{"id":903208,"date":"2026-02-04T15:25:00","date_gmt":"2026-02-04T14:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/new.gradski.me\/uncategorized\/cemi-cak-80-odsto-komentara-na-online-portalima-ima-negativan-ton-prema-lgbtiq-zajednici\/"},"modified":"2026-02-04T15:25:00","modified_gmt":"2026-02-04T14:25:00","slug":"cemi-cak-80-odsto-komentara-na-online-portalima-ima-negativan-ton-prema-lgbtiq-zajednici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/drustvo\/cemi-cak-80-odsto-komentara-na-online-portalima-ima-negativan-ton-prema-lgbtiq-zajednici\/","title":{"rendered":"CeMI: \u010cak 80 odsto komentara na online portalima ima negativan ton prema LGBTIQ zajednici"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To je, gostuju\u0107i u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, saop\u0161tila<strong> projektna koordinatorka Centra za monitoring i istra\u017eivanje (CeMI) Andrea Rov\u010danin <\/strong>govore\u0107i orezultatimaprojektu \u201eOd \u0107utanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)\u201c, koji je sproveo CeMI, a koji se odnosi na izvje\u0161tavanje medija o LGBTIQ zajednici u periodu od 2012. do 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rov\u010danin je pojasnila da je istra\u017eivanje obuhvatilo medijske \u010dlanke i komentare na tri online portala u Crnoj Gori: Vijesti, Analitika i IN4S.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eAnalizirali smo prije svega medijske \u010dlanke, ali ono \u0161to je posebno va\u017eno naglasiti u okviru tih medijskih \u010dlanaka jesu komentari, zato \u0161to smo svjesni da u komentarima mo\u017eemo najbolje vidjeti kako javnost reaguje na odre\u0111ene teme\u201c, navela je Rov\u010danin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njenim rije\u010dima, rije\u010d je o longitudinalnoj analizi sprovedenoj uz upotrebu specijalizovanih softvera za automatsko prikupljanje podataka kojim su analizirani komentari na osnovu unaprijed definisanih klju\u010dnih rije\u010di koje se odnose na LGBTIQ tematiku, me\u0111u kojima su \u201eLGBT\u201c, ,,LGBTI\u201c, \u201epovorka ponosa\u201c, \u201epride\u201c, \u201eistopolna zajednica\u201c i druge.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na osnovu tih pojmova, targetirano je oko <strong>3.250 medijskih \u010dlanaka<\/strong>, u okviru kojih je zabilje\u017eeno pribli\u017eno <strong>35.000 komentara<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rov\u010danin je pojasnila da su ljudski koderi, prethodno obu\u010deni za ovu vrstu analize, ru\u010dno kodirali 25 odsto komentara, nakon \u010dega je taj uzorak kori\u0161\u0107en za treniranje ma\u0161inskog dijela softvera, koji je preuzeo automatsko kodiranje ostatka komentara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U okviru istra\u017eivanja mjerio se i sentiment komentara, da li su pozitivni, negativni ili neutralni, a komentari su dodatno klasifikovani u 18 tema.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako je istakla predstavnica CeMI-ja, rezultati analize pokazuju da je javnost u Crnoj Gori prilikom komentarisanja LGBTIQ tema na portalima u velikoj mjeri negativno orijentisana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eAnaliza je generalno pokazala da javnost u Crnoj Gori kada je u pitanju komentarisanje na online portalima o LGBTIQ zajednici izrazito ima negativan stav. \u010cak 80 odsto je takvih komentara koji nose negativan ton\u201c, kazala je Rov\u010danin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, naglasila je da se vrsta negativnosti mijenjala tokom vremena. Kako je objasnila, ranije su komentari \u010de\u0161\u0107e sadr\u017eali otvorene napade, pozive na nasilje i direktno negiranje podr\u0161ke LGBTIQ zajednici, dok se danas negativni narativi \u010de\u0161\u0107e \u201epakuju\u201c u politi\u010dke i ideolo\u0161ke teme, kao i u suptilnije forme govora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNegativnost postoji, ali se samo tokom vremena mijenjala\u201c, istakla je.