{"id":913906,"date":"2026-03-04T15:04:00","date_gmt":"2026-03-04T14:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=913906"},"modified":"2026-03-05T12:00:29","modified_gmt":"2026-03-05T11:00:29","slug":"strah-u-evropi-iran-prijeti-napadima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/svijet\/strah-u-evropi-iran-prijeti-napadima\/","title":{"rendered":"Fear in Europe: Iran threatens attacks"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Do sada su iranski dronovi ve\u0107 ciljali Kipar, pri \u010demu je jedan pogodio bazu britanskih Kraljevskih vazdu\u0161nih snaga na ostrvu, a drugi su oboreni prije nego \u0161to su mogli pogoditi ostrvo. To je podstaklo Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Gr\u010dku da po\u0161alju avione, ratne brodove i helikoptere na Kipar kako bi za\u0161titile zemlju od daljih napada dronovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali, budu\u0107i da su britanski, francuski i njema\u010dki \u010delnici rekli da su spremni pokrenuti odbrambenu vojnu akciju na Bliskom istoku, Teheran je zaprijetio odmazdom protiv tih zemalja napadima na evropskom tlu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTo bi bio \u010din rata. Svaki takav \u010din protiv Irana smatrao bi se sau\u010desni\u0161tvom s agresorima. Smatrao bi se \u010dinom rata protiv Irana\u201d, rekao je Esmail Bagaei, portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova, iranskim dr\u017eavnim medijima.<\/p>\n\n\n\n<p>Mark Rute, biv\u0161i nizozemski premijer koji sada vodi NATO, upozorio je u utorak da Teheran predstavlja prijetnju koja se\u017ee duboko u Evropu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cBudimo apsolutno jasni u pogledu onoga \u0161to se ovdje doga\u0111a\u201d, rekao je Rute. \u201cIran je blizu dolaska u posjed nuklearnog oru\u017eja i balisti\u010dkog projektila, \u0161to predstavlja prijetnju ne samo regiji \u2013 Bliskom istoku, uklju\u010duju\u0107i i egzistencijalnu prijetnju Izraelu \u2013 ve\u0107 predstavlja i ogromnu prijetnju nama ovdje u Evropi. Iran je izvoznik haosa\u201d decenijama odgovoran za teroristi\u010dke zavjere i poku\u0161aje atentata, uklju\u010duju\u0107i i one protiv ljudi koji \u017eive na evropskom tlu, rekao je.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovdje \u201cPolitico\u201d iznosi \u0161ta je Iran sposoban u\u010diniti i gdje bi evropske zemlje mogle biti u najve\u0107em riziku.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rakete usmjerene na Atinu, pa \u010dak i Berlin<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prema izvje\u0161tajima, Iran razvija interkontinentalni balisti\u010dki projektil dometa 10.000 kilometara, koji bi potencijalno doveo evropski, pa \u010dak i ameri\u010dki teritorij u domet, rekao je Antonio Gustozi iz think tanka Royal United Services Institute u Londonu. Nije jasno bi li Teheran, pod stalnim napadima, bio u stanju proizvesti i rasporediti ovakav eksperimentalni projektil, rekao je.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRealno, \u0161to ih dalje ispaljujete, to \u0107e biti manje precizni\u201d, rekao je Gustozi za \u201cPolitico\u201d publikaciju. \u201cRecimo da su imali \u010detiri ili pet projektila dugog dometa. Mo\u017eda bi bilo vrijedno ciljati ne\u0161to u Evropi samo kako bi se stvorilo uzbu\u0111enje i upla\u0161ilo javno mnjenje od intervencije.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Poznato je da iranski arsenal balisti\u010dkih raketa uklju\u010duje nekoliko sistema srednjeg dometa koji se prote\u017eu na otprilike 2.000 kilometara, prema bazi podataka o raketnim prijetnjama Centra za strate\u0161ke i me\u0111unarodne studije.<\/p>\n\n\n\n<p>Procjenjuje se da rakete Sejjil i Khorramshahr imaju otprilike taj domet, koji bi se protezao do dijelova jugoisto\u010dne Evrope s iranske teritorije, uklju\u010duju\u0107i podru\u010dja Gr\u010dke, Bugarske i Rumunije, ovisno o lokaciji lansiranja.<\/p>\n\n\n\n<p>Rumunija ima ameri\u010dki raketni \u0161tit u Deveselu u ju\u017enom dijelu zemlje, koji je izgra\u0111en za presretanje potencijalnih raketnih napada iz Irana. Ove sedmice, vojna sigurnost na toj lokaciji je poja\u010dana, prema rije\u010dima rumunskog ministra odbrane.