zapo\u0161ljavanja \u201e\u010dovjeka vi\u0161e\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSvaki zaposleni mora biti maksimalno operativan, isporu\u010divati rezultate, raditi osam sati, imati obaveze i odgovornosti, \u0161to direktno uti\u010de na njegovu zaradu. S druge strane, u dr\u017eavnoj upravi, iako ne tvrdim da je tako svuda, \u010desto imamo situaciju gdje \u010dovjek \u201evi\u0161e\u201c efektivno radi znatno manje sati za prosje\u010dnu zaradu od oko 800 eura, dok u privatnom sektoru ljudi rade i do osam sati za istu ili ve\u0107u zaradu\u201c, naveo je \u010cavlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Takva neravnote\u017ea, kako smatra, dovodi do pitanja za\u0161to bi neko u privatnom sektoru radio mnogo vi\u0161e za znatno manje novca, dok dr\u017eavnim zaposlenima \u010desto pripadaju i dodatni benefiti koje privatni sektor ne mo\u017ee pru\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa\u017ealost, trend pove\u0107anja broja zaposlenih u dr\u017eavnoj upravi bez proporcionalnog rasta produktivnosti nije odr\u017eiv. U svijetu se o\u010dekuje da dr\u017eava optimizuje radnu snagu, tra\u017ei najbolje kadrove, dok se privatni sektor bori za iste te ljude kroz obuke, napredovanja i mogu\u0107nosti za dodatne prihode u skladu sa zakonom. S druge strane, dr\u017eava bi trebala pru\u017eati odgovaraju\u0107e benefite, ali i raditi na suzbijanju zloupotreba poput neosnovanih bolovanja, jer to dugoro\u010dno naru\u0161ava radnu disciplinu i efikasnost\u201c, smatra \u010cavlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ocijenio je da zapo\u0161ljavanje \u201e\u010dovjeka vi\u0161e\u201c radi statistike, a ne realnog doprinosa, u kratkom roku mo\u017ee djelovati pozitivno za zaposlenog, ali u srednjem i dugom roku \u0161teti i zaposlenima i ekonomiji.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTakvi radnici ne usvajaju vje\u0161tine, ne doprinose razvoju privrede i gube svoju tr\u017ei\u0161nu vrijednost, \u0161to svi na kraju osje\u0107amo\u201c, rekao je \u010cavlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ocijenio je da je klju\u010dno vi\u0161e razgovarati o podizanju vrijednosti rada i obrazovanja u cijelom dru\u0161tvu, i u dr\u017eavi i u privatnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePodr\u0161ka privatnom biznisu donosi koristi svima nama, jer time podi\u017eemo ukupni nivo znanja i efikasnosti, \u0161to je cilj na kojem moramo zajedno raditi\u201c, rekao je \u010cavlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Diskusiji je prethodilo predavanje \u201eRegionalni vs. globalni lideri iz Hogan perspektive\u201c koje je odr\u017eao izvr\u0161ni direktor, Blue Coach, Sr\u0111an Vuk\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je kazao je ista\u017eivanja pokazuju da ve\u0107ina trenutnih lidera, bilo da su izvr\u0161ni direktori ili politi\u010dari, ne\u0107e ostati na svojim pozicijama du\u017ee vrijeme.<\/p>\n\n\n\n
Pojasnio je da to ukazuje na problem u izboru lidera, gdje \u010desto dominiraju oni koji bolje sti\u010du mo\u0107, ali ne i oni koji je uspje\u0161no koriste.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTako\u0111e, razlikuju se \u201euspje\u0161ni\u201c lideri koji brzo napreduju i \u201eefektivni\u201c lideri koji dugoro\u010dno ostvaruju dobre rezultate sa timom. Samo mali dio lidera posjeduje obe osobine, \u0161to ukazuje na rijetkost pravih lidera\u201c, naveo je Vuk\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ukazao je da regionalni lideri sa Balkana imaju izra\u017eenu potrebu za pripadanjem i socijalnom interakcijom, ali i tendenciju ka ambiciji koja ponekad prelazi u aroganciju i mikromenad\u017ement.<\/p>\n\n\n\n
Vuk\u010devi\u0107 je upozorio na savremene izazove liderstva, poput trke za statusom koja mo\u017ee dovesti do la\u017eiranja podataka i \u201estatusnog varanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Digitalizuj.me Vladimir Vuli\u0107 govorio je na temu \u201eIstra\u017eivanje nepoznatog: umjetnost liderstva u digitalnom dobu\u201c i tom prilikom kazao da savremeni poslovni svijet funkcioni\u0161e u okru\u017eenju ekstremne nestabilnosti, \u0161to poredi sa ki\u0161nim trkama Ayrtona Senne.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSamo oni najhrabriji i najvje\u0161tiji znaju kako da prestignu 15 automobila po pljusku. Menad\u017eeri i lideri danas ne mogu sebi priu\u0161titi da \u201estanu i promijene gumu\u201c, jer bi to zna\u010dilo gubitak pozicije. Dokaz tome je i podatak da je 2024. godina oborila rekord po broju otkaza generalnim direktorima. Lideri moraju istrajavati uprkos pritiscima i shvatiti da ulaganje u ljude, koliko god bilo skupo i rijetko, nije opcija ve\u0107 nu\u017enost\u201c, rekao je Vuli\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kazao je da organizacije i dalje funkcioni\u0161u po logici iz pro\u0161log vijeka, uprkos svim tehnolo\u0161kim i dru\u0161tvenim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
Vuli\u0107 je istakao da se organizacione \u0161eme i osnovni menad\u017eerski principi nisu su\u0161tinski mijenjali vi\u0161e od 100 godina, \u0161to ograni\u010dava inovacije i adaptaciju.<\/p>\n\n\n\n
\u201eBudu\u0107nost liderstva ne le\u017ei u perfektnom upravljanju sada\u0161njo\u0161\u0107u, ve\u0107 u sposobnosti da selektivno zaboravimo zastarjele ideje i kreiramo nove poslovne modele. To zahtijeva druga\u010dije razmi\u0161ljanje i hrabrost da se raskine sa pro\u0161lo\u0161\u0107u\u201c, naveo je Vuli\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Odnos izme\u0111u javne uprave i realnog sektora je me\u0111uzavisan, zbog \u010dega je neophodno da zajedno rade na ja\u010danju i prilago\u0111avanju savremenim zahtjevima, kao i da funkcioni\u0161u kao partneri koji pru\u017eaju me\u0111usobnu podr\u0161ku i doprinose odr\u017eivom razvoju i napretku dru\u0161tva.<\/p>","protected":false},"author":18,"featured_media":923145,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[1],"tags":[8971,23318],"naslovna":[],"class_list":["post-923144","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-panel","tag-pr-centar"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/923144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=923144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/923144\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/923145"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=923144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=923144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=923144"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=923144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}