{"id":919172,"date":"2025-07-20T06:25:00","date_gmt":"2025-07-20T04:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/uncategorized\/na-rubu-siromastva-91-odsto-osi-zena-i-djevojaka\/"},"modified":"2025-07-20T06:25:00","modified_gmt":"2025-07-20T04:25:00","slug":"na-rubu-siromastva-91-odsto-osi-zena-i-djevojaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/drustvo\/na-rubu-siromastva-91-odsto-osi-zena-i-djevojaka\/","title":{"rendered":"Na rubu siroma\u0161tva 91 odsto OSI \u017eena i djevojaka"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz te NVO su naglasili da se \u017eene i djevojke s invaliditetom suo\u010davaju sa vi\u0161estrukim preprekama i oblicima diskriminacije i isklju\u010denosti u Crnoj Gori, u gotovo svim oblastima \u017eivota \u2013 obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, politi\u010dkom i javnom djelovanju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz UMHCG su kazali da iako imaju interesovanje za aktivno u\u010de\u0161\u0107e u dru\u0161tvu, OSI \u017eene i djevojke minimalno su zastupljene, a njihovo u\u010de\u0161\u0107e je i dalje marginalizovano, dok institucionalna podr\u0161ka izostaje ili je nedosljedna i neadekvatna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Kada je rije\u010d o obrazovanju, ve\u0107ina ispitanica ima zavr\u0161enu \u010detvorogodi\u0161nju srednju \u0161kolu (39,7 odsto) ili fakultet (31,5 odsto), dok 11 odsto ima magistarske ili doktorske studije, \u0161to ukazuje na ve\u0107u izlo\u017eenost dru\u0161tvenim preprekama koje se i ogledaju u te\u017eem pristupu obrazovanju, nedovoljnom podsticanju i nedostatku inkluzivnog pristupa. Samim tim, uzro\u010dno-posljedi\u010dno zapo\u0161ljavanje ostaje jedan od najve\u0107ih izazova \u2013 gotovo polovina ispitanica (42,5 odsto) nije zaposlena. Ispitanice koje rade uglavnom su anga\u017eovane u privatnom (19,2 odsto), javnom (17,8 odsto) i nevladinom sektoru (19,2 odsto), dok je procenat samozaposlenih zanemarljiv (1,4 odsto) \u2013 upozorili su iz UMHCG.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Isti\u010du i da je njihov materijalni status neadekvatan i ne prati tro\u0161kove \u017eivota proistekle iz (iskustva) invaliditeta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Ve\u0107ina ostvaruje mjese\u010dne prihode izme\u0111u 601 i 800 eura (38,4 odsto), dok zna\u010dajan broj ima veoma niske prihode \u2013 13,7 odsto njih navodi da su prihodi manji od 250 eura mjese\u010dno. Klju\u010dni izvori prihoda su plata, honorarni rad (32,9 odsto) i materijalna davanja kao \u0161to su li\u010dna invalidnina ili dodatak za njegu i pomo\u0107 (15,1 odsto). Izuzetno zabrinjava podatak po kojem vi\u0161e od polovine ispitanica (52,1 odsto) navodi da njihovi prihodi samo djelimi\u010dno pokrivaju osnovne \u017eivotne tro\u0161kove, dok 39,7 odsto isti\u010de da ih uop\u0161te ne pokrivaju. Dakle, \u010dak 91,8 odsto ispitanica navodi da njihovi prihodi u potpunosti ili djelimi\u010dno ne pokrivaju osnovne \u017eivotne tro\u0161kove. Ovo ukazuje na to da se \u017eene s invaliditetom u velikoj mjeri nalaze u zoni siroma\u0161tva \u2013 upozorili su iz UMHCG.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izuzetno niska uklju\u010denost u politiku<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je rije\u010d o politi\u010dkoj participaciji, istra\u017eivanje je potvrdilo izuzetno nisku uklju\u010denost \u017eena s invaliditetom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Iako ve\u0107ina redovno glasa, aktivniji oblici politi\u010dkog anga\u017emana \u2013 \u010dlanstvo u partijama, kandidature ili volontiranje \u2013 gotovo da ne postoje. Klju\u010dne prepreke uklju\u010duju tradicionalne stavove o ulozi \u017eena, nedostatak institucionalne podr\u0161ke, slabu vidljivost kandidatkinja s invaliditetom i negativnu percepciju politike kao sfere u kojoj nema prostora za \u017eene s invaliditetom. Istovremeno, same \u017eene isti\u010du nisko samopouzdanje, nedostatak informacija i marginalizaciju unutar politi\u010dkih partija \u2013 kazali su iz UMHCG.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kvantitativno i kvalitativno istra\u017eivanje koje je sprovelo UMHCG, uz u\u010de\u0161\u0107e 87 \u017eena s invaliditetom, potvrdilo je da vi\u0161e od dvije tre\u0107ine \u017eena i djevojaka s invaliditetom smatra da su potpuno ili ve\u0107inski odsutne iz sfere zapo\u0161ljavanja i ekonomskog osna\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Vi\u0161e od tri \u010detvrtine njih smatra da nemaju jednake \u0161anse za zaposlenje u pore\u0111enju sa \u017eenama bez invaliditeta. Prepoznate su brojne prepreke: ukorijenjeni stereotipi o sposobnostima \u017eena s invaliditetom, nepristupa\u010dnost radnog prostora, nefleksibilni radni uslovi, nedostatak samopouzdanja, ali i neadekvatna podr\u0161ka institucija \u2013 pokazalo je istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stava su i da se Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju lica sa invaliditetom \u010desto ne primjenjuje \u2013 naro\u010dito u javnim institucijama, ukazuju\u0107i na potrebu za boljom primjenom zakona, uvo\u0111enjem afirmativnih mjera poput fleksibilnog radnog vremena, dodatnih subvencija za zapo\u0161ljavanje i radni odnos \u017eena s invaliditetom i drugi podsticaji za zapo\u0161ljavanje \u017eena s invaliditetom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz UMHCG poru\u010duju da bez sveobuhvatnog pristupa koji adekvatno adresira politike i pitanja u oblasti rodne ravnopravnosti i invaliditeta, bez intersekcionalnog pristupa i bez adekvatne institucionalne reakcije, \u017eene i djevojke s invaliditetom \u0107e i dalje biti sistemski isklju\u010dene iz klju\u010dnih oblasti dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gotovo polovina (42,2 odsto) \u017eena i djevojaka sa invaliditetom nije zaposleno, a svaka sedma ima prihode manje od 250 eura mjese\u010dno, dok je \u010dak 91,8 odsto ispitanica navelo da njihovi prihodi u potpunosti ili djelimi\u010dno ne pokrivaju osnovne \u017eivotne tro\u0161kove, pokazalo je istra\u017eivanje koje je sprovelo Udru\u017eenje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).<\/p>","protected":false},"author":16,"featured_media":919173,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1882,12825],"naslovna":[],"class_list":["post-919172","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-osi","tag-siromastvo-2"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/919172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=919172"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/919172\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/919173"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=919172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=919172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=919172"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=919172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}