<\/p>\n\n\n\n<p>Teheran je dugo opisivao 2.000 kilometara kao samonametnuti plafon za svoj program balisti\u010dkih raketa \u2013 ograni\u010denje koje dr\u017ei ve\u0107inu Evrope izvan okvira, a istovremeno \u010duva regionalni domet.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDefence Express\u201d, konsultantska kompanija za odbranu sa sjedi\u0161tem u Kijevu, izjavila je da bi projektil Khorramshahr mogao pogoditi ciljeve udaljene 3.000 kilometara ako bi bio opremljen lak\u0161om bojevom glavom, potencijalno dovode\u0107i Berlin i Rim u domet. Me\u0111utim, broj takvih projektila dugog dometa u iranskom arsenalu vjerovatno ne\u0107e biti velik.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dronovi \u201cShahed\u201d i igra\u010dke napunjene eksplozivom<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iran je ulo\u017eio velika sredstva u razvoj i proizvodnju dronova, a ovi bespilotni projektili mogli bi biti njegovo najbolje fleksibilno oru\u017eje. Iranske dronove \u201cShahed\u201d ruske su snage koristile od ranih dana specijalne vojne operacije na tlu Ukrajine. Tvrdi se da ovi jednosmjerni dronovi imaju domet \u010dak 2.500 kilometara.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi dostigli ciljeve unutar evropske teritorije, morali bi letjeti na maloj visini preko zemalja poput Turske i Jordana, iako je Kipar ve\u0107 otkrio da je u dometu. Analiti\u010dari vjeruju da je dron koji je pogodio britansku vazdu\u0161nu bazu RAF Akrotiri na Kipru vjerovatno bio tipa \u201cShahed\u201d te da ga je Hezbolah, iranski posrednik, mo\u017eda ispalio iz Libana.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali, Gustozi je rekao da bi se komercijalno dostupni dronovi \u2013 \u010dak i igra\u010dke \u2013 mogli koristiti za izazivanje haosa unutar Evrope. Poznato je da Iran ima mre\u017eu agenata spava\u010da koji djeluju u mnogim evropskim zemljama, rekao je, a koji koriste kriminalne grupe za izvo\u0111enje napada.<\/p>\n\n\n\n<p>Mogli bi im se dati zadatak koordiniranog napora da lete dronovima iznad civilnih aerodroma, prisiljavaju\u0107i letove na prekid i uzrokuju\u0107i haos u vazdu\u0161nom prometu \u0161irom Evrope, rekao je. To bi bilo jeftino i lako izvesti. Ambiciozniji napadi mogli bi uklju\u010divati \u200b\u200bnapade na vojne ciljeve dronovima napunjenim eksplozivom.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali, takav rizik mo\u017ee biti nizak, rekao je Gustozi, budu\u0107i da Iran mo\u017eda nije uspio prokrijum\u010dariti komponente za izradu bombi u evropske zemlje jer to nije bio njegov primarni na\u010din djelovanja u regiji posljednjih godina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Odredi za udarce i teroristi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Teheranski fokus u posljednje vrijeme bio je na zastra\u0161ivanju i ciljanju ljudi i grupa koje kritikuju re\u017eim, posebno me\u0111u velikom iranskom dijasporom raspr\u0161enom po evropskim zemljama, prema analiti\u010darima.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema obavje\u0161tajnom sa\u017eetku jedne zapadne vlade, Iran ima dugu istoriju planova za atentate i napade na ciljeve unutar Evrope. Njegov terorizam koji sponzori\u0161e dr\u017eava uklju\u010duje mje\u0161avinu direktnih operacija iranskih snaga i, prema obavje\u0161tajnom sa\u017eetku, sve ve\u0107e oslanjanje na organizovane kriminalne bande kako bi se odr\u017eala \u201cuvjerljiva mogu\u0107nost poricanja\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>U posljednjoj deceniji, incidenti su uklju\u010divali hap\u0161enje iranskog diplomate Asadolaha Asadija zbog snabdijevanja eksplozivom paru zadu\u017eenom za bomba\u0161ki napad na veliki skup Nacionalnog savjeta otpora Irana (NCRI). Asadi je osu\u0111en na 20 godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon masovnih sajber napada na dr\u017eavnu infrastrukturu, albanska vlada je 2022. godine formalno prekinula sve veze s Iranom. \u010cetiri godine ranije, Albanija je protjerala iranskog ambasadora i nekoliko diplomata zbog planiranja napada kamionom bombom na iranski disidentski kamp. Nizozemska vlada optu\u017eila je Iran za umije\u0161anost u ciljano ubistvo dvojice disidenata 2015. i 2017. