{"id":902561,"date":"2026-02-01T14:31:00","date_gmt":"2026-02-01T13:31:00","guid":{"rendered":"https:\/\/new.gradski.me\/uncategorized\/usvojiti-protokole-i-smjernice-za-pruzanje-zdravstvene-zastite-lgbti-osobama\/"},"modified":"2026-02-01T14:31:00","modified_gmt":"2026-02-01T13:31:00","slug":"usvojiti-protokole-i-smjernice-za-pruzanje-zdravstvene-zastite-lgbti-osobama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/drustvo\/usvojiti-protokole-i-smjernice-za-pruzanje-zdravstvene-zastite-lgbti-osobama\/","title":{"rendered":"Usvojiti protokole i smjernice za pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite LGBTI osobama\u00a0"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanje NVO Socijalni centar i LGBT Forum Progres pokazalo je da je velika ve\u0107ina zdravstvenih radnika u Crnoj Gori spremna da pru\u017ei jednaku zdravstvenu za\u0161titu LGBTI pacijentima i da je direktna diskriminacija rijetka pojava u ustanovama. Me\u0111utim, istra\u017eivanje u kojem je u\u010destvovalo 119 zdravstvenih radnika iz sve tri regije Crne Gore je identifikovalo i zna\u010dajne sistemske nedostatke, koji se odnose na nedostatak edukacija, obuka i nepostojanje pisanih protokola za rad sa LGBTI pacijentima. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160pajak je rekla da je najva\u017enija poruka tog istra\u017eivanja to \u0161to zdravstveni radnici jasno govore da imaju volju i \u017eele da djeluju kvalitetnije i inkluzivnije, da prepoznaju nedostatak znanja, posebno kada je rije\u010d o terminologiji, pristupu i mentalnom zdravlju LGBTI osoba, ali da ih sistem u kontinuitetu ostavlja bez alata u praksi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNaime, vi\u0161e od polovine ispitanika nikada nije dobila bilo koju vrstu edukacije o specifi\u010dnim potrebama LGBTI osoba, a nijedan od 119 ispitanika nije potvrdio da u njihovoj ustanovi postoje pisani protokoli za rad sa LGBTI pacijentima\u201c, kazala je \u0160pajak u intervjuu Agenciji MINA.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/mina.news\/articles\/images\/usvojitiprotokoleismjernicezapru\u017eanjezdravstveneza\u0161titelgbtioguAT8\/6bw7ELNvo\/large.webp?use_watermark=0\" alt=\"\" title=\"Milica \u0160pajak, direktorica NVO Socijalni centar\"><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong><em>\u0160pajak\/Foto: Privatna arhiva<\/em><\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je navela da je, na\u017ealost, bilo i odgovora koji otvoreno stigmatizuju i predstavljaju ekstreman oblik homofobije i govora mr\u017enje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eTo su zbilja rijetki primjeri u na\u0161em uzorku, ali i dalje dovoljno opasni da nas podsjete za\u0161to je intervencija u ovoj oblasti od izuzetnog zna\u010daja, ne samo za LGBTI osobe, ve\u0107 i za sve marginalizovane dru\u0161tvene grupe\u201c, istakla je \u0160pajak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je poru\u010dila da donosioci odluka, ali i cjelokupna javnost, moraju shvatiti da se ne radi o nekom &#8222;specijalnom tretmanu&#8220;, ve\u0107 o fundamentalnom ljudskom pravu na zdravlje, koje se LGBTI osobama prakti\u010dno uskra\u0107uje kroz strah, stigmu i nedostatak podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upitana kakav je odnos zdravstvenih radnika prema pacijentima iz LGBTI zajednice, uzimaju\u0107i u obzir nalaze iz njihovog istra\u017eivanja, \u0160pajak je kazala da ve\u0107ina ispitanika, preko 94 odsto, navodi da se nikada nije osje\u0107ala nelagodno u radu sa LGBTI osobama, \u0161to je na prvi pogled ohrabruju\u0107e.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eMe\u0111utim, ta spremnost mora biti pra\u0107ena i sistemskom podr\u0161kom samim zdravstvenim radnicima &#8211; jasnim smjernicama, protokolima, mehanizmima na koje mogu da se oslone kada nijesu sigurni kako da postupe u odre\u0111enoj situaciji\u201c, rekla je \u0160pajak.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako je dodala, skoro 60 osoba je direktno navelo da im je potrebna institucionalna podr\u0161ka kroz pisane protokole, \u0161to potvr\u0111uje da zdravstveni radnici i sami prepoznaju tu prazninu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eIz na\u0161eg svakodnevnog rada sa LGBTI osobama, znamo da je strah od diskriminacije, osu\u0111ivanja i kr\u0161enja povjerljivosti naj\u010de\u0161\u0107i razlog zbog kojeg LGBTI osobe odla\u017eu ili potpuno izbjegavaju posjete zdravstvenim ustanovama\u201c, kazala je \u0160pajak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako je rekla, istra\u017eivanje pokazuje da se negativni komentari i \u0161ale o LGBTI osobama me\u0111u zdravstvenim radnicima de\u0161avaju (skoro \u010detvrtina ispitanika ih \u010duje \u201eponekad\u201c ili \u201e\u010de\u0161\u0107e\u201c), kao i da se ime i zamjenice koje koriste trans osobe ne po\u0161tuju u vi\u0161e od tre\u0107ine slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNesumnjivo je da predrasude postoje, me\u0111utim ne mo\u017eemo re\u0107i da je to specifi\u010dnost zdravstvenih ustanova, predrasude su i te kako prisutne u velikom dijelu crnogorskog dru\u0161tva\u201c, navela je \u0160pajak.