<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Crna Gora pod svojom jurisdikcijom ima 6.426 km\u00b2 morskog prostora, \u0161to je skoro polovina njene kopnene teritorije.<\/p>\n\n\n\n
Iako nam more donosi milijarde kroz turizam, ono je istovremeno postalo i najve\u0107a \u201edeponija\u201c na\u0161ih lo\u0161ih navika.<\/p>\n\n\n\n
Alarm u lancu ishrane<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jedan od najupe\u010datljivijih podataka dolaze iz istra\u017eivanja morskog otpada.<\/p>\n\n\n\n Vje\u0161ta\u010dki polimeri, odnosno plastika, \u010dine \u010dak 80 odsto prona\u0111enog materijala u moru.<\/p>\n\n\n\n \u201eProcentualno u\u010de\u0161\u0107e po kategorijama otpada ukazuje na najve\u0107e zaga\u0111enje vje\u0161ta\u010dkim polimerima (plastikom), koje ima udio od najmanje 80 odsto. Procjena prostorne distribucije otpada u moru pokazuje da je koli\u010dina otpada u plitkim priobalnim podru\u010djima (poput Bokokotorskog zaliva) znatno ve\u0107a od one na otvorenom moru\u201c, navedeno je u ovom dokumentu.<\/p>\n\n\n\n Kako se poja\u0161njava, problem nije samo u onome \u0161to pluta.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanja sprovedena 2014. i 2015. godine pokazala su da zaga\u0111enje ulazi direktno u na\u0161e tanjire.<\/p>\n\n\n\n Tako je utvr\u0111eno da \u010dak 50 odsto ispitanih sardela (S. pilchardus) u svom \u017eelucu ima tragove plastike.<\/p>\n\n\n\n \u201eNije mogu\u0107e procijeniti pravo stanje populacije riba u pogledu zaga\u0111enja makro plastikom, s obzirom na to da postoje podaci samo za jedan istra\u017eivani period (2014\u20142015). Me\u0111utim, postoje\u0107i podaci ukazuju na to da u svim ispitivanim vrstama postoji plastika u \u017eelucima; pogotovo kod pelagi\u010dnih i mezopelagi\u010dnih vrsta S. pilchardus, S. japonicus i T. trachurus sa prili\u010dno pove\u0107anom pojavom otpada (50%, 43% i 24%, redom) \u0161to ukazuje na zabrinjavaju\u0107e stanje\u201c, istaknuto je u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n Kod sku\u0161a taj procenat iznosi 43%, dok je kod \u0161njura oko 24%.<\/p>\n\n\n\n Ovi podaci ukazuju na to da mikroplastika vi\u0161e nije teorijska prijetnja, ve\u0107 biolo\u0161ka \u010dinjenica na\u0161eg akvatorija.<\/p>\n\n\n\n Boka betonirana<\/strong><\/p>\n\n\n\n Urbanizacija je \u201etihi ubica\u201c obale, a strategija pokazuje da je od ukupno 252 kilometra crnogorske obalne linije, ve\u0107 izgra\u0111eno \u010dak 32%.<\/p>\n\n\n\n Situacija je, kako se precizira, najkriti\u010dnija u Bokokotorskom zalivu, gdje je vje\u0161ta\u010dki izmijenjeno nevjerovatnih 54,5% obale.<\/p>\n\n\n\n \u201eZbog obima urbanizacije, veoma je izra\u017een pritisak sa kopna koji uti\u010de na morsku sredinu. Od ukupno oko 252 km generalizovane obale Crne Gore, izgra\u0111eno je oko 80,5 km, odnosno 32% obale. Izgra\u0111enost u Bokokotorskom zalivu (do Mamule) znatno je ve\u0107a (54,5%) nego du\u017e otvorenog mora (16,5%). Podru\u010dje od Dobre Vode do Utjehe je zna\u010dajno urbanizovanije u odnosu na ostatak obale\u201c, navodi se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n Konstatuju da je du\u017e obale otvorenog mora situacija druga\u010dija: tipi\u010dan je potez od Dobre Vode do Utjehe, gdje se urbano podru\u010dje prote\u017ee uz prirodnu kamenitu obalu.