{"id":906635,"date":"2026-02-21T06:42:00","date_gmt":"2026-02-21T05:42:00","guid":{"rendered":"https:\/\/new.gradski.me\/uncategorized\/godisnja-inflacija-u-crnoj-gori-pala-na-29-odsto-i-manja-je-nego-u-hrvatskoj-ali-veca-nego-u-srbiji\/"},"modified":"2026-02-28T10:46:21","modified_gmt":"2026-02-28T09:46:21","slug":"godisnja-inflacija-u-crnoj-gori-pala-na-29-odsto-i-manja-je-nego-u-hrvatskoj-ali-veca-nego-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/ekonomija\/godisnja-inflacija-u-crnoj-gori-pala-na-29-odsto-i-manja-je-nego-u-hrvatskoj-ali-veca-nego-u-srbiji\/","title":{"rendered":"Godi\u0161nja inflacija u Crnoj Gori pala na 2,9 odsto i manja je nego u Hrvatskoj, ali ve\u0107a nego u Srbiji"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n\n\n\n<p>Godi\u0161nja inflacija bila je u konstantnom rastu do septembra pro\u0161le godine kada je dostigla 4,9 odsto, da bi u oktobru godi\u0161nja inflacija pala na 4,8 odsto, u novembru na 4,2 odsto, u decembru na \u010detiri odsto, da bi u januaru ove godine zavr\u0161ila na 2,9 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>U decembru, novembru, oktobru i septembru zabilje\u017eena je negativna mjese\u010dna stopa inflacije, odnosno deflacija na mjese\u010dnom nivou.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Najve\u0107i uticaj na mjese\u010dnu stopu inflacije u januaru imali su rast cijena u grupama duvan, \u010dvrsta goriva, meso i prera\u0111evine od mesa, vo\u0107e i ora\u0161asti plodovi, paketi telekomunikacionih usluga, potro\u0161ni proizvodi za odr\u017eavanje doma\u0107instva, usluge za odr\u017eavanje, popravke i sigurnost stambenog objekta, mlijeko, ostali mlije\u010dni proizvodi i jaja \u2013 naveli su iz Monstata.<\/p>\n\n\n\n<p>Potro\u0161a\u010dke cijene su \u010ditave pro\u0161le godine, u pore\u0111enju sa 2024, u prosjeku bile vi\u0161e 3,9 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potro\u0161nje, u januaru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilje\u017een rast u grupama: alkoholna pi\u0107a i duvan 5,3 odsto, osiguranje i finansijske usluge 2,5 odsto, poku\u0107stvo i rutinsko odr\u017eavanje stana jedan odsto, informacije i komunikacije 0,6 odsto, hrana i bezalkoholna pi\u0107a 0,5 odsto, zdravlje i restorani i usluge smje\u0161taja po 0,1 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Pad cijena zabilje\u017een je u grupama odje\u0107a i obu\u0107a 2,7 odsto, prevoz dva odsto, rekreacija, sport i kultura 0,2 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Eurozona<\/h2>\n\n\n\n<p>Podaci Eurostata pokazali su da je inflacija u eurozoni znatno usporila u januaru, jer je o\u0161tar pad cijena energije prevagnuo nad izrazitijim poskupljenjem svje\u017ee hrane.<\/p>\n\n\n\n<p>Godi\u0161nja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmonizovanim indeksom potro\u0161a\u010dkih cijena (HICP), iznosila je u januaru 1,7 odsto, izra\u010dunali su statisti\u010dari.<\/p>\n\n\n\n<p>Na kraju pro\u0161le godine cijene su bile vi\u0161e dva odsto nego na kraju 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Eurostat je napomenuo da je a\u017eurirao metodologiju izra\u010dunavanja harmonizovanog indeksa potro\u0161a\u010dkih cijena, kako bi je uskladio s me\u0111unarodno prihva\u0107enim standardom Statisti\u010dke komisije Ujedinjenih nacija (UN).<\/p>\n\n\n\n<p>Prema ,,starom\u201c prora\u010dunu, inflacija u eurozoni iznosila je u decembru 1,9 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Inflacija se na po\u010detku ove godine, prema prilago\u0111enoj metodologiji spustila na najni\u017ei nivo od septembra 2024. godine, kada su cijene u eurozoni tako\u0111e na godi\u0161njem nivou porasle 1,7 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Najvi\u0161e je u januaru u eurozoni poskupila svje\u017ea hrana, \u010dak 4,4 odsto u odnosu na po\u010detak pro\u0161le godine. Procjena pokazuje zna\u010dajno sna\u017enije poskupljenje nego u decembru, kada su joj cijene, prema revidiranom podatku, bile vi\u0161e 3,5 odsto nego na kraju 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Usluge su na po\u010detku godine u eurozoni poskupile 3,2 odsto, ne\u0161to bla\u017ee nego u decembru.