<\/p>\n\n\n\n
Direktor Monteputa Milan Ljiljani\u0107 je istakao da su kona\u010dno do\u0161li do ugovora za nastavak auto-puta i da \u0107e dati sve od sebe da ga zavr\u0161e u predvi\u0111enom roku od pet godina.<\/p>\n\n\n\n
Ova trasa, duga oko 23 kilometra, finansira\u0107e se dijelom iz dr\u017eavne kase, kao i iz kredita EBRD-a od 200 miliona eura i granta Evropske unije (EU) od 150 miliona eura.
Izvo\u0111a\u010du, kako je objasnio Ljiljani\u0107, sada predstoji dosta posla, mora, izme\u0111u ostalog, da registruje preduze\u0107e u Crnoj Gori, obavi registraciju in\u017eenjera koji \u0107e raditi na projektu i po\u010detak radova se o\u010dekuje po\u010detkom aprila, najkasnije po\u010detkom maja.<\/p>\n\n\n\n
„Vrijednost radova je 694 miliona eura. Prve projekcije koje smo davali, davali smo na osnovu idejnog projekta iz 2020. godine, a na tr\u017ei\u0161tu je bio porast materijala i sve je uticalo na ukupnu i kona\u010dnu cijenu. Imali smo potpuno transparentan tender i izabrali smo najjeftiniju ponudu. Obezbijedili smo i 150 miliona eura grant sredstava, tako da \u0107e tih 30 miliona eura po kilometru gra\u0111ane ko\u0161tati ustvari oko 24 miliona eura“, objasnio je Ljiljani\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prvo \u0107e se, kako je kazao, tro\u0161iti sredstva iz granta i kredita, a onda \u0107e se tro\u0161iti sredstva iz bud\u017eeta.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugo\u0161a je naglasio da svi treba da se raduju izgradnji druge faze auto-puta, ali je zamjerio premijeru na izjavama koje je davao o novcu potrebnom za ovaj projekat od 2024. a suma je svaki put bila razli\u010dita, kao i najavama da \u0107e Crna Gora 2026. biti premre\u017eena projektima u saobra\u0107ajnoj infrastrukturi, a pokazalo se da toga ba\u0161 u toj mjeri i nema, \u0161to pokazuje se da se olako neke stvari obe\u0107avaju.<\/p>\n\n\n\n
Kako je naglasio, \u017euti fidik ili standardizovani me\u0111unarodni ugovorni model za in\u017eenjerske projekte gdje je izvo\u0111a\u010d odgovoran i za projektovanje i za izgradnju objekta, je opet prihva\u0107en, imamo opet izvo\u0111a\u010da iz Kine, iako je na po\u010detku posla taj izbor bio dramati\u010dno do\u010dekan, i sa izjavama da \u0107emo u\u0107i u ropstvo. Sumnjalo se, ka\u017ee i u kvalitet poslova, pa se pokazalo da je to po svim svjetskim standardima.<\/p>\n\n\n\n
Milo\u0161 Konatar poslanik GP URA isti\u010de da je dobro \u0161to se ide u drugu fazu izgradnje auto-puta, ali projekat ide sporo. <\/p>\n\n\n\n
„Dobra je stvar \u0161to kre\u0107emo u drugu dionicu, ali nije isto ho\u0107ete li to dobiti za pet, 10 ili 20 godina. Postavlja se pitanje da li neke poslove mo\u017eemo da odradimo br\u017ee. Tu je i projekat bulevara Tivat – Jaz koji se gradi kao Skadar na Bojani. Idemo brzinom pu\u017ea, a treba mnogo br\u017ee, ako \u017eelimo da razvijamo Crnu Goru i da imamo dinami\u010dan rast“, kazao je Konatar.<\/p>\n\n\n\n
Ljiljani\u0107 je istakao i da je za obilaznicu oko Budve danas zavr\u0161en tender i da su stigle tri ponude, sve tri od kineskih kompanija.<\/p>\n\n\n\n
