{"id":920528,"date":"2025-07-25T15:49:00","date_gmt":"2025-07-25T13:49:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/uncategorized\/zastarjela-sovjetska-nuklearka-mogla-bi-ugroziti-evropu-strucnjaci-upozoravaju-na-opasnost\/"},"modified":"2025-07-25T15:49:00","modified_gmt":"2025-07-25T13:49:00","slug":"zastarjela-sovjetska-nuklearka-mogla-bi-ugroziti-evropu-strucnjaci-upozoravaju-na-opasnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/svijet\/zastarjela-sovjetska-nuklearka-mogla-bi-ugroziti-evropu-strucnjaci-upozoravaju-na-opasnost\/","title":{"rendered":"Zastarjela sovjetska nuklearka mogla bi ugroziti Evropu: Stru\u010dnjaci upozoravaju na opasnost"},"content":{"rendered":"<p><strong>Nuklearnu&nbsp;elektranu<\/strong>&nbsp;iz sovjetske ere, smje\u0161tenu&nbsp;u seizmi\u010dki aktivnoj zoni, zovu i&nbsp;&#8216;budu\u0107im \u010cernobilom&#8217;&nbsp;i &#8216;tempiranom bombom&#8217;&nbsp;zbog rastu\u0107ih strahova od potencijalne katastrofe. Armenska nuklearna elektrana, <strong>otvorena 1976. godine<\/strong>, sastoji se od dva reaktora koji navodno osiguravaju 40% elektri\u010dne energije zemlje. Me\u0111utim, njena lokacija u trusnom podru\u010dju ve\u0107 je jednom dovela do <strong>zatvaranja na \u0161est godina <\/strong>nakon potresa u Spitaku 1988. Danas ponovno radi, samo 35 kilometara od Erevana, glavnog grada Armenije, nose\u0107i zloslutni nadimak &#8216;\u010cernobil u \u010dekanju&#8217;.<\/p>\n\n\n\n<p>-Ovo je ozbiljna situacija. Zbog ograni\u010denih ekonomskih resursa Armenije i nesigurne strukture reaktora, ovaj nuklearni objekat predstavlja potencijalnu opasnost koja bi mogla eskalirati u svakom trenutku&#8220;, ka\u017ee\u00a0Peter Marko Tase, stru\u010dnjak za regiju Ju\u017enog Kavkaza. On predvi\u0111a da bi posljedice bile uporedive s \u010dernobilskom katastrofom, isti\u010du\u0107i da bi u slu\u010daju taljenja jezgra, kontaminacija tla, vode i zraka mogla zahvatiti <strong>evropsko nebo <\/strong>najmanje deceniju. &#8222;Elektrana se nalazi u zoni visoke seizmi\u010dke aktivnosti, \u0161to dodatno pove\u0107ava rizik od nuklearne kontaminacije&#8220;, dodaje.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Postrojenje, locirano blizu grada Metsamora i samo 16 kilometara od turske granice, otvoreno je godinu dana prije \u010cernobila. Podsjetimo, \u010dernobilska katastrofa 1986. rezultirala je najve\u0107im ispu\u0161tanjem radioaktivnog materijala u istoriji \u010dovje\u010danstva. Metsamor, poput \u010cernobila, koristi zastarjelu sovjetsku tehnologiju. &#8222;Elektrana trenutno ima samo jedan funkcionalan reaktor s vrlo zastarjelom opremom i betonskom konstrukcijom u zabrinjavaju\u0107em stanju. Iako je Sovjetski Savez krajem 1980-ih odlu\u010dio zatvoriti ovaj objekat, ta odluka nikada nije sprovedena. Danas predstavlja neposrednu prijetnju za Evropu i narode Ju\u017enog Kavkaza&#8220;, upozorava Tase.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zbog ograni\u010denih ekonomskih resursa Armenije i nesigurne strukture reaktora, ovaj nuklearni objekat predstavlja potencijalnu opasnost koja bi mogla eskalirati u svakom trenutku, poru\u010duju stru\u010dnjaci za regiju Ju\u017enog Kavkaza.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":920529,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[22456,1723,6074],"naslovna":[],"class_list":["post-920528","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-armenija","tag-evropa","tag-nuklearka"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/nuklearka.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/920528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=920528"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/920528\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/920529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=920528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=920528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=920528"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=920528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}