Dok brojevi djelimi\u010dno ispunjavaju o\u010dekivanja, stvarnost na terenu, kako ka\u017ee, otkriva duboke sistemske slabosti: nepripremljene pla\u017ee, preoptere\u0107ena infrastruktura, hroni\u010dni nedostatak parkinga, lo\u0161a komunalna higijena i nerealno visoke cijene\u2026 Ratkovi\u0107 upozorava na to da Crna Gora sve vi\u0161e postaje prolazna destinacija, dok susjedne zemlje bilje\u017ee turisti\u010dki bum zahvaljuju\u0107i ozbiljnom destinacijskom menad\u017ementu i dr\u017eavnoj posve\u0107enosti razvoju. Poru\u010duje da mi posjedujemo sve ono \u0161to se u savremenom turizmu najvi\u0161e cijeni \u2013 prostor, prirodu i pro\u0161lost \u2013 ali, kako ka\u017ee, bez strate\u0161kog upravljanja ti resursi ostaju neiskori\u0161\u0107ena \u0161ansa.<\/p>\n\n\n\n
Bankar: Kako biste ocijenili po\u010detak ovogodi\u0161nje ljetnje turisti\u010dke sezone u Crnoj Gori \u2013 da li brojke i struktura gostiju ispunjavaju o\u010dekivanja?<\/p>\n\n\n\n
Ratkovi\u0107:\u00a0Ovo \u0161to, i ako nepotpuna i nea\u017eurna, zvani\u010dna statistika objavljuje o\u010dekivano. Va\u017ei ona narodna, \u201ckako sam se nadala dobro sam se udala\u201c. Ko je, ako \u017eivi u realnosti i ho\u0107e da shvati o\u010digledne \u010dinjenice, nije se ni ovome nadao. Mi ve\u0107 tri i po decenije nemamo adekvatan destinacijski menad\u017ement, a u posljednjih pet godina prakti\u010dno nemamo nikakav destinacijski menad\u017emet, osim sobotiranja turisti\u010dkog sektora. Statistika zaklju\u010dno sa majem 2025 godine pokazuje da nijedno od vode\u0107ih emitivnih tr\u017ei\u0161ta CG u kolektivnom smje\u0161taju (CG, BiH, Francuska, Njema\u010dka, Poljska, Srbija, UK, Izrael )nema preko 10% u\u010de\u0161\u0107a, osim turista iz CG koji u\u010destvuju sa oko 14%.<\/p>\n\n\n\n
Prva \u010detiri mjesta zauzimaju: Srbija, Rusija, BiH i Turska, koji zajdeno imaju u\u010de\u0161\u0107e od 55%, a zajedno sa turistima iz Crne Gore oko 65% (dvije tre\u0107ine). Realno je predpostaviti da \u0107e sli\u010dna struktura ukupnog turisti\u010dkog prometa biti ponovljena i 2025 godine.<\/p>\n\n\n\n
Bankar: Koji su najve\u0107i izazovi sa kojima se crnogorski turizam suo\u010dava tokom ove sezone \u2013 od logistike do kadrova i infrastrukture?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratkovi\u0107:<\/strong> Kao i u proteklih nekoliko godina, s tim \u0161to je ove godine intezitet problema ja\u010di, a nadolaze i novi problemi, politi\u010dari bi rekli izazovi. Radovi na saobra\u0107ajnoj infrastrukturi (posebno na me\u0111unarodnim putevima) tokom cijele sezone su postali tradicija, nedostatak parkinga jo\u0161 vi\u0161e eskalira, nepripremljene pla\u017ee su obilje\u017eile ovu sezonu, komunalna higijena je jo\u0161 lo\u0161ija, cijene u vanpansionu i trgovinu su nerazumno visoke (\u010dak znatno vi\u0161e nego u vode\u0107im emitivnim turisti\u010dkim zemljama Evrope), popunjenost kapaciteta slabija nego predhodnih godina\u2026 Vrijedni preduzetnici u agroturizmu Crne Gore (posebno u kontinentalnom podru\u010dju) se \u017eale na kra\u0107i boravak turista, kao da postajemo prolazna destinacija za susjednu destinaciju na jugo-istoku, koja u posljednjih nekoliko godina pravi turisti\u010dki bum zahaljuju\u0107i izvrsnom destinacijskom menad\u017emenu i punoj posve\u0107enosti vlasti boljitku svoje domovine.