„Procijenjena vrijednost je bila 200 miliona eura i po na\u0161em zakonu, jer je to prvi tender za infrastrukturni projekat po na\u0161em zakonu, svi izvo\u0111a\u010di morali su da se uklope u tu cijenu. Nisu imali opciju kao EBRD tender da mogu da idu preko procijenjene vrijednosti. Jedna ponuda je 196 miliona, jedna 190 i jedna 170. Sada \u0107e i\u0107i evaluacija ponuda tako da o\u010dekujemo ovih par mjeseci da rije\u0161imo i da dobijemo izvo\u0111a\u010da. \u017delja je da prije zavr\u0161etka ljetnje turisti\u010dke sezone krenu radovi, ali to \u0107e zavisiti i od \u017ealbi i nadam se da ih ne\u0107e biti. Te kompanije su u konzorcijumu sa nekim na\u0161im kompanijama i kompanijma iz regiona“, kazao je Ljiljani\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Konatar je podsjetio i da je premijer prije tri godine u izbornoj kampanji u Herceg Novom, kao kandidat za premijera kazao da su obezbije\u0111eni gotov projekat i finansije za jadransku magistralu, odnosno za brzu cestu du\u017e crnogorskog primorja, a ve\u0107 tri godine se na tom planu ni\u0161ta ne de\u0161ava, pa je po svoj prilici tada obmanio javnost. Kako je dodao Mugo\u0161a, tek treba da se vide ponude za obilaznicu da li odgovaraju ili ne, eventualne \u017ealbe, tako da mo\u017ee biti opet dug put do po\u010detka tih radova.<\/p>\n\n\n\n
Ljiljani\u0107 je odgovorio da je bilo ura\u0111eno idejno rje\u0161enje za prelaz Bokokotorskog zaliva, na osnovu kojeg su radili dvije studije o uticaju na \u017eivotnu sredinu i uputili su zahtjev ka UNESCO-u.<\/p>\n\n\n\n
„To je brza saobra\u0107ajnica definisana u prostornom planu kao B1 i na njoj je obilaznica Budve. Mi \u0107emo krenuti sa tom obilaznicom i ona \u0107e biti krajnja veza na Bulevar Tivat-Jaz, a sa druge strane veza\u0107e se na auto-put Bar-Boljare. I to \u0107e biti u kona\u010dnici izgled saobra\u0107ajnice B1. O\u010dekujemo po najavama obra\u0111iva\u010da studije da \u0107e najvjerovatnije biti negativne obje i negativan odgovor UNESCO-a. U pripremi je projekat Jadransko-jonskog auto-puta, zapadnog dijela koji ide na Krivo\u0161ije, Grahovo – Krivo\u0161ije i radimo zajedno sa tim projektom obilaznicu Herceg Novog. Zna\u010di veza\u0107emo zaliv sa obje strane“, objasnio je Ljiljani\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de dionice auto-puta Ljiljani\u0107 je objasnio da je situacija sli\u010dna kao i u prethodnom ugovoru za prvu fazu. Nakon pu\u0161tanja u saobra\u0107aj objekta ima\u0107emo period od dvije godine za prijavljivanje nedostataka koji se uo\u010de bilo korisnici ili nadzor, a izvo\u0111a\u010d je du\u017ean da ih otkloni u garantnom roku.<\/p>\n\n\n\n
„\u0160to se ti\u010de podizvo\u0111a\u010da, i\u0161li smo sa tim da imamo do 40% izvo\u0111a\u010da, da ne mo\u017ee preko, da ne bi taj izvo\u0111a\u010d koji je dobio posao preprodao posao nekom drugom. Stanje na tr\u017ei\u0161tu je takvo da ne mo\u017eemo da garantujemo da \u0107e se na tr\u017ei\u0161tu Crne Gore obezbijediti 20%, 30% podizvo\u0111a\u010da“, naglasio je Ljiljani\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Mugo\u0161a smatra da je ovu stavku trebalo druga\u010dije definisati, jer je siguran da su na\u0161a privredna dru\u0161tva kroz sve dosada\u0161nje projekte unaprijedila svoje poslovanje, posebno nakon rada na prvoj dionici.<\/p>\n\n\n\n
