<\/p>\n\n\n\n
U sklopu projekta osiguran je monitoring sudskih postupaka u slu\u010dajevima torture i rodno-zasnovanog nasilja.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZabrana zlostavljanja je temeljna vrijednost demokratskog dru\u0161tva kako to nagla\u0161ava Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi. U procesu pristupanja EU Crna Gora se obavezala da doka\u017ee da tu vrijednost po\u0161tuje u praksi. Me\u0111utim, taj dokaz izostaje. Imaju\u0107i u vidu neslavnu istoriju neistra\u017eenih i neka\u017enjenih slu\u010dajeva torture koji su bili dokumentovani video zapisima poput onih u Zlatarskoj ulici, nad Miloradom Martinovi\u0107em i u Sky prepiskama, povjerenje javnosti u vladavinu prava je ozbiljno naru\u0161eno. Utisak tolerisanja ili \u010dak sau\u010desni\u0161tva institucija je i dalje prisutan,\u201c navela je Tea Gorjanc Prelevi\u0107<\/strong>, izvr\u0161na direktorica NVO Akcija za ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n Gorjanc Prelevi\u0107 je podsjetila da je op\u0161te zavr\u0161no mjerilo za zatvaranje poglavlja 23 da Crna Gora mora da \u0161titi ljudska prava u zakonima i praksi, da mora da osigura brz i adekvatan pravosudni odgovor na zlostavljanje u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprje\u010davanje mu\u010denja, uklju\u010duju\u0107i slu\u010dajeve rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici.<\/p>\n\n\n\n \u201eTe preporuke nisu ispunjene \u0161to potvr\u0111uje i nedavno procurjeli preliminarni nalazi tre\u0107e posjete Evropskog komiteta za sprje\u010davanje mu\u010denja u posljednjih pet godina. Tako\u0111e, podaci u postupanju dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva u posljednje \u010detiri godine pokazuju mje\u0161ovitu sliku. Od 2022. godine do 2025. godine formirano je 268 predmeta protiv najmanje 424 dr\u017eavna slu\u017ebenika zbog navoda o zlostavljanju. Optu\u017eni akt je podignut u svakom petom slu\u010daju, gotovo polovina prijava je odba\u010dena dok je skoro tre\u0107ina ostala nerije\u0161ena“, kazala je ona.<\/p>\n\n\n\n Istakla da je zabilje\u017een i porast broja prijava zlostavljanja.<\/p>\n\n\n\n \u201ePro\u0161le godine je podnijeto najvi\u0161e prijava u posljednje \u010detiri godine \u2013 75, \u0161to je \u010dak \u010detiri puta vi\u0161e nego 2022. godine. Do\u0161lo je do odre\u0111enog pobolj\u0161anja u stopama optu\u017eenja i osu\u0111uju\u0107ih presuda kao i do blagog poo\u0161travanja kaznene politike. Ipak, slu\u010dajevi apsolutne zastarjelosti u predmetima policijskog zlostavljanja u Baru i Podgorici podsje\u0107aju da sistem i dalje zakazuje,\u201c saop\u0161tila je Gorjanc Prelevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Autorka izvje\u0161taja iz Akcije za ljudska prava, Bojana Malovi\u0107<\/strong> saop\u0161tila je da uzorkovanom periodu zlostavljanje, mu\u010denje i iznu\u0111ivanje iskaza do\u017eivljavaju maksimum tokom 2025. godine.<\/p>\n\n\n\n \u201eOve brojke govore da se najsuroviji oblici zlostavljanja ne smanjuju, ve\u0107 da su u stalnom porastu. Treba naravno imati u vidu da postoji mogu\u0107nost i podno\u0161enja la\u017enih prijava, ali i da se ne prijavljuju svi slu\u010dajevi zlostavljanja do kojih do\u0111e u ustanovama zatvorenog tipa poput policijskih stanica, zatvora, psihijatrijskih bolnica\u2026 Pozitivno je izjedna\u010davanje predmeta u kojima dr\u017eavni tu\u017eioci nala\u017eu direktno vje\u0161ta\u010denje tjelesnih povreda \u017ertava sa brojkom predmeta kada se samo vje\u0161ta\u010di medicinska dokumentacija. Ipak, tu\u017eioci ne koriste u dovoljnoj mjeri audio-vizuelna saslu\u0161anja svjedoka i o\u0161te\u0107enih. Najzabrinjavaju\u0107i podatak je da rukovodioci dosljedno ne daju obavezuju\u0107e uputstvo onim predmetima koji neopravdano dugo traju“, ispri\u010dala je Malovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima istra\u017eivanja na kraju 2025. godine je pred dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvom bilom 38 predmeta iz ranijeg perioda.