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je naglasila da jo\u0161 vi\u0161e brine nevidljivost problema. \u201eSkoro 66 odsto ispitanika ne prepoznaje nikakve prepreke u svom okru\u017eenju, a istovremeno nemamo nijedan protokol, edukacija je gotovo nepostoje\u0107a, privatnost i bezbjednost pacijenata upitna\u201c.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upitana na kojem je nivou znanje zdravstvenih radnika u Crnoj Gori o specifi\u010dnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, \u0160pajak je kazala da se, imaju\u0107i u vidu isklju\u010divo rezultate istra\u017eivanja i odgovore 119 ispitanika, mo\u017ee zaklju\u010diti da je ono nezadovoljavaju\u0107e.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eVi\u0161e od polovine ispitanika (50,4 odsto) nikada tokom svog formalnog obrazovanja nije imalo edukaciju o ovoj temi, a dodatnih 23,5 odsto navodi da je edukacija postojala, ali u nedovoljnom obimu. Upravo ovi podaci nam govore da je veliki broj zdravstvenih radnika, koji su u\u010destvovali u istra\u017eivanju, zapo\u010deo svoju profesionalnu praksu bez dovoljnog znanja o zdravlju LGBTI osoba\u201c, rekla je \u0160pajak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je navela da pozitivnu stranu predstavlja to \u0161to su zdravstveni radnici prepoznali sopstvene limite.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eKada pogledamo u\u010de\u0161\u0107e u neformalnom obrazovanju nakon studija, situacija je dosta ozbiljnija, naime, 73,9 odsto zdravstvenih radnika nikada nije poha\u0111alo bilo kakvu obuku ili trening o radu sa LGBTI osobama, a 10,1 odsto eksplicitno navodi da obuku o ovoj temi nema u planu ni u budu\u0107nosti\u201c, kazala je \u0160pajak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na pitanje da li LGBTI pacijenti imaju povjerenje u zdravstvene ustanove, ona je odgovorila da je ono veoma nisko, usljed duboko ukorijenjene stigme, predrasuda i stereotipa u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Strah od diskriminacije, kako je rekla, \u010desto je presudan faktor u odluci da li \u0107e neko zatra\u017eiti medicinsku pomo\u0107.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160pajak je naglasila da LGBTI osobe odla\u017eu posjete ljekarima \u010dak i kada se radi o ozbiljnim zdravstvenim problemima, jer je sami rizik od naru\u0161avanja privatnosti i bezbjednosti, nerazumijevanja i odbacivanja, percipiran kao ve\u0107i od pomo\u0107i koju bi mogli dobiti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eStrah koji LGBTI osobe \u010desto navode, na\u017ealost, nije iracionalan, ve\u0107 je zasnovan na stvarnim iskustvima diskriminacije, nepo\u0161tovanja privatnosti i nedostatka senzibilnosti od strane medicinskog osoblja\u201c, dodala je \u0160pajak.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Imaju\u0107i sve to u vidu, kako je rekla, dolazi se do \u201cza\u010daranog kruga\u201d &#8211; LGBTI osobe \u0161to se vi\u0161e povla\u010de iz zdravstvenog sistema, to su manje vidljive, a njihove potrebe ostaju neprepoznate.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eUsljed nedostatka povjerenja i sigurnosti da \u0107e biti tretirani profesionalno i sa po\u0161tovanjem (kao bilo koji drugi pacijent), mnoge LGBTI osobe radije \u0107e svoje zdravstvene tegobe ukrivati, prije nego izlagati se potencijalnom poni\u017eenju ili nerazumijevanju\u201c, dodala je \u0160pajak.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je upozorila da je, tako\u0111e, jedan od identifikovanih izazova nedostatak privatnosti i rizik od naru\u0161avanja povjerljivosti, posebno u manjim sredinama, naj\u010de\u0161\u0107e na sjeveru Crne Gore, gdje je dosta te\u017ee o\u010duvati anonimnost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema rije\u010dima \u0160pajak, to sve zajedno dovodi do ozbiljnog naru\u0161avanja, kako mentalnog, tako i fizi\u010dkog zdravlja LGBTI osoba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao najve\u0107u sistemsku prepreku u pru\u017eanju inkluzivne zdravstvene za\u0161tite LGBTI osobama, ona je izdvojila upravo potpuno odsustvo protokola i smjernica za rad sa LGBTI pacijentima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uporedo sa tim, kako je kazala \u0160pajak, vi\u0161e od polovine ispitanika nikada nije bilo edukovano o specifi\u010dnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, \u0161to direktno mo\u017ee ugroziti kvalitet za\u0161tite koju mogu pru\u017eiti, \u010dak i kada iskazuju dobru volju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je istakla da se uz postojanje volje i resursa i anga\u017eovanje stru\u010dnjaka i pomo\u0107 organizacija civilnog dru\u0161tva, koje imaju vi\u0161egodi\u0161nje iskustvo u radu sa LGBTI zajednicom, relativno brzo mogu razviti i usvojiti protokoli i smjernice za pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ti protokoli, kako je dodala \u0160pajak, dali bi konkretna uputstva zdravstvenim radnicima, od toga kako voditi razgovor, koja pitanja su relevantna, koja terminologija je primjerena i kako osigurati privatnost.