„Kod prve dionice je bio izazov, ali je na kraju ispo\u0161tovano, gdje je re\u010deno mora 30. Tek sad mi nije logi\u010dno da mi dovodimo u pitanje mo\u017eemo li na\u0107i na\u0161e privredne subjekte. Moglo je da stoji maksimalno do 40, ali mislim da je onda trebao da postoji barem neki minimum koji je garantovan da \u0107e biti na\u0161i. I zbog anga\u017eovanja doma\u0107e radne snage i zbog znanja koje ljudi kroz te projekte sti\u010du. Mislim da je na\u0161a gra\u0111evinska operativa sazrela da mo\u017ee da iznese i ovakve poslove“, naveo je Mugo\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Direktor Uprave za saobra\u0107aj Radomir Vuksanovi\u0107 je obja\u0161njavaju\u0107i stavku klizne skale koju primjenjuju, kazao da je u pitanju nadoknada za izvo\u0111a\u010da u slu\u010daju nekih ekstremnih situacija nastalih usljed prekora\u010denja cijena materijala, i da je bolje rje\u0161enje da se ona koristi nego da se sa izvo\u0111a\u010dem ide u tu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n
„Da nijesmo primijenili tu kliznu skalu, \u0161to je nepunih 10 odsto, i\u0161li bi na tu\u017ebe i imali ve\u0107e tro\u0161kove, kao i kompletno uni\u0161tenu gra\u0111evinsku operativu i napu\u0161tene gra\u0111evinske objekte. Jedini objekat koji nije zavr\u0161en zbog klizne skale je obilaznica oko Ro\u017eaja, gdje sada raspisujemo tender i niko nam se ne javlja“, kazao je Vuksanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je naglasio da takav princip rada koriste u cijelom regionu i da se time na\u0161ao kompromis da se ubla\u017ee posljedice sa rastom cijena. Tr\u017ei\u0161te je sada stabilizovano, a smatra da je ovo fer pri\u010da i za dr\u017eavu i za izvo\u0111a\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Mugo\u0161a je kazao da smatra da ako dr\u017eava napravi dobre uslove onda klizna skala nije potrebna i ne treba da se razmi\u0161lja o izvo\u0111a\u010du i da li \u0107e upasti u problem. <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sagovornici emisije RTCG „Okvir“ saglasni su da je po\u010detak druge faze auto-puta va\u017ean za sveukupan razvoj Crne Gore, iako poslanici Boris Mugo\u0161a i Milo\u0161 Konatar imaju zamjerke na pojedine stavke ugovora i brzinu kojom se infrastrukturni projekti realizuju.\u00a0Mugo\u0161a je kazao da se u nekim segmentima ugovora moglo povesti vi\u0161e ra\u010duna o interesima dr\u017eave, posebno kod anga\u017eovanja doma\u0107ih podizvo\u0111a\u010da. Konatar smatra da se svi infrastrukturni projekti realizuju presporo i da je Crnoj Gori potrebna mnogo br\u017ea dinamika razvoja. Direktor Monteputa Milan Ljiljani\u0107 saop\u0161tio je da su uslovi sli\u010dni kao kod izgradnje prve dionice, te najavio uskoro i izbor izvo\u0111a\u010da radova na obilaznici oko Budve, s obzirom na to da je tender danas zatvoren i da su dobili tri ponude kineskih firmi.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":911146,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[27,925,10971,566,13054,20133],"naslovna":[],"class_list":["post-911145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-auto-put","tag-budva","tag-druga-dionica","tag-milan-ljiljanic","tag-rok","tag-tender-za-obilaznicu"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/911145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=911145"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/911145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":936090,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/911145\/revisions\/936090"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/911146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=911145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=911145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=911145"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=911145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}