<\/p>\n\n\n\n \u201eUdio linije izgra\u0111enog zemlji\u0161ta tu je znatno ve\u0107i (47,5%) od udjela vje\u0161ta\u010dki izmijenjene obalne linije (27%). U takvim slu\u010dajevima, iako je sama obalna linija formalno neizgra\u0111ena, ne mo\u017ee se smatrati prirodnom zbog neposredne izgra\u0111enosti u njenom zale\u0111u\u201c, pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n Nelegalna izgradnja u najatraktivnijim podru\u010djima \u2013 naro\u010dito uz morsku obalu i u za\u0161ti\u0107enim prirodnim podru\u010djima \u2013 pored negativnih posljedica po obalno kopno, istovremeno ima i negativne efekte na morsku sredinu.<\/p>\n\n\n\n \u201eKod ovakve izgradnje \u010desto se ne po\u0161tuje veliki broj tehni\u010dkih, saobra\u0107ajnih, ekolo\u0161kih i drugih zahtjeva, a javni interes se zanemaruje ili potpuno ignori\u0161e. Neplanska izgradnja dodatno pove\u0107ava pritisak na prirodne resurse i \u017eivotnu sredinu, posebno u pogledu zaga\u0111ivanja voda. Nadalje, nasipanje i betonizacija obale, kao i eksploatacija prirodnog materijala (pijesak, \u0161ljunak), mijenjaju konfiguraciju obale, uni\u0161tavaju morska stani\u0161ta i ugro\u017eavaju biodiverzitet u priobalnom podru\u010dju\u201c upozoravaju stru\u010dnjaci.<\/p>\n\n\n\n Gubimo milione eura svake godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n Degradacija mora nije samo ekolo\u0161ki, ve\u0107 i ogroman ekonomski problem. Procjenjuje se da Crna Gora zbog otpada u moru i naru\u0161avanja estetske vrijednosti pla\u017ea godi\u0161nje gubi oko 5,7 miliona eura prihoda od turizma.<\/p>\n\n\n\n \u201ePrimorske op\u0161tine su u petogodi\u0161njem periodu (2015-2020) na godi\u0161njem nivou i u prosjeku ulagale 12,25 miliona eura za pobolj\u0161anja u oblasti \u017eivotne sredine; ve\u0107ina ovih ulaganja imala je direktan uticaj na smanjenje pritisaka na morske vode. Udio izdataka za \u017eivotnu sredinu u ukupnim bud\u017eetima primorskih op\u0161tina kretao se od 6,5% u 2015. do vi\u0161e od 12% u 2018. godini.<\/p>\n\n\n\n U nedostatku podataka o rashodima privatnog sektora za \u017eivotnu sredinu te jasnih mjerila o tome kako odrediti koji se dio nacionalnih tro\u0161kova \u017eivotne sredine mo\u017ee pripisati za\u0161titi obalnog podru\u010dja\/ morske sredine, ovi tro\u0161kovi se mogu uzeti kao aproksimativni \u2013 okvirni tro\u0161kovi degradacije.<\/p>\n\n\n\n \u201eNa osnovu uporednih iskustava, gubitak prihoda od turizma usljed morskog otpada i degradacije estetskih i rekreativnih usluga koje pru\u017eaju pla\u017ee i priobalno more procijenjuje se na 5,7 miliona eura godi\u0161nje. Tro\u0161kovi \u010di\u0161\u0107enja morskog otpada uklju\u010duju\u0107i gubitke u ribarstvu procijenjuju se na 2,12 miliona eura godi\u0161nje\u201c, podaci su iz Strategije.<\/p>\n\n\n\n Kada se tome dodaju tro\u0161kovi \u010di\u0161\u0107enja i \u0161tete u ribarstvu od preko 2 miliona eura, dolazimo do cifre koja jasno govori da je za\u0161tita mora najisplativija investicija.<\/p>\n\n\n\n Podaci o temperaturi mora potvr\u0111uju globalno zagrijavanje na na\u0161em pragu.<\/p>\n\n\n\n U Ulcinju je zabilje\u017een linearni trend rasta temperature mora od +1,28\u00b0C u periodu od 40 godina.<\/p>\n\n\n\n \u201eOvakve promjene pogoduju \u0161irenju stranih vrsta, kojih je u na\u0161em moru ve\u0107 zabilje\u017eeno 36, uklju\u010duju\u0107i i invazivne alge poput Caulerpa cylindracea\u201c, pi\u0161e u strategiji.<\/p>\n\n\n\n Dobre vijesti dolaze iz Bijele<\/strong><\/p>\n\n\n\n Bijela kao nekada\u0161nja ekolo\u0161ka \u201ecrna ta\u010dka\u201c, konstatovano je u dokumentu, zna\u010dajno je pobolj\u0161ana nakon projekta sanacije u kojem je uklonjeno skoro 100.000 tona opasnog otpada.