Izvr\u0161na direktorica Udru\u017eenja mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vuja\u010di\u0107, kazala je da Crna Gora jo\u0161 uvijek nije uskladila zakonski okvir sa me\u0111unarodnim standardima kada je rije\u010d o zapo\u0161ljavanju osoba s invaliditetom.<\/p>\n\n\n\n
Ona je naglasila da Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom ne propisuje nikakva posebna prava osoba s invaliditetom, ve\u0107 jasno defini\u0161e obaveze dr\u017eave i okvir u kojem se prava, uklju\u010duju\u0107i posebno ekonomska, socijalna i kulturna, koja Konvencija navodi u svojim op\u0161tim obavezama moraju ostvarivati postepeno, ali progresivno.<\/p>\n\n\n\n
„Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju lica s invaliditetom u Crnoj Gori postoji skoro 16 godina, ali ni do danas nije postigao svoj cilj, niti sve osobe s invaliditetom, posebno u odnosu na vrstu i stepen o\u0161te\u0107enja imaju benefite od njega. Mnogi i dalje ostaju dugoro\u010dno nezaposleni i dugoro\u010dno nezapo\u0161ljivi\u201c, upozorila je Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je istakla da se u javnosti rijetko govori o pravu osoba s invaliditetom na napredovanje i promjenu posla, a da radna prava ne podrazumijevaju samo mogu\u0107nost zaposlenja, ve\u0107 i jednak tretman u napredovanju u karijeri.<\/p>\n\n\n\n
Vuja\u010di\u0107 se osvrnula i na brojne druge prepreke: nepristupa\u010dnost i nemogu\u0107nost izbora obrazovanja, nepropisivanje i neprimjenjivanje razumnih adaptacija na radnom mjestu, stigmatizaciju na tr\u017ei\u0161tu rada i segregi\u0161u\u0107a radna okru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n
\u201eJo\u0161 uvijek postoje zakonski segmenti koji dopu\u0161taju diskriminatorne prakse, poput tzv. posebnih organizacija za zapo\u0161ljavanje, koje, iako ne funkcioni\u0161u u praksi, su\u0161tinski promovi\u0161u segregaciju. S druge strane, ne postoje podaci o zapo\u0161ljavanju osoba s invaliditetom u organima vlasti i u javnoj upravi, zbog \u010dega je neophodno propisati posebne kvote u ovom segmentu\u201c, rekla je Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o zna\u010daju razumnih adaptacija, Vuja\u010di\u0107 je pojasnila da one uklju\u010duju i fleksibilno radno vrijeme, pristupa\u010dne forme komunikacije, mentorsku podr\u0161ku za osobe s invaliditetom, mirno radno okru\u017eenje, bez buke, gu\u017eve i ometanja, navode\u0107i da se u Crnoj Gori one \u010desto pogre\u0161no svode isklju\u010divo na fizi\u010dku pristupa\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZakon o radu, iako u formalnom smislu prepoznaje osobe s invaliditetom, i dalje polazi od pretpostavke na\u0161e umanjene radne sposobnosti. Navedeno odra\u017eava ableisti\u010dki na\u010din promi\u0161ljanja u kojem se sposobnosti osoba s invaliditetom preispituju i smatraju manjim od sposobnosti osoba bez invaliditeta, samo usljed li\u010dnih svojstava. Osobe s invaliditetom nijesu homogena grupacija, ve\u0107 jako heterogena. To zna\u010di da, ukoliko su nam garantovana prava i obaveze, da i odgovornost mora biti individualna, kako institucija, tako i pojedinaca, pa i samih osoba s invaliditetom. Navedeno se mora odnositi i na situacije kad postoje mogu\u0107a postupanja koja su suprotna su\u0161tini Zakona i u kojima se mo\u017eda i same osobe s invaliditetom zloupotrebljavaju i koristi njihov status\u201c, istakla je Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Poseban fokus stavila je na polo\u017eaj \u017eena s invaliditetom, koje su, kako je kazala, vi\u0161estruko diskriminisane i u nepovoljnijem polo\u017eaju na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n
Narativ o subvencija usmjerio nas je na posebne segmente u Analizi, a zbog ograni\u010denosti i nedostupnosti podataka nijesmo se bavili platama, odnosno kretanjem zarada osoba s invaliditetom, anga\u017eovanjem u neformalnom sektoru, stabilno\u0161\u0107u, odnosno nestabilno\u0161\u0107u radnog odnosa, razlozima prestanka, odnosno prekida radnog odnosa, strukturom nezaposlenih s aspekata ste\u010denog obrazovanja i kvalifikacija. Sve navedeno trebale bi da prate i analiziraju institucije. Sve navedeno bi trebale biti posebne analize. S druge strane, narativ o navodno visokim i neracionalnim zaradama dovelo je do toga da se ni o \u010dijim zaradama u javnosti nije govorilo poslednjih godina koliko o zaradama osoba s invaliditetom.<\/p>\n\n\n\n
