<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dka ekonomija godinama bilje\u017ei pad, a ni za 2025. se ne o\u010dekuje ve\u0107i rast \u2013 prognozira se tek mali plus. Istovremeno,\u00a0cvjeta rad \u201ena crno“\u00a0i druge ekonomske aktivnosti u sjeni, koje nisu prijavljene. No \u0161ta se zapravo krije iza \u010dinjenice da je\u00a0udio sive ekonomije u ukupnom ekonomskom u\u010dinku Njema\u010dke porastao za vi\u0161e od jedanaest posto u samo jednoj godini?<\/p>\n\n\n\n
U 2024. godini udio sive ekonomije iznosio je 482 milijarde eura, \u0161to je najvi\u0161i nivo u deset proteklih godina i prema\u0161uje \u010dak i savezni bud\u017eet. Za 2025. ekonomista Friedrich Schneider sa Univerziteta u Linzu predvi\u0111a dalji porast \u2013 na 511 milijardi eura, \u0161to bi predstavljalo novo pove\u0107anje od 6,1 posto.<\/p>\n\n\n\n
Schneider se ve\u0107 vi\u0161e od 40 godina bavi ovim fenomenom. Umjesto izraza \u201erad na crno“, on radije koristi termin\u00a0\u201esiva ekonomija“: \u201eTo su ekonomske aktivnosti koje su legalne \u2013 poput popravke automobila ili \u010di\u0161\u0107enja \u2013 ali se obavljaju mimo dr\u017eave, bez pla\u0107anja poreza i socijalnih doprinosa“, obja\u0161njava Schneider u intervjuu za Deutsche Welle. Zakonske odredbe poput minimalne plate ili maksimalnog radnog vremena se pri tome zaobilaze.<\/p>\n\n\n\n
U pore\u0111enju s bruto doma\u0107im proizvodom (BDP),\u00a0Njema\u010dka\u00a0sa udjelom sive ekonomije izme\u0111u jedanaest i dvanaest posto zauzima sredinu ljestvice me\u0111u industrijskim zemljama.\u00a0Rumunija,\u00a0na primjer, bilje\u017ei udio od 30 posto a\u00a0Gr\u010dka\u00a022 posto.<\/p>\n\n\n\n
Za izra\u010dunavanje obima sive ekonomije, Schneider poredi koli\u010dinu novca u opticaju s registrovanim ekonomskim aktivnostima.<\/p>\n\n\n\n
Pad poreske discipline<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0160ta su glavni razlozi porasta rada na crno i sive ekonomije? Tu dolazi do izra\u017eaja osje\u0107aj gra\u0111ana da pla\u0107aju previsoke poreze i doprinose, isti\u010de Schneider.<\/p>\n\n\n\n \u201eU Njema\u010dkoj imamo situaciju gdje vozovi lo\u0161e funkcioni\u0161u, mnogi mostovi na autoputevima su o\u0161te\u0107eni i moraju se sanirati, \u0161to izaziva duge gu\u017eve i \u010dekanja. Ako gra\u0111ani osje\u0107aju da za novac, koji pla\u0107aju, ne dobivaju adekvatnu uslugu od dr\u017eave, onda opada njihov poreski moral odnosno spremnost pla\u0107anja poreza.“<\/p>\n\n\n\n Schneider se ne \u010dudi \u0161to mnogi ljudi rade na crno. Za njega je rad na crno \u201eporezka pobuna malog \u010dovjeka“. Ne radi se, ka\u017ee, o velikoj utaji poreza. \u201eKod nastavnika su to privatni \u010dasovi odnosno instrukcije, kod kerami\u010dara je to ‘na crno’ oblo\u017eeno kupatilo.“<\/p>\n\n\n\n Ako je porezno optere\u0107enje visoko, ali su usluge koje pru\u017ea dr\u017eava na visokom nivou, to se jo\u0161 mo\u017ee prihvatiti, smatra Schneider. \u201eAli u Njema\u010dkoj imamo situaciju gdje su porezi i doprinosi na rad vrlo visoki, a ono \u0161to dr\u017eava zauzvrat nudi u mnogim segmentima je krajnje nezadovoljavaju\u0107e.“<\/p>\n\n\n\n \u201e<\/strong>Pore<\/strong>sk<\/strong>a pobuna malog <\/strong>\u010d<\/strong>ovjeka“<\/strong><\/p>\n\n\n\n U vremenima kada raste nezaposlenost, kada ima manje narud\u017ebi i nema prekovremenih sati, kada se skra\u0107uju radni sati i smjene \u2013 tada, ka\u017ee Schneider, nastupa vrijeme rada na crno. Pogo\u0111eni ka\u017eu: sada imam manje novca, ali i dalje \u017eelim da idem na odmor ili sebi ne\u0161to priu\u0161tim. Najlak\u0161i na\u010din da se to nadoknadi je rad na crno. \u201eI to upravo posmatram ve\u0107 vi\u0161e od 40 godina. Kada ekonomija slabi, siva ekonomija cvjeta.“<\/p>\n\n\n\n Lukrativna kombinacija socijalne pomo<\/strong>\u0107<\/strong>i i rada na crno<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kriti\u010dari tvrde da visoke socijalne naknade u Njema\u010dkoj poti\u010du rad na crno. Nakon \u0161to je socijalna pomo\u0107 1. januara 2024. pove\u0107ana za vi\u0161e od dvanaest posto, prema Schneiderovim podacima je \u201eotprilike 88.000 do 100.000 ljudi napustilo svoje poslove sa skra\u0107enim radnim vremenom \u2013 upravo ona radna mjesta za koja o\u010dajni\u010dki tra\u017eimo radnu snagu.“<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e od tre\u0107ine saveznog bud\u017eeta ve\u0107 sada se izdvaja za sektor rada i\u00a0socijalna davanja.\u00a0Za 2025. godinu ministrica rada B\u00e4rbel Bas, prema podacima Bundestaga, predvi\u0111a izdatke za socijalnu pomo\u0107 od skoro 52 milijarde eura \u2013 oko pet milijardi vi\u0161e nego prethodne godine. Od toga je oko 29,6 milijardi eura namijenjeno za mjese\u010dne isplate na ime 5,64 miliona korisnika. Za tro\u0161kove stanovanja i grijanja planirano je oko 13 milijardi eura, a ostatak ide na mjere integracije i administrativne tro\u0161kove.