<\/p>\n\n\n\n Bankar: Koliko je turizam u Crnoj Gori i dalje oslonjen isklju\u010divo na ljetnju sezonu i primorje, i da li se vide pomaci u pravcu diversifikacije ponude?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratkovi\u0107: <\/strong>Na\u0161 turizam je dugoro\u010dno koncetrisan na \u0161pic sezone, \u0161to je posljedica strukturnih rupa u turisti\u010dkoj ponudi (apsolutna dominacija sekundarnog stanovanja koji se predominantno koriste u \u0161picu sezone) i strukturnih rupa u turiisti\u010dkoj tra\u017enji (dominacija niskobud\u017eetskih i kratkosezonskih tr\u017ei\u0161ta prete\u017eno koncetrisanih u vlastitim sekundarnim stanovima). Najvi\u0161e turista je u privatnim apartmanima koji diktiraju niske cijene i samim hotelima, tako da se karakteri\u0161emo niskim cijenama hotelskog smje\u0161taja i previsokim cijenama u vanpansioskoj ponudi, uklju\u010duju\u0107i i cijene u maloprodaji. Da bi apsurd bio ve\u0107i, marketi, na koje referiraju turisti u apartmanima ne rade ne\u0111eljom i brojnim praznicima. Zna\u010dajno se \u0161iri sezona u gastronomskom turizmu, posebno u kontinetalnom dijelu Crne Gore, ali se ove sezone generira trend skra\u0107enja boravka uslovljen na\u0161em lo\u0161em destinacijskom imid\u017eu, odnosno lo\u0161e pripremljenosti turisti\u010dkih sezona.<\/p>\n\n\n\n Bankar: Planine, seoski turizam, kulturno-istorijski sadr\u017eaji \u2013 da li su to neiskori\u0161\u0107eni potencijali ili ve\u0107 prepoznata \u0161ansa za razvoj cjelogodi\u0161njeg turizma?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratkovi\u0107: <\/strong>Na\u0161e strate\u0161ke prednosti mogu se sa\u017eeti u tri P (Prostor, Priroda. Pro\u0161lost, kako je lakonski definisala Kirsi Hyv\u00e4rinen, ekspert za odr\u017eivi turizam i veliki prijatelj na\u0161e zemlje ). Mi umjesto odr\u017eive valorizacije i za\u0161tite, uglavnom: prostor devastiramo, prirodu zaga\u0111ujemo, pro\u0161lost izra\u017eenu u kulturnoj ba\u0161tini mitologiziramo, dijelimo drugima i zanemarijemo kao veliku turisti\u010dku \u0161ansu. Postoje naravno, zna\u010dajni primjeri, mahom na osnovu privatnih inicijativa, uspje\u0161ne turisti\u010dke valorizacije u sve tri faze na\u0161e strate\u0161ke prednosti, ali nedostaje nezamjanljiva uloga dr\u017eave, ka \u0161to je to slu\u010daj \u0160panije, Francuske, Italije, Hrvatske\u2026 Ja izra\u017eavam veliko po\u0161tovanja za sve ve\u0107i broj preduzetnika koji ula\u017eu u gastronomski turizam, kultirni turizam, inovativne programe na osnovu prirode i kulture, ali nedostaje organozovana i stimulativna pomo\u0107 Dr\u017eave. Sjetimo se kakva je uloga \u0160panije u revatalizaciji starih palata, dvorova, utvr\u0111enja i kakav u\u010dinkovit model valorizacije provode na principima javno \u2013 privatnog partnerstva (primjer Paradores u \u0160paniji). Ovi projekti, uz adekvatni pomo\u0107 dr\u017eave i podr\u0161ku iz EU fondova, imaju potencijal za zna\u010dajno podignu nivo kvaliteta turizma Crne Gore i dovedu na\u0161 turizam u zonu odr\u017eivog cjelogodi\u0161njeg poslovanja.<\/p>\n\n\n\n Bankar: Koliko su lokalne samouprave, posebno u op\u0161tinama van primorja, spremne da se uklju\u010de u razvoj odr\u017eivog i autenti\u010dnog turizma?