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je kao prioritet izdvojila i potrebu sprovo\u0111enja obaveznih obuka za zdravstvene radnike koji ve\u0107 profesionalno djeluju u sistemu. \u201eU ovom dijelu govorimo o prakti\u010dnim obukama koje bi pru\u017eile znanje o specifi\u010dnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, od strane stru\u010dnjaka iz oblasti\u201c.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prioritet je, kako je poru\u010dila \u0160pajak, i uspostavljanje jasnih politika protiv diskriminacije u svim zdravstvenim ustanovama sa definisanim mehanizmima prijavljivanja i sankcionisanja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNeophodno je da svaka zdravstvena ustanova ima jasno vidljiv dokument koji defini\u0161e da diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta ne mo\u017ee biti tolerisana, sa konkretnim postupkom \u0161ta raditi kada se diskriminacija desi\u201c, kazala je \u0160pajak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upitana \u0161ta bi Ministarstvo zdravlja trebalo da uradi kako bi pravo na jednaku zdravstvenu za\u0161titu postalo stvarnost za sve ljude, ona je rekla da taj resor mora preuzeti glavnu ulogu i omogu\u0107iti da inkluzivna zdravstvena za\u0161tita postane prioritet kroz konkretne korake.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eU praksi to zna\u010di obezbijediti finansijsku podr\u0161ku koja bi omogu\u0107ila detaljan razvoj protokola, smjernica i obuka zdravstvenih radnika\/ca, kao i uspostaviti saradnju sa organizacijama civilnog dru\u0161tva koje imaju svakodnevno iskustvo u radu sa LGBTI osobama i poznaju pote\u0161ko\u0107e i prepreke sa kojima se ova zajednica suo\u010dava\u201c, navela je \u0160pajak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podjednako va\u017eno je, kako je istakla, osigurati da se sadr\u017eaji o zdravlju LGBTI osoba uklju\u010de u obavezne programe medicinskih fakulteta i srednjih medicinskih \u0161kola, jer prvenstveno se mora po\u010deti od obrazovanja i podizanja svijesti budu\u0107ih generacija.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eIstovremeno, neophodan je sistem evaluacije, kroz prikupljanje podataka o tome sa kakvim problemima dolaze LGBTI osobe, kakva su njihova iskustva sa zdravstvenim radnicima\u201c, dodala je \u0160pajak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upitana koju poruku bi poslala LGBTI osobama koje se i dalje osje\u0107aju nesigurno ili nevidljivo u zdravstvenom sistemu, ona je istakla da je klju\u010dno da znaju da bilo koja vrsta diskriminacije u zdravstvenom sistemu nije dozvoljena i da Zakon o zdravstvenoj za\u0161titi jasno garantuje jednakost svih gra\u0111ana u ostvarivanju prava na zdravstvenu za\u0161titu, bez obzira na li\u010dna svojstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160pajak je rekla da njihovo istra\u017eivanje predstavlja prvi korak koji otkriva praznine i nedostatke u zdravstvenom sistemu, ali da tako\u0111e pokazuje da ve\u0107ina zdravstvenih radnika pristupa LGBTI pacijentima bez nelagode.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Identifikovani problemi, kako je naglasila, zahtijevaju primarno sistemska re\u0161enja, ali za kvalitetne i inkluzivne promjene potrebno je zajedni\u010dko djelovanje svih \u010dinilaca dru\u0161tva.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eU me\u0111uvremenu, NVO Socijalni Centar i LGBT Forum Progres nastavljaju da pru\u017eaju kontinuiranu podr\u0161ku i pomo\u0107 LGBTI osobama u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava u Crnoj Gori\u201c, poru\u010dila je \u0160pajak.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Strah od diskriminacije, osu\u0111ivanja i kr\u0161enja povjerljivosti \u010desto odvra\u0107a LGBTI osobe od odlaska u zdravstvene ustanove, kazala je direktorica nevladine organizacije (NVO) Socijalni centar Milica \u0160pajak i poru\u010dila da je neophodno donijeti protokole i smjernice za rad sa LGBTI pacijentima.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":902562,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[18055,17349,7955],"naslovna":[],"class_list":["post-902561","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