{"id":918717,"date":"2025-07-17T21:00:00","date_gmt":"2025-07-17T19:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/uncategorized\/arheolosko-otkrice-u-antaliji-pronadjeni-gotovo-netaknuti-suveniri-brodoloma-starog-2-000-godina\/"},"modified":"2025-07-17T21:00:00","modified_gmt":"2025-07-17T19:00:00","slug":"arheolosko-otkrice-u-antaliji-pronadjeni-gotovo-netaknuti-suveniri-brodoloma-starog-2-000-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/zanimljivosti\/arheolosko-otkrice-u-antaliji-pronadjeni-gotovo-netaknuti-suveniri-brodoloma-starog-2-000-godina\/","title":{"rendered":"Arheolo\u0161ko otkri\u0107e u Antaliji: Prona\u0111eni gotovo netaknuti „suveniri“ brodoloma starog 2.000 godina"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n\n\n\n

Prona\u0111ene na dubini od 33 do 46 metara, u moru kod Adrasana u okrugu Kumluca, ostatke ovog brodoloma stru\u010dnjaci nazivaju revolucionarnim otkri\u0107em u svjetskoj podvodnoj arheologiji. Teret nekada\u0161njeg broda, kerami\u010dki tanjiri, zdjele i poslu\u017eavnici, ostali su gotovo netaknuti i nakon 2.000 godina provedenih pod morem.<\/p>\n\n\n\n

Nazvan „Ceramic Shipwreck“ (Kerami\u010dka olupina), brod je prevozio teret stotina komada isto\u010dne sigilatne keramike – vrste finog crvenog kerami\u010dkog posu\u0111a koje se u anti\u010dko doba masovno proizvodilo \u0161irom Mediterana. Otkri\u0107e je izazvalo odu\u0161evljenje u nau\u010dnoj zajednici jer su posude izuzetno dobro o\u010duvane, s oko 25 razli\u010ditih dizajna.<\/p>\n\n\n\n

Tokom transporta, keramika je pa\u017eljivo premazivana sirovom glinom koja je slu\u017eila kao za\u0161titni sloj, a posude su slagane jedna na drugu. Upravo zahvaljuju\u0107i toj drevnoj tehnici, ostale su gotovo netaknute pod slojevima morskog pijeska \u010dak i nakon 2.000 godina. Smatra se da „Kerami\u010dka olupina“, po stepenu o\u010duvanosti, nema presedana u svijetu.<\/p>\n\n\n\n

„Tanjiri i zdjele sa\u010duvali su svoju originalnu boju i teksturu povr\u0161ine, pru\u017eaju\u0107i dragocjene informacije o tehnikama proizvodnje i pakovanja prije 2.000 godina“, kazao je ministar kulture i turizma Republike Turske Mehmet Nuri Ersoy, koji je li\u010dno zaronio kako bi pregledao brodolom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
\u201eKerami\u010dka olupina<\/strong>\u201e<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ersoy je olupinu opisao kao „otkri\u0107e od izuzetne vrijednosti, ne samo za Tursku, ve\u0107 i za zajedni\u010dku kulturnu ba\u0161tinu cijelog \u010dovje\u010danstva“, te naglasio da se artefakti trenutno pa\u017eljivo konzerviraju u regionalnoj laboratoriji za restauraciju i konzervaciju.<\/p>\n\n\n\n

Novi muzej za izlo\u017ebu podvodne istorije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako bi podijelila izuzetno otkri\u0107e „Kerami\u010dke olupine“ s ostatkom svijeta, Turska planira otvoriti Muzej podvodne arheologije Mediterana u regiji Kemer-Idyros. Prema rije\u010dima ministra Ersoya, ovaj muzej odra\u017eava viziju Turske usmjerenu ka o\u010duvanju i promociji kulturne odr\u017eivosti. Faza projektovanja je zavr\u0161ena, a izgradnja po\u010dinje ovog mjeseca.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, u okviru projekta „No\u0107ni muzeji“, Arheolo\u0161ki muzej u Antaliji tokom ljeta \u0107e biti otvoren za posjetioce sve do 22 sata. Dio muzejske postavke bi\u0107e posve\u0107en podvodnoj arheologiji, s ciljem oboga\u0107ivanja posjetila\u010dkog iskustva i \u0161irenja svijesti o zna\u010daju o\u010duvanja kulturne ba\u0161tine pod morem.<\/p>\n\n\n\n