<\/p>\n\n\n\n<p>Energija je u januaru u eurozoni bila \u010dak 4,1 odsto jeftinija nego prije 12 mjeseci, najsna\u017enije od septembra pro\u0161le godine. Jo\u0161 u decembru cijene su joj bile ni\u017ee 1,9 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad se isklju\u010de energija i svje\u017ea hrana, cijene su u eurozoni u januaru bile vi\u0161e 2,2 odsto nego prije godinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Inflacija u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama (SAD) usporila je u januaru i iznosila 2,4 odsto uz znatno jeftinije gorivo i ni\u017ee cijene polovnih vozila.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad se isklju\u010de hrana i energija, potro\u0161a\u010dke cijene u SAD, bile su u januaru ove godine 2,5 odsto vi\u0161e nego u istom mjesecu pro\u0161le godine. Temeljna inflacija bila je tako slabija 0,1 procentni poen nego u decembru.<\/p>\n\n\n\n<p>Gorivo je u januaru, u SAD, bilo 7,5 odsto jeftinije nego prije godinu. Polovni automobili i kamioni pojeftinili su dva odsto, u raskoraku s krajem pro\u0161le godine kada su im cijene bile vi\u0161e 1,6 odsto. Na mjese\u010dnom nivou, potro\u0161a\u010dke cijene u SAD porasle su u januaru 0,2 odsto, marginalno slabije nego u decembru.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/media.pobjeda.me\/media\/2026\/02\/20\/1771614425-grafff.png\" alt=\"\" title=\"\"><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Region<\/h2>\n\n\n\n<p>Godi\u0161nja inflacija u Srbiji u januaru je iznosila 2,4 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabakovi\u0107 je u \u010detvrtak na predstavljanju mjese\u010dnog izvje\u0161taja NBS kazala da je inflacija u Srbiji u granicama cilja i da \u0107e tako biti i u srednjem roku.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Me\u0111ugodi\u0161nja inflacija do septembra ove godine kreta\u0107e se oko centralne vrijednosti cilja, koji je tri odsto, sa odstupanjem plus ili minus 1,5 odsto, a zbog efekta niske baze krajem godine iznosi\u0107e oko \u010detiri odsto &#8211; kazala je Tabakovi\u0107. Navela je da je januarska me\u0111ugodi\u0161nja inflacija iznosila 2,4 odsto, a da je u posljednjem tromjese\u010dju pro\u0161le godine inflacija bila blago ispod cilja, u decembru 2,7 odsto me\u0111ugodi\u0161nje. Prema njenim rije\u010dima tom smanjenju su doprinijele cijene hrane, kao posljedica primjene uredbe o ograni\u010denju mar\u017ei.<\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj, koja je \u010dlanica EU, stopa godi\u0161nje inflacije mjerena indeksom potro\u0161a\u010dkih cijena, iznosila je u januaru 3,4 odsto, \u0161to zna\u010di da je op\u0161ti rast cijena na godi\u0161njom nivou blago ubrzan. U odnosu na decembar pro\u0161le godine, mjese\u010dna stopa inflacije u Hrvatskoj je u januaru ove godine porasla za 0,3 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Takvoj prvoj procjeni inflacije u Hrvatskoj najvi\u0161e je doprinijela procijenjena godi\u0161nja stopa inflacije za usluge koja iznosi 7,2 odsto, za energiju 3,7 odsto, grupa u kojoj su hrana, pi\u0107e i duvan tri odsto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Na mjese\u010dnom nivou, u odnosu na decembar pro\u0161le godine, cijene usluga u Hrvatskoj su porasle za 2,2 odsto, energije za 1,8 odsto, a hrane, pi\u0107a i duvana za jedan odsto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale za 3,4 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Godi\u0161nja inflacija u Bosni i Hercegovini pala je u decembru pro\u0161le godine sa novembarskih 4,4 odsto na 4,1 odsto, \u0161to je najni\u017ei nivo od avgusta, objavila je Agencija za statistiku BiH (BHAS).<\/p>\n\n\n\n<p>Usporavanje rasta cijena u BiH krajem pro\u0161le godine prije svega je posljedica slabijeg poskupljenja hrane i bezalkoholnih pi\u0107a, gde je inflacija pala sa novembarskih \u0161est odsto na 5,3 odsto, kao i zdravstvenih usluga, sa pet odsto na 4,7 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Zna\u010dajan doprinos imalo je i pojeftinjenje transporta u BiH, gde su cijene u decembru pale za 0,2 odsto, nakon rasta od 1,4 odsto u novembru.