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratkovi\u0107: <\/strong>Mi imamo jedan veoma zastario i neu\u010dinkovit sistem destinacijskog menad\u017ementa, koji je pod predominantnom uticajem partitokratije i koji treba radikalno mijenjati, po\u010dev od sistema upravljanja Morskim dobrom, pa preko destinacijskog menad\u017emena po DMO modelu, turisti\u010dkog informacionog sistema, digitalnog marketinga i samog upravljanja kvalitetom i konkurentno\u0161\u0107u crnogorskog turizma. Vezivno tkivo svih reformi u turizmu treba da bude filozofija odr\u017eivog turisti\u010dkog razvoja i o\u017eivljavanje kolosalne ideje une\u0161ene u na\u0161 Ustav \u2013 \u201eCrna Gora ekolo\u0161ka dr\u017eava\u201c. U tako reformisanom sistemu upravljanja turizmom \u0107e na\u0107i svoje adekvatno mjesto i Dr\u017eava, i lokalne samouprave, i preduzetnici i NVO sektor, i naravno sami gra\u0111ani.<\/p>\n\n\n\n Bankar: Kako komentari\u0161ete kvalitet usluge i cijene \u2013 da li postoji rizik da Crna Gora postane destinacija koja je \u201cskuplja od svog kvaliteta\u201d?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratkovi\u0107: <\/strong>To je na\u0161a stara boljka velike diskrepance izme\u0111u cijena i kvaliteta. Mora se sistemski rije\u0161avat, a prvi korak, osim reforme turisti\u010dkog zakonodavstva, treba da bude Destinacijski plan konkurentnosti kao dugoro\u010dna programska vodilja kvalitativnog izdizanja crnogorskog turizma, koji je sada, na veliku \u017ealost, u fazi tihog odumiranja. Opasno ga potiskije biznis nekretnina, a nario\u010dito neprekinuti bum forsiranja izgradnje sekindarnog stanovanja koji se ni u primisli ne poku\u0161ava zaustaviti.<\/p>\n\n\n\n Bankar: \u0160ta biste preporu\u010dili kao klju\u010dne mjere za smanjenje zavisnosti od masovnog turizma i kratkotrajnih sezona?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratkovi\u0107: <\/strong>Moramo mijenjati sistem upravljanja turizmom. Treba ga definisati novim Zakonom o turizmu, odnosno Zakonom o upravljanju odr\u017eivim turizmom, kao \u0161to su to uradili u Hrvatskoj i koji ve\u0107 daje rezultate. Uz to treba da ide i nova strategija razvoja turizma na rok od najmanje 10 godina, koja bi dala smjernice za sanaciju strukturnih gepova na strani turisti\u010dke ponude i potra\u017enje i ukupne infrastrukture, na osnovu \u010dega bi se radili obavezuju\u0107i kratkoro\u010dni i dugoro\u010dni planovi sanacije i razvoja na svim nivoima. Mi imamo i Strate\u0161ki marketing plan za turizam Crne Gore 2018-2022, koje je radila renomirana \u0161panska firma za turisti\u010dki konsalting (THR Innovative tourism advisors). Tamo imamo jasne i validne ciljeve i smjernice koje bi valjalo provoditi putem godi\u0161njih akcionih planova. Tu su data validna rije\u0161enja za prevladavanje negativnih elemenata masovnosti i sezonalnosti na\u0161eg turizma i za reformisanje detinacijskog upravljanja\u2026Sva ta dobra rije\u0161enja su, na \u017ealost, politi\u010dki odba\u010dena kao naslije\u0111e predhodne vlasti, pa onda \u201eJovo na novo\u201c, a to \u201enovo\u201c nikako da do\u0111e.