<\/p>\n\n\n\n Diskusija o tro\u0161kovima je u punom jeku: savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) predlo\u017eio je ograni\u010davanje nov\u010danog dodatka za kirije i stanovanje korisnicima socijalne pomo\u0107i pod nazivom B\u00fcrgergeld, \u0161to su o\u0161tro kritikovali dijelovi SPD-a i opozicije.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu je i sama ministrica Bas, koja je socijaldemokratkinja, priznala da dr\u017eavna pomo\u0107 privla\u010di i kriminalce. U intervjuu za magazin \u201eStern“ govorila je o \u201emafija\u0161kim strukturama“, kada je rije\u010d o socijalnim prevarama. Opisala je izrabljiva\u010dke strukture, kojima se ljudi iz inostranstva dovode u Njema\u010dku. Tu ih kriminalci zapo\u0161ljavaju na crno, dok istovremeno podnose zahtjev za socijalnu pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u201e<\/strong>Privatni model kombinovane zarade“<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na ovu kombinaciju rada na crno i socijalne prevare \u010desto je nailazio Markus Karbaum. Kao savjetnik, koji na podru\u010dju Berlina daje obuke za tra\u017eenje posla korisnicima socijalne pomo\u0107i, on ovu mje\u0161avinu legalnog rada, rada na crno i B\u00fcrgergelda naziva \u201eprivatni model kombinovane zarade“.<\/p>\n\n\n\n Postoje poslodavci, koji svojim zaposlenicima nude premalo sati da bi od toga mogli normalno \u017eivjeti, ka\u017ee Karbaum u razgovoru za DW. Privatni kombi-model sastoji se iz tri komponente: regularnog rada sa skra\u0107enim radnim vremenom ili mini-posla, dodatne zarade na crno \u2013 posebno u sektorima poput gastronomije, gdje je to \u010desta pojava \u2013 i savjeta poslodavca zaposleniku: \u201eOno \u0161to ti jo\u0161 nedostaje, uzmi od Biroa za zapo\u0161ljavanje.“ To su tri sastavne komponente sistema, koje je Karbaum \u010desto vi\u0111ao u praksi.<\/p>\n\n\n\n \u201e<\/strong>Strukturalna prevara“<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tu se dodaje i odre\u0111eni osje\u0107aj \u201eprava“, ukazuje Karbaum. \u201eImam pravo na socijalnu pomo\u0107. Nemojte mi to pravo sada oduzimati. Tako bi se mogao opisati taj mentalitet.“<\/p>\n\n\n\n Upoznao je ljude koji dolaze na obuke automobilom, imaju najnoviji pametni telefon i pri\u010daju mu kako jednom godi\u0161nje \u2013 \u0161to biro za zapo\u0161ljavanje formalno dopu\u0161ta \u2013 sa cijelom porodicom idu na odmor u inostranstvo. To formalno nije predvi\u0111eno za primaoce socijalne pomo\u0107i B\u00fcrgergeld, \u201eali se u praksi de\u0161ava. Rije\u010d je o pojedina\u010dnim slu\u010dajevima, ne o ve\u0107ini“, nagla\u0161ava Karbaum. \u201eAli, ipak se de\u0161ava i to je svakako indikator da se radi o strukturalnoj prevari.“<\/p>\n\n\n\n Da bi se protiv toga moglo djelovati, potrebna je ve\u0107a razmjena podataka, ka\u017ee Karbaum. Nju planira vladina koalicija \u2013 na primjer, bolji uvid izme\u0111u biroa za zapo\u0161ljavanje i carinske uprave, koja je zadu\u017eena za borbu protiv rada na crno.<\/p>\n\n\n\n S tim se sla\u017ee i Friedrich Schneider. No, nakon 40 godina nau\u010dne analize, ekonomista iz Linza zna da je klju\u010dna stvar: \u201eAko imamo sna\u017ean ekonomski rast i rad na crno opada.“ <\/a><\/a><\/p>\n\n\n\n <\/a><\/a><\/a><\/a><\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Radim na crno a primam socijalnu pomo\u0107: Ovaj sistem uziima sve vi\u0161e maha. To ima veze i sa socijalnom pomo\u0107i – B\u00fcrgergeld. Dok njema\u010dka privreda slabi, rad na crno do\u017eivljava procvat. Njema\u010dka vlada priprema kontramjere.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":920568,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[4177,673,22467,1356],"naslovna":[],"class_list":["post-920567","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-covjek","tag-njemacka","tag-porezna-pobuna","tag-rad-na-crno"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Radnik-Pixabay.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/920567","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=920567"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/920567\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/920568"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=920567"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=920567"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=920567"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=920567"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}