\u201eVrijeme je da prepoznamo sve benefite, ali i nerazja\u0161njene stavove, te da zajedno prona\u0111emo modele koji su odr\u017eivi, pravedni i funkcionalni\u201c, poru\u010dila je ministarka rada, zapo\u0161ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ministarka je naglasila da dru\u0161tvo koje zapo\u0161ljava osobe sa invaliditetom (OSI) pokazuje da cijeni razli\u010ditosti i inkluziju.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZapo\u0161ljavanjem OSI smanjuju se tro\u0161kovi socijalne za\u0161tite, a pove\u0107ava se poreska baza. Dugoro\u010dno gledano, to je dobit za sve \u2013 i pojedinca i dru\u0161tvo\u201c, istakla je Ni\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ona je ocijenila da Zakon o kojem se raspravlja \u201epredstavlja ogledalo na\u0161e spremnosti da gradimo pravednije dru\u0161tvo\u201c i podsjetila da su prvi koraci u njegovoj primjeni bili pra\u0107eni ozbiljnim izazovima, uklju\u010duju\u0107i duboko ukorijenjene stereotipe i izbjegavanje zapo\u0161ljavanja u korist pla\u0107anja doprinosa.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTreba raditi na unapre\u0111enju transparentnosti i kontrole, jer problem nije u afirmativnim mjerama, ve\u0107 u nedostatku strate\u0161kog upravljanja njima. U ime Ministarstva, \u017eelim da poru\u010dim da ostajemo otvoreni za dijalog, posve\u0107eni saradnji i odlu\u010dni da reforme koje sprovodimo budu vo\u0111ene principima jednakosti, transparentnosti i stvarne promjene\u201c, zaklju\u010dila je ministarka.<\/p>\n\n\n\n
Sna\u017enu poruku uputio je i direktor Zavoda za zapo\u0161ljavanje Crne Gore, mr David Per\u010dobi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju lica sa invaliditetom nije samo pravni okvir \u2013 on je simbol na\u0161e posve\u0107enosti da svaka osoba, bez obzira na sposobnosti, ima pravo na rad i dostojanstven \u017eivot.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Per\u010dobi\u0107 je istakao da Zavod, kroz Fond za profesionalnu rehabilitaciju, kontinuirano ula\u017ee u stvaranje inkluzivnog tr\u017ei\u0161ta rada i jednakih \u0161ansi za sve.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa\u0161a misija je jasna: osigurati da svaka osoba ima priliku da doprinese zajednici i da se osje\u0107a po\u0161tovano i cijenjeno. Ponosni smo na ostvarene rezultate, ali svjesni da nas \u010deka jo\u0161 mnogo posla\u201c, rekao je direktor Zavoda.<\/p>\n\n\n\n
Zahvalio je UMHCG-u na dugogodi\u0161njoj saradnji i doprinosu promociji inkluzivnih politika: \u201eZajedni\u010dkim naporima mo\u017eemo stvoriti radno okru\u017eenje koje ne samo da prihvata razli\u010ditosti, ve\u0107 ih i slavi.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Izvr\u0161ni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanovi\u0107, kazao je da je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju lica s invaliditetom u Crnoj Gori najbolji u regionu, te da je bolji i od zakona u dvjema \u010dlanicama EU koje su zemlje regiona \u2013 Sloveniji i Hrvatskoj, ali da je njegov koncept zastario i zasnovan na funkcionalnom modelu koji mora biti zamijenjen pristupom zasnovanim na ljudskim pravima.<\/p>\n\n\n\n
On je govorio o toku implementacije zakona od 2009. do danas, koji je podijelio na dvije faze \u2013 prije i poslije 2017. godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePrva polovina primjene zakona do 2017. godine dala je ograni\u010dene rezultate u ostvarivanju cilja zakona. Poslodavci su, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, radije birali da pla\u0107aju posebne doprinose nego da zaposle osobe s invaliditetom u skladu sa kvotom\u201c, naveo je Macanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Promjena je, kako je ukazao, nastupila nakon 2017. godine, kada se pove\u0107ao broj osoba koje dobijaju status osobe s invaliditetom, \u010dime je automatski rastao i broj zaposlenih OSI uz subvencije.<\/p>\n\n\n\n