<\/p>\n\n\n\n \u201ePostoje i predmeti gdje su krivi\u010dne prijave odbacivane pod izgovorom zastarjelosti, iako zastarjelost u tim predmetima nije nastupila, \u0161to je tako\u0111e problem, jer mnogi o\u0161te\u0107eni nemaju svoje punomo\u0107nike koji bi skrenuli pa\u017enju na takve stvari. Stoga je zaista na tu\u017eila\u0161tvu da o ovome vodi ra\u010duna“, kazala je Malovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Osvrnula se i na Sky predmete.<\/p>\n\n\n\n \u201eOno \u0161to je do sada do\u0161lo do suda jesu tri predmeta koja se nalaze u fazi prvostepenog su\u0111enja, jedan predmet u Nik\u0161i\u0107u je odba\u010den zbog nepostojanja sumnje da su prijavljeni policijski slu\u017ebenici izvr\u0161ili krivi\u010dno djelo iznu\u0111ivanja iskaza, dok se jo\u0161 jedan predmet izvi\u0111a pred Osnovnim dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvom u Podgorici,\u201c istakla je Malovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Milorad Markovic<\/strong>, vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac Crne Gore istakao je da ove teme zadiru u su\u0161tinu vladavine prava i povjerenje gra\u0111ana u institucije sistema.<\/p>\n\n\n\n \u201eU predmetima torture i rodno-zasnovanog nasilja nema mjesta za relativizaciju, odlaganje niti za nedovoljno odlu\u010dne reakcije. Svaki navod o zlostavljanju, pogotovo ako on dolazi od strane dr\u017eavnih slu\u017ebenika i kada su \u017ertve osobe u ranjivom polo\u017eaju predstavlja ozbiljan ispit za dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo, ali i za \u010ditav pravosudni sistem,\u201c saop\u0161tio je Markovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n President of the Constitutional Court, Snezana Armenko<\/strong> poru\u010dila je da \u0107e Ustavni sud kroz svoje odluke \u201enastaviti da demonstrira nultu toleranciju na slu\u010dajeve zlostavljanja, posebno u odnosu na lica gdje postoji sumnja da se nad istim sprovodi mu\u010denje ili drugo ne\u010dovje\u010dno i poni\u017eavaju\u0107e postupanje koje se posebno nalazi pod kontrolom dr\u017eave u zatvorenim ustanovama\u201c.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda Sini\u0161a Bjekovi\u0107 je podsjetio da je institucija Za\u0161titnika ljudskih prava preventivni mehanizam za za\u0161titu od torture koji vr\u0161i preventivne posjete objektima u kojima se nalaze lica li\u0161ena slobode ili lica koja imaju ograni\u010denu slobodu kretanja.<\/p>\n\n\n\n \u201eBez jasne borbe protiv torture, bez efikasne i djelotvorne istrage ovih slu\u010dajeva i odgovaraju\u0107ih sudskih odluka koje sadr\u017ee odvra\u0107aju\u0107e i proporcionalne sankcije u odnosu na one koji su vinovnici takvih pona\u0161anja nema napretka. Ovo je pitanje institucija koje moraju da djeluju jednako odgovorno, efikasno i na na\u010din koji shvata polo\u017eaj ne samo okrivljenog u sudskom postupku, ve\u0107 i polo\u017eaj onih koji su o\u0161te\u0107eni krivi\u010dnim djelom,\u201d ispri\u010dao je Bjekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Monitoring su\u0111enja u slu\u010dajevima rodno-zasnovanog nasilja obuhvatio je 41 sudski predmet – 26 u Podgorici, 15 u Nik\u0161i\u0107u, sa 182 ro\u010di\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n \u201eOvaj kontinuirani monitoring dao je zna\u010dajan doprinos transparentnosti sudskih postupaka i omogu\u0107io dublje razumijevanje izazova sa kojima se \u017eene suo\u010davaju sa pravosudnim sistemom. Paralelno sa monitoringom projekat je imao