Turska je, dosljedna svojoj posve\u0107enosti za\u0161titi kulturnog nasle\u0111a, postala svjetski lider u arheologiji. U okviru projekta „Nasle\u0111e za budu\u0107nost“, 2024. godina je progla\u0161ena „Zlatnim dobom arheologije“, a aktivnosti iskopavanja pro\u0161irene su na \u010ditavu zemlju i sva godi\u0161nja doba. Zahvaljuju\u0107i ovom programu, broj arheolo\u0161kih iskopavanja dosegao je 765 u pro\u0161loj godini, s ambicioznim ciljem da dosegne 800 do 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010dajna otkri\u0107a za nauku i turizam<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vizija o\u010duvanja turskog kulturnog nasle\u0111a obuhvata i podmorje, \u010dime Turska postaje lider u podvodnoj arheologiji. Do 2025. godine pokrenuta su \u010detiri iskopavanja po predsjedni\u010dkom dekretu, tri muzejska podvodna iskopavanja i tri dodatna istra\u017eiva\u010dka projekta, \u0161to potvr\u0111uje dosljedan i organizovan pristup pomorskim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n

„Na dionici od Patare do Mersina ve\u0107 je otkriveno vi\u0161e od 400 olupina od brodoloma. Na\u0161i istra\u017eiva\u010di u tim regijama rade s izuzetnom stru\u010dno\u0161\u0107u i predano\u0161\u0107u. Ova otkri\u0107a imaju neprocjenjivu nau\u010dnu, ali i turisti\u010dku vrijednost“, dodao je Ersoy.<\/p>\n\n\n\n

Svaka olupina pru\u017ea novi uvid u pomorsku istoriju Turske. Kombinacija podvodne arheologije i bogatih prirodnih ronila\u010dkih lokaliteta pretvara Tursku u globalno sredi\u0161te za ronjenje i istra\u017eivanje mora. Posebno Egejska obala i Turska rivijera privla\u010de ronioce zahvaljuju\u0107i povoljnim temperaturama mora tokom cijele godine, stotinama certifikovanih ronila\u010dkih centara i iskusnim instruktorima.<\/p>\n\n\n\n

Ka\u015f u Antaliji, jedan od deset najboljih ronila\u010dkih lokaliteta na svijetu. Fethiye i Bodrum u Mu\u011fli, gdje se spajaju Egejsko i Sredozemno more, te \u00c7anakkale, dom istorijskog podvodnog parka Galipolje, izdvajaju se kao naj\u017eivopisnije ronila\u010dke destinacije na ovim obalama. Institucije poput Muzeja podvodne arheologije u Bodrumu imaju klju\u010dnu ulogu u predstavljanju podvodnih otkri\u0107a javnosti u Turskoj.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u najva\u017enijim iskopavanjima koja se provode po predsjedni\u010dkom dekretu, „Kerami\u010dka olupina“ ve\u0107 sada privla\u010di pa\u017enju kao budu\u0107e globalno sredi\u0161te arheologije i nezaobilazna atrakcija za sve koji \u017eele otkriti tajne iz dubina mora.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U blizini obale Antalije, jednog od najpoznatijih ljetovali\u0161ta na Turskoj rivijeri otkriveni su izuzetno dobro o\u010duvani ostaci brodoloma koji datira iz kasnog helenisti\u010dkog do ranog rimskog perioda.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":918718,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24],"tags":[7184,21764,21765],"naslovna":[],"class_list":["post-918717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-antalija","tag-arheolosko-otkrice","tag-brodolom"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/b_250717071.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/918717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=918717"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/918717\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/918718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=918717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=918717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=918717"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=918717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}