<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Policija Crne Gore je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, muslimanske vjeroispovjesti, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je ve\u0107 buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vo\u0111stvom Radovana Karad\u017ei\u0107a i Ratka Mladi\u0107a da im poslu\u017ee za razmjenu ratnih zarobljenika. Svi izru\u010deni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upu\u0107ena u koncentracioni logor u Fo\u010du (KPD), i od njih je samo nekolicina pre\u017eivjela. Jo\u0161 uvijek nisu prona\u0111ena tijela svih \u017ertava deportovanih iz Herceg-Novog, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali. Tako\u0111e, najmanje 33 osobe srpske nacionalnosti iz BiH su, tako\u0111e, uhap\u0161ene i izru\u010dene vojsci Srpske Republike (kasnije nazvana Republika Srpska) u cilju mobilizacije, a nije poznato da li je neko od njih stradao.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDosada\u0161nji epilog ovog slu\u010daja mo\u017ee se ocijeniti kao krajnje neadekvatan i pravno problemati\u010dan\u201d, istakla je aktivistkinja Tamara Mila\u0161, koja je vodila vebinar.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je, kako je pojasnila, sporna pravna kvalifikacija doga\u0111aja u postupku pred Vi\u0161im sudom u Podgorici, gdje je sukob okarakterisan kao neme\u0111unarodni, \u0161to je imalo direktne implikacije na primjenu me\u0111unarodnog humanitarnog prava i krivi\u010dnopravnu odgovornost.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTakva kvalifikacija zanemaruje \u0161iri kontekst me\u0111unarodnog oru\u017eanog sukoba na teritoriji Bosne i Hercegovine u relevantnom periodu, kao i \u010dinjenicu da crnogorska policija nije imala status strane u oru\u017eanom sukobu u smislu me\u0111unarodnog humanitarnog prava. Policija je djelovala kao organ vlasti koji je li\u0161io slobode civile i predao ih snagama koje su u\u010destvovale u sukobu. Ovakav pristup suzio je prostor za utvr\u0111ivanje individualne krivi\u010dne odgovornosti i doveo do osloba\u0111aju\u0107ih presuda, \u010dime je izostala puna pravna i dru\u0161tvena satisfakcija za \u017ertve i njihove porodice\u201c, kazala je Mila\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Mila\u0161 je ocijenila da nije pokazana dosljedna i proaktivna spremnost institucija da se utvrde puna istina i odgovornost.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIako su preduzeti odre\u0111eni koraci, uklju\u010duju\u0107i sudski postupak i naknadne isplate od\u0161tete porodicama \u017ertava u parni\u010dnim postupcima, izostala je odlu\u010dna krivi\u010dnopravna reakcija koja bi rasvijetlila sve okolnosti i eventualno utvrdila komandnu odgovornost. Tako\u0111e, nije sprovedena sveobuhvatna institucionalna analiza niti je otvoren \u0161iri dru\u0161tveni dijalog zasnovan na utvr\u0111enim \u010dinjenicama\u201c, navela je Mila\u0161.<\/p>\n\n\n\n
\u201eEfikasna i nepristrasna krivi\u010dna istraga, uz mogu\u0107nost ponovnog preispitivanja pravne kvalifikacije djela u svjetlu me\u0111unarodnog prava i prakse me\u0111unarodnih sudova, predstavljaju klju\u010dne korake ka pravdi i pomirenju. Krivi\u010dna pravda je temelj svakog istinskog procesa tranzicione pravde, jer bez individualizacije odgovornosti nema ni pune rehabilitacije \u017ertava. Uz to, neophodno je sistemsko njegovanje kulture sje\u0107anja, uklju\u010duju\u0107i podizanje adekvatnog spomen-obilje\u017eja, institucionalno obilje\u017eavanje godi\u0161njica, kao i uvr\u0161tavanje ove teme u obrazovne i javne politike\u201c, zaklju\u010dila je Tamara Mila\u0161.<\/p>\n\n\n\n
U\u010desnici su se osvrnuli i na postupak reparacija u crnogorskom zakonodavstvu, kojim je obuhva\u0107eno 66 porodica \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNeke \u017ertve nijesu pristale na poravnanje, ve\u0107 su nastavile postupke pred Osnovnim sudom u Podgorici, kao u slu\u010daju Alena Bajrovi\u0107a. Postoje i oni koji nijesu bili upoznati sa postupcima, jer u vrijeme njihovog pokretanja nijesu boravili u Crnoj Gori, pa su to pravo ostvarili naknadno\u201c, pojasnila je Mila\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj vebinar predstavlja prakti\u010dnu nadogradnju CGO priru\u010dnika \u201eRatni zlo\u010dini 90-ih u presudama crnogorskog pravosu\u0111a\u201c, omogu\u0107avaju\u0107i dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji \u201eProces suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u u Crnoj Gori \u2013 slu\u010daj \u201cDeportacija\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Cilj serije vebinara je da zainteresovanoj javnosti omogu\u0107i pristup provjerenim i verifikovanim informacijama o ratnim zlo\u010dinima, kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza, svjedo\u010danstava i uloge institucija. Naredni vebinar vodi\u0107e pravnik Damir Suljevi\u0107, 16. marta 2026. godine, a bi\u0107e posve\u0107en slu\u010daju \u201eZmajevi\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta \u201eRazumijevanjem pro\u0161losti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde\u201c, kroz regionalni program \u201cPodr\u0161ka EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu\u201d, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadr\u017eaj ovog vebinara isklju\u010diva je odgovornost autora i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
„Slu\u010daj deportacije bosanskohercegova\u010dkih izbjeglica iz 1992. godine i dalje predstavlja jedno od najte\u017eih nerazrije\u0161enih pitanja suo\u010davanja Crne Gore s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Dosada\u0161nji sudski epilog, obilje\u017een spornom pravnom kvalifikacijom, ostavio je otvorena pitanja odgovornosti i izostanak pune pravne i dru\u0161tvene satisfakcije za \u017ertve i njihove porodice“, poru\u010deno je na tre\u0107em od sedam edukativnih vebinara, ovog puta o slu\u010daju \u201eDeportacija\u201d, koje je danas organizovao Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO).epilog,<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":907096,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[8361,7702],"naslovna":[],"class_list":["post-907095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-deportacija","tag-epilog"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/milas.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/907095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=907095"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/907095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":910655,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/907095\/revisions\/910655"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/907096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=907095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=907095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=907095"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=907095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}