O tome kakvu ulogu igraju ljudi sa Balkana u \u0161vercu droge preko Hamburga, istra\u017eivao je Sa\u0161a \u0110or\u0111evi\u0107 iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.<\/p>\n\n\n\n
U posljednjih nekoliko godina, u lukama poput Hamburga zabilje\u017een je veliki skok zapljene kokaina.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOvaj skok je i\u0161ao paralelno sa informacijama koje su evropske policije dobijale razbijanjem enkriptovanih komunikacijskih mre\u017ea,\u201d obja\u0161njava Sa\u0161a \u0110or\u0111evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na Balkanu, to su uglavnom platforme poput Sky CC, Encrochat, Anom ili Ghost, \u010diji su podaci omogu\u0107ili policiji bolje razumijevanje i efikasnije djelovanje protiv krijum\u010dara.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno, pove\u0107ana je i proizvodnja u zemljama Latinske Amerike, kao i potra\u017enja u Evropi, \u0161to potvr\u0111uje i posljednji izvje\u0161taj Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droga. Me\u0111utim, situacija se promijenila po\u010detkom 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201cZaplijene su preusmjerene ka sekundarnim i manjim lukama u Evropi, a krijum\u010dari sada \u010desto spu\u0161taju kokain na otvorenom moru blizu obale, gdje ga preuzimaju drugi brodovi. Na primjer, u Holandiji je zaplena kokaina smanjena za 40% u 2024. u odnosu na 2023. godinu,\u201d isti\u010de \u0110or\u0111evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Hamburg, iako nije najzapadnija luka u Evropi niti najbli\u017ea izvoru droge, postao je klju\u010dno \u010dvori\u0161te za transport kokaina. Razlog za to je kombinacija velikog tr\u017ei\u0161ta, polo\u017eaja luke kao tre\u0107e po prometu u Evropi, ali i slo\u017eenosti pravosudnog sistema Njema\u010dke, koji, iako jak, nije imun na korupciju. \u0110or\u0111evi\u0107 podsje\u0107a da je 80% kokaina zaplijenjenog u Njema\u010dkoj prona\u0111eno upravo u Hamburgu. \u201cHamburg je va\u017ean i za balkanske grupe. Postojale su ustaljene rute koje su i\u0161le i ka Frankfurtu, gdje su hrvatski kriminalci organizovali distribuciju manjih koli\u010dina kokaina kolima,\u201d navodi on.<\/p>\n\n\n\n
Pored doma\u0107ih kriminalaca, u Njema\u010dkoj su \u010desto uklju\u010deni i dr\u017eavljani arapskih zemalja, Turske, ali i sa Balkana. Zvani\u010dni podaci ukazuju da su dr\u017eavljani Albanije i Srbije me\u0111u top pet nacija osumnji\u010denih za organizovani kriminal.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNa Balkanu je percepcija da su Albanci u Hamburgu du\u017ee prisutni nego ljudi iz drugih biv\u0161ih jugoslovenskih zemalja,\u201d dodaje \u0110or\u0111evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Krijum\u010darski lanac je podijeljen na tri nivoa: lideri grupa koji naru\u010duju drogu iz Latinske Amerike, brokera koji organizuju prihvat i distribuciju, i lokalnih izvo\u0111a\u010da radova.<\/p>\n\n\n\n
\u201cBalkanske grupe su specijalizovane u posljednjih 20 do 30 godina za dovla\u010denje kokaina brodovima i dalju distribuciju kamionima i kolima. Albanci su \u010desto klju\u010dna karika u izvla\u010denju kokaina iz luke,\u201d poja\u0161njava \u0110or\u0111evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Uklju\u010divanje ljudi sa Balkana u ovaj lanac mo\u017ee se povezati sa migracionim talasima iz osamdesetih i devedesetih godina. Albanci su ranije putovali u sjevernu Njema\u010dku, dok su dr\u017eavljani biv\u0161e Jugoslavije \u010de\u0161\u0107e birali skandinavske zemlje ili Austriju. Ratovi i ekonomske krize tokom 90-ih i 2000-ih dodatno su ubrzali uklju\u010divanje ovih grupa u krijum\u010darenje. Danas su ljudi koji u\u010destvuju u tim aktivnostima uglavnom mladi, \u0161to potvr\u0111uju i nedavne analize komunikacija na mre\u017eama poput Sky CC.<\/p>\n\n\n\n
Globalni podaci Kancelarije Ujedinjenih nacija za 2023. pokazuju da narkotike koristi 316 miliona ljudi, \u0161to je za 20% vi\u0161e nego 2012. godine. Najvi\u0161e se koristi marihuana (244 miliona korisnika), a slijede opioidi, opijati, amfetamini, kokain i ekstazi. Na Zapadnom Balkanu, istra\u017eivanje Agencije Evropske unije za droge ukazuje da je marihuana najzastupljenija droga (42%), zatim benzodiazepini bez recepta (22%), i kokain (21%). Samo 3% ispitanika obratilo se za pomo\u0107 u kontroli ili prestanku upotrebe.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tr\u017ei\u0161te droge u Evropi apsolutno cvjeta, \u0161to je u intervjuu za \u201cSvet i mi\u201d prije dvije nedjelje rekao i glavni nau\u010dni analiti\u010dar u Agenciji Evropske unije za droge Loran Lanijel. A, droge koje su najvi\u0161e u upotrebi u Evropi su kanabis i kokain. Glavni izvor te droge za evropsko tr\u017ei\u0161te je Ju\u017ena Amerika, a najva\u017enije ta\u010dke za dopremanje kokaina su velike evropske luke poput Antverpena i Hamburga. Koliko je luka u Hamburgu va\u017ena za \u0161verc droge pokazuje podatak da je 80 odsto kokaina zaplijenjenog u Njema\u010dkoj u 2023. – zaplijenjeno u Hamburgu i to 34 tone. Hamburg je daleko od Balkana, i ta ruta za \u0161verc nije veliki izvor droge za na\u0161 region, me\u0111utim dio krijum\u010dara kokaina u toj sjevernonjema\u010dkoj luci je porijeklom iz zemalja Zapadnog Balkana.<\/p>","protected":false},"author":18,"featured_media":915237,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[11847,900,5081],"naslovna":[],"class_list":["post-915236","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-hamburg","tag-kokain","tag-kriminal"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/915236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=915236"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/915236\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/915237"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=915236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=915236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=915236"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=915236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}