sna\u017enu komponentu direktne podr\u0161ke \u017eenama sa iskustvom nasilja kroz rad Centra za \u017eenska prava. U drugoj polovini 2024. godine besplatne pravne usluge pru\u017eene su za 81 korisnicu kroz vi\u0161e od 230 pojedina\u010dnih usluga, pravnih savjetovanja i prisustva ro\u010di\u0161tima. Tokom 2025. godine ova podr\u0161ka je dodatno pro\u0161irena, pa su 74 \u017eene dobile ukupno 470 pravnih usluga. Ovi brojevi govore o rastu\u0107oj potrebi \u017eena za podr\u0161kom i za\u0161titom, ali i o kapacitetu sistema podr\u0161ke da na te potrebe odgovori,\u201c ispri\u010dala je direktorica Centra za \u017eenska prava, Maja Raicevic<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Autorka izvje\u0161taja iz Centra za \u017eenska prava, Ana Jaredi\u0107<\/strong> isti\u010de da je monitoringom zabilje\u017eena ve\u0107a senzibilisanost tu\u017eilaca i sudija u postupcima porodi\u010dnog nasilja u odnosu na \u017ertve i na traumu koju su one pre\u017eivjele.<\/p>\n\n\n\n \u201eS druge, zabrinjava da primje\u0107ujemo da \u017ertve tokom postupka vrlo rijetko imaju pravnu podr\u0161ku, te je 70 posto \u017eena bez ikakve pravne pomo\u0107i pro\u0161ao kroz ovaj proces. Tako\u0111e, vrlo rijetko su imale neku drugu vrstu podr\u0161ke. U manjem broju predmeta je primije\u0107ena podr\u0161ka specijalizovanih servisa gdje je pru\u017eena kvalitetna podr\u0161ka i gdje su \u017eene bile informisanije i istrajnije u postupku. I dalje zabrinjava i kaznena politika, sankcije se uglavnom kre\u0107u oko minimalne kazne,\u201c istakla je Jaredi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Projekat \u201eUjedinjeni protiv zlostavlja\u201c je finansiran uz podr\u0161ku Evropske unije i Ministarstva javne uprave, te je dana\u0161nji doga\u0111aj podr\u017eao i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler.<\/p>\n\n\n\n \u201eOva istra\u017eivanja su sna\u017eni alati za reformu pravosu\u0111a jer mogu identifikovati snage i manjkavosti u pravnom sistemu, te generisati va\u017ene preporuke. Prevencija torture je dio poglavlja 23. Moramo vidjeti progres kako bismo mogli zatvoriti to poglavlje, ali \u017eelimo vidjeti i stvarni progres za crnogorsko dru\u0161tvo u cjelini. Tako\u0111e, pitanja prevencije torture i rodno-zasnovanog nasilja su dio Plana rasta, te zna\u010dajan progres na ovim poljima donosi i novac,\u201c napomenuo je Satler.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Od 2022. godine do 2025. godine formirano je 268 predmeta protiv najmanje 424 dr\u017eavna slu\u017ebenika zbog navoda o zlostavljanju, pokazuju rezultati projekta \u201eUjedinjeni protiv zlostavlja\u201c kojeg su u protekle dvije godine zajedno sprovodile nevladine organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za \u017eenska prava predstavljeni su danas u Podgorici.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":904188,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[13509,18689,13510,5129,18690,13820,3490],"naslovna":[],"class_list":["post-904187","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-ana-jaredic","tag-bojana-malovic","tag-maja-raicevic-2","tag-milorad-markovic","tag-nvo-akcija-za-ljudska-prava","tag-snezana-armenko","tag-tea-gorjanc-prelevic-3"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/904187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=904187"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/904187\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/904188"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=904187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=904187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=904187"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=904187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}