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Indikatori<\/h2>\n\n\n\n<p>Iz Monstata su pojasnili da su indeksi potro\u0161a\u010dkih cijena (CPI) jedan od najva\u017enijih makroekonomskih indikatora i osnova za dono\u0161enje odluka u oblasti ekonomije i finansija.<\/p>\n\n\n\n<p>Od januara 2009. godine koriste se kao zvani\u010dna mjera inflacije u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Indeks potro\u0161a\u010dkih cijena koristi se za uskla\u0111ivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, kao i penzija i socijalnih davanja. Tako\u0111e se koristi za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih ra\u010duna i u druge svrhe \u2013 rekli su iz Monstata.<\/p>\n\n\n\n<p>Indeks potro\u0161a\u010dkih cijena se defini\u0161e kao mjera prosje\u010dne promjene cijena fiksne korpe roba i usluga koje doma\u0107instvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba. Ponderi koji se primjenjuju za izra\u010dunavanje indeksa potro\u0161a\u010dkih cijena izra\u017eavaju relativnu va\u017enost odabranih proizvoda i usluga u ukupnoj potro\u0161nji doma\u0107instava na doma\u0107oj teritoriji. Lista proizvoda i usluga se redovno revidira kako bi se o\u010duvala njena reprezentativnost u pogledu strukture potro\u0161nje i navika potro\u0161a\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Uticaj pojedinih grupa na stopu inflacije pokazuje koliko je data grupa uticala na ukupnu stopu inflacije. Uticaj zavisi od pondera i stope inflacije date grupe. Ponderi predstavljaju relativno u\u010de\u0161\u0107e potro\u0161nje doma\u0107instava odre\u0111ene grupe ili podgrupe proizvoda u ukupnoj potro\u0161nji. Zbog toga ponderi imaju va\u017enu ulogu u ra\u010dunanju stope inflacije. Oni predstavljaju ,,va\u017enost\u201c odre\u0111ene grupe proizvoda u ukupnoj potro\u0161nji doma\u0107instava u odre\u0111enom referentnom periodu \u2013 pojasnili su iz Monstata.<\/p>\n\n\n\n<p>Mjese\u010dna stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u teku\u0107em mjesecu u odnosu na prethodni mjesec, u procentima.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Godi\u0161nja stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u teku\u0107em mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u procentima. Dok se indeks potro\u0161a\u010dkih cijena naj\u010de\u0161\u0107e primjenjuje kao op\u0161ta mjera inflacije u nacionalnim okvirima, harmonizovani indeks potro\u0161a\u010dkih cijena (HICP) predstavlja uporedivu mjeru inflacije sa zemljama Evropske unije \u2013 naveli su iz Monstata.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Januarski podaci Monstata o cijenama proizvoda i usluga li\u010dne potro\u0161nje, mjerene indeksom potro\u0161a\u010dkih cijena, pokazuju da je godi\u0161nja stopa inflacije u Crnoj Gori pala \u010detvrti mjesec uzastopno. U januaru je godi\u0161nja inflacija pala na 2,9 odsto, dok je zabilje\u017eena mjese\u010dna stopa inflacije od 0,1 odsto.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":901733,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8],"tags":[188,16331,722,677,533],"naslovna":[],"class_list":["post-906635","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-crna-gora","tag-godisnja-inflacija","tag-hrvatska","tag-pad","tag-srbija"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/906635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=906635"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/906635\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":910377,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/906635\/revisions\/910377"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/901733"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=906635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=906635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=906635"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=906635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}