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rov\u010danin je navela i da su podaci pokazali zna\u010dajne razlike me\u0111u godinama kada je rije\u010d o broju objava i komentara na analiziranim portalima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njenim rije\u010dima, 2024. godina je zabilje\u017eila rekordno nizak broj \u010dlanaka i komentara, ukupno oko 146 na sva tri portala, dok je 2013. godine zabilje\u017een izrazito visok broj komentara, \u0161to je, kako je navela, o\u010dekivano, jer je tada u Crnoj Gori prvi put organizovana Parada ponosa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Visok nivo komentarisanja bilje\u017ei se i tokom 2018. i 2019. godine, kada je u fokusu bio Zakon o istopolnom partnerstvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno je naglasila da se u posljednje dvije godine bilje\u017ei izuzetno nizak broj komentara koji se mogu ozna\u010diti kao pro-LGBTIQ, odnosno komentara koji nose otvorenu podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eSve se rje\u0111e otvoreno govori o govoru mr\u017enje, o napadima, o nasilju, ali se i sve rje\u0111e otvoreno govori o samoj podr\u0161ci\u201c, kazala je Rov\u010danin, navode\u0107i da se kritika sve \u010de\u0161\u0107e izra\u017eava kroz cinizam, ismijavanje, pozivanje na slobodu govora i sli\u010dne argumente.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao ilustraciju promjene tona, navela je da su ranijih godina bili prisutni komentari poput \u201eoni ne\u0107e \u0161etati\u201c ili \u201eoni ne smiju \u0161etati\u201c, dok su danas \u010de\u0161\u0107i komentari poput pitanja \u201eZa\u0161to mediji i politi\u010dari toliko promovi\u0161u LGBTIQ zajednicu\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rov\u010danin je poru\u010dila da se LGBTIQ teme u medijima moraju tretirati prvenstveno iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i bez podsticanja konflikta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u klju\u010dnim preporukama, istakla je potrebu unapre\u0111enja moderacije komentara, posebno u kontekstu govora mr\u017enje koji se sve \u010de\u0161\u0107e javlja u implicitnim i suptilnim formama, koje je te\u017ee prepoznati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako\u0111e je naglasila va\u017enost ciljanih obuka za novinare\/ke i medije, posebno u oblastima manipulacije informacijama, govora mr\u017enje, odgovornog targetiranja i moderiranja sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rov\u010danin je navela da je potreban i strate\u0161ki odgovor koji bi uklju\u010dio Vladu, civilni sektor, institucije i medije, kako bi se prona\u0161li ne samo zakonski, ve\u0107 i prakti\u010dni mehanizmi borbe protiv govora mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o daljim aktivnostima CeMI-ja, Rov\u010danin je najavila da \u0107e u narednim nedjeljama biti organizovan okrugli sto na kojem \u0107e biti predstavljeni rezultati projekta i analize.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eO\u010dekujemo od medija, institucija i organizacija civilnog dru\u0161tva da se povede jedan konstruktivan razgovor, jedan dijalog sa argumentima, naravno, a ne na nivou li\u010dnog utiska\u201c, kazala je Rov\u010danin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dodala je da CeMI \u017eeli da ovakva istra\u017eivanja postanu praksa u Crnoj Gori i da se sli\u010dna metodologija primijeni i na druge dru\u0161tvene teme.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ukazala je da tokom prethodne decenije u Crnoj Gori nije postojala nijedna sistematska studija koja bi pokazala na koji na\u010din i kojim tonom crnogorski mediji izvje\u0161tavaju o LGBTIQ temama, zbog \u010dega je ovo istra\u017eivanje va\u017ean doprinos i medijima i donosiocima odluka.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Crnoj Gori 80 odsto komentara na online portalima o LGBTIQ zajednici ima negativan ton, zbog \u010dega bi te teme u medijima trebalo tretirati odgovorno i iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i podsticanja potencijalnih konflikta.<\/p>","protected":false},"author":16,"featured_media":902033,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[13508,18264],"naslovna":[],"class_list":["post-903208","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-cemi","tag-lgbtiq"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/903208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=903208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/903208\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/902033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=903208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=903208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=903208"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=903208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}