<\/p>\n\n\n\n Bankar: Kako ocjenjujete novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu \u2013 da li donosi konkretna pobolj\u0161anja i ve\u0107u ure\u0111enost tr\u017ei\u0161ta, ili je rije\u010d o formalnim promjenama bez zna\u010dajnijeg efekta na terenu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratkovi\u0107: <\/strong>On treba da slijedi Zakon o upravljanju odr\u017eim turizmom, ali sa promijenjenim konceptom. Njegov predmet treba da budu turisti\u010dke usluge (sa primjenom EU direktiva o za\u0161titi potro\u0161a\u010da u turizmu) i o ugostiteljkoj djelatnosti (poglavito standardi kvaliteta). Prakti\u010dno je da to bude kroz dva zakonska teksta. Nakon toga bi trebalo donijeti i Zakon o DMO umjesto dosada\u0161njeg Zakona o turisti\u010dkim organizacijama. To bi bili najva\u017enijo elemanti trforme turisti\u010dkog zakonodavstva u na\u0161oj domovini. Nakon toga slijedi i Strategija razvoja turizma sa vremanskim hotizobtom od najmanje 10 godina.<\/p>\n\n\n\n Bankar: Koliko je avio dostupnost Crne Gore i dalje prepreka za sna\u017eniji razvoj turizma? Da li se vidi napredak u povezivanju sa klju\u010dnim emitivnim tr\u017ei\u0161tima, posebno u pred i postsezoni?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratkovi\u0107: <\/strong>Saobra\u0107ajna dostupnost i umre\u017eavanje hotela su dvije strane iste medalje na\u0161e saobra\u0107ajne dostupnosti. Moram re\u0107i da Aerodromi Crne Gore sa novim menad\u017ementom na \u010dijem je \u010delu jedan od vode\u0107ih eksperata i menad\u017eera gospodin Roko Toli\u0107 pokazuju dobre inicijative i rezultate. Me\u0111utim, u zavr\u0161noj je fazi tender za davanje u zakup na\u0161ih aerodroma, \u0161to je protivno interesima turizma, kako pokazuje komparativna prekse. Zakupcu \u0107e biti primarni interes individualni rentabulitet (maksimiranje profita), a ne privla\u0107enje turisti\u010dkih letova (low cost, charter\u2026), a dr\u017eavi bi trebalo da budu turisti\u010dki dolasci, od kojih svi imamo korist. Gospodin Toli\u0107 je radio na tome da aerodromi budu podr\u0161ka turisti\u010dkim dolascima, a zakupac, ako do toga do\u0111e, ne\u0107e povla\u0111ivati interesima dr\u017eave za turisti\u010dke dolaske, ve\u0107 svm profitnom interesu. Zakupac \u0107e, po prirodi stvari, na susjedne aerodrome gledati samo kao na konkurenciju, a ne kao kooperaciju za oprimizaciju turistu\u010dnih dolazaka u susjeduju\u0107im destinacijama sa kojima da\u0161a destinacija ima zajedni\u010dke interese u oblasti turizma.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora i ove godine ulazi u \u0161pic ljetnje turisti\u010dke sezone sa starim problemima, ali u jo\u0161 slo\u017eenijem obliku \u2013 ocjenjuje u razgovoru za Bankar profesor i turizmolog dr Rade Ratkovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":18,"featured_media":918140,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8],"tags":[1405,188,19650],"naslovna":[],"class_list":["post-918139","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-cijene","tag-crna-gora","tag-rade-ratkovic"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Ratkovic.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/918139","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=918139"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/918139\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/918140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=918139"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=918139"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=918139"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=918139"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}