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, luke Bar i Kotor i dalje ostaju pod prismotrom kao podru\u010dja sa pove\u0107anim pritiskom zaga\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n Kako bi se o\u010duvao biodiverzitet, Crna Gora je ve\u0107 proglasila prve morske parkove prirode \u2013 Platamuni, Kati\u010d i Stari Ulcinj. Plan je da se do 2036. godine mre\u017ea za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja pro\u0161iri, uz poseban fokus na livade morske trave Posidonia oceanica, koje su klju\u010dna \u201eplu\u0107a\u201c na\u0161eg mora.<\/p>\n\n\n\n \u201eRezultati procjene pokazuju da je u uporedbi sa situacijom iz 2016. godine do\u0161lo do zna\u010dajnog pobolj\u0161anja za dvije lokacije: kanal Port Milena, kategoriziran kao prioritetna \u017eari\u0161na to\u010dka A u 2016. godini, trenutno je procijenjen kao \u017eari\u0161na to\u010dka B, a za brodogradili\u0161te Bijela situacija se pobolj\u0161ala sa \u017eari\u0161ne ta\u010dke B u 2016. na osjetljivo podru\u010dje C. Za brodogradili\u0161te Bijela pobolj\u0161anje se mo\u017ee direktno povezati s projektom sanacije koji je rezultirao uklanjanjem 98.783 t opasnog otpada (pijesak, kontaminirano tlo, azbest itd.) s te lokacije. U slu\u010daju Port Milene, pobolj\u0161anje se mo\u017ee pripisati odre\u0111enom napretku u povezivanju sa kanalizacionim sistemom i gospodarenjem otpadom na podru\u010dju op\u0161ine Ulcinj, te mogu\u0107e uspostavi za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja Ulcinjske solane u zale\u0111u kanala\u201c, navodi se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n Zanimljiv je i socijalni aspekt upravljanja morem.<\/p>\n\n\n\n Dok u ribarstvu i transportu dominiraju mu\u0161karci, \u017eene \u010dine ve\u0107inu u turisti\u010dkom sektoru (smje\u0161taj i ishrana), ali su i dalje manje zastupljene na menad\u017eerskim pozicijama.<\/p>\n\n\n\n Ipak, \u017eene \u010dine ve\u0107inu u nau\u010dnim institucijama koje se bave za\u0161titom mora, \u0161to ih stavlja u prve redove borbe za o\u010duvanje Jadrana.<\/p>\n\n\n\n Vizija strategije planira ulaganje od 3,4 miliona eura u narednih \u0161est godina, od \u010dega se dvije tre\u0107ine odnosi na monitoring.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dok se ponosimo titulom ekolo\u0161ke dr\u017eave, podaci iz nove Strategije za\u0161tite morske sredine do 2036. godine otkrivaju surovu realnost \u2013 od toga da imamo \u010dak 80 odsto plastike u otpadu do \u010dinjenice da je svaki drugi stomak sardele pun vje\u0161ta\u010dkih polimera. Strategija nam pokazuje da nas mnogo ko\u0161ta nebriga o Jadranu.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":904521,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[18851,3245],"naslovna":[],"class_list":["post-904520","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-jadransko-more","tag-plastika"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/more.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/904520","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=904520"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/904520\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/904521"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=904520"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=904520"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=904520"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=904520"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}