Ukazao je da je tokom prve decenije implementacije zakon donosio suficit, poja\u0161njavaju\u0107i da se posebnim doprinosima vi\u0161e prihodovalo nego \u0161to se ulagalo, ali da se situacija mijenja 2020. godine, kada prvi put dolazi do deficita.<\/p>\n\n\n\n
\u201eUzroci su vi\u0161estruki. S jedne strane, dr\u017eava nije dovoljno napla\u0107ivala posebne doprinose, \u010dime je izgubila desetine miliona eura. S druge strane, rast minimalne zarade kroz programe \u2018Evropa sad 1 i 2\u2019 doveo je do rasta iznosa subvencija, jer je veliki broj osoba s invaliditetom primalo minimalne zarade,\u201d objasnio je Macanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kao klju\u010dnu negativnu pojavu, ozna\u010dava narativ koji se pojavio posljednjih godina \u2013 da je zapo\u0161ljavanje osoba sa invaliditetom skupo.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKreirala se jedna jako negativna kampanja kroz koju su se spominjale neke visoke plate osobe s invaliditetom. Na\u017ealost, nikada nismo \u010duli, a puno puta smo tra\u017eili da dobijemo podatak koliki je, koliko je to procentualno zastupljeno\u201c, naveo je Macanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Macanovi\u0107 je posebno naglasio da djelovanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju daleko nadilazi resurse jednog sektora Zavoda za zapo\u0161ljavanje, i pozdravio je najavu ministarke Ni\u0161i\u0107 da se razmatra njegovo izdvajanje kao samostalne institucije.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMi \u0107emo biti partneri Ministarstvu u kreiranju odr\u017eivog rje\u0161enja koje \u0107e osigurati efikasniju i pravedniju raspodjelu sredstava i bolju podr\u0161ku osoba s invaliditetom,\u201d poru\u010dio je Macanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je najavio i inicijativu da se kroz izmjene Zakona o radu uvede odredba koja garantuje jednake plate za OSI i druge zaposlene na istim radnim mjestima i dodao \u201eJednak rad mora biti jednako pla\u0107en. Ovo nije samo zahtjev zajednice osoba s invaliditetom, ve\u0107 i preporuka UN Komiteta za prava osoba sa invaliditetom\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Konferencija je dio aktivnosti projekta Djeluj sada za sigurno sjutra kroz ad hok (ad hoc) grant regionalnog projekta SMART Balkan \u2013 Civilno dru\u0161tvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog dru\u0161tva (CPCD), Centar za istra\u017eivanje i kreiranje politika (Center for Research and Policy Making (CRPM)) i Institut za demokratiju i medijaciju (Institute for Democracy and Mediation (IDM)), a finansijski podr\u017eava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norve\u0161ke.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju lica s invaliditetom mora pro\u0107i temeljnu reformu, koja \u0107e usvojiti pristup invaliditetu zasnovan na ljudskim pravima, umjesto trenutno dominantno funkcionalnog pristupa koji polazi od pretpostavke umanjene radne sposobnosti. To je poru\u010deno na konferenciji \u201eIzazovi i perspektive: Kuda dalje ka ispunjenju cilja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju lica sa invaliditetom?\u201c, koju je organizovalo Udru\u017eenje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).<\/p>","protected":false},"author":18,"featured_media":921008,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[1],"tags":[8143,237],"naslovna":[],"class_list":["post-921007","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-umhcg","tag-zakon"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/921007","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=921007"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/921007\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/921008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=921007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=921007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=921007"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=921007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}