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Sumnjive zavjere za atentate koje podr\u017eava Iran i drugi napadi prijavljeni su i u Belgiji, Kipru, Francuskoj, Njema\u010dkoj, \u0160vedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, me\u0111u ostalim evropskim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sajber napadi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prijetnja Evropljanima od Irana nije samo fizi\u010dka, jer se re\u017eim dugo smatra sposobnim akterom u sajber ratovanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Stru\u010dnjaci i zvani\u010dnici upozorili su da bi Iran mogao pokrenuti nove sajber operacije protiv Evrope nakon rata koji su zapo\u010deli SAD i Izrael, bilo direktnim ciljanjem vlada ili napadom na operatere kriti\u010dne infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSada moramo vrlo pa\u017eljivo pratiti situaciju kada je rije\u010d o na\u0161oj sajber sigurnosti, a posebno na\u0161oj kriti\u010dnoj infrastrukturi\u201d, rekla je izvr\u0161na potpredsjednica Evropske komisije Hena Virkunen za \u201cPolitico\u201d publikaciju. \u201cZnamo da je online dimenzija tako\u0111e vrlo va\u017ena, kanal regrutovanja i posebno propaganda tako\u0111e se uveliko \u0161ire online.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Iran se obi\u010dno smatra jednim od \u010detiri velika sajber protivnika Zapada \u2013 uz Rusiju, Kinu i Sjevernu Koreju. Me\u0111utim, zasad postoji malo dokaza koji sugeri\u0161u da aktivno cilja Evropu.<\/p>\n\n\n\n<p>Zapravo, iranska sajber aktivnost uglavnom je prestala otkako je po\u010delo ameri\u010dko bombardovanje, prema rije\u010dima jednog visokog evropskog zvani\u010dnika za sajber sigurnost, koji je ostao anoniman kako bi razgovarao o teku\u0107im procjenama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako i kada evropske zemlje eksplicitnije izraze svoju podr\u0161ku aktivnostima SAD-a i Izraela, to \u0107e ih vjerovatno dovesti na udarac, rekli su zvani\u010dnici sajber industrije. \u201cEvropa bi definitivno trebala o\u010dekivati \u200b\u200bda se upravo ono \u0161to se dogodilo u Zalivu mo\u017ee i treba dogoditi u Evropi\u201d, rekao je Gil Mesing, \u0161ef osoblja izraelske sajber kompanije Check Point.<\/p>\n\n\n\n<p>Mesing je rekao da njegova kompanija ve\u0107 vidi dokaze o sajber napadima na Kipru, jedinoj zemlji EU koju je Iran do sada ciljao fizi\u010dkim napadima. Nema dokaza o napadima u drugim evropskim zemljama, ali vjerovatno se to doga\u0111a, rekao je, a prenosi \u201cPolitico\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>A ako se napadi dogode, iranske sposobnosti, iako smanjene posljednjih godina, ostaju zna\u010dajne, rekli su stru\u010dnjaci. Iranske sigurnosne i obavje\u0161tajne slu\u017ebe imaju sajber jedinice koje se sastoje od stotina ljudi, s desetinama miliona dolara finansiranja, rekao je Mesing.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cAko re\u017eim potraje\u201d, rekao je gore citirani visoki zvani\u010dnik, \u201cvrati\u0107e se.\u201d<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iranski re\u017eim upozorava da \u0107e napasti evropske gradove u svakoj zemlji koja se pridru\u017ei vojnoj operaciji Donalda Trampa, a vlade \u0161irom Starog kontinenta poja\u010davaju sigurnosne mjere kao odgovor, prenosi Politico.<\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":911969,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[1524,20381],"naslovna":[],"class_list":["post-913906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-iran","tag-strah"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/913906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=913906"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/913906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":913908,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/913906\/revisions\/913908"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/911969"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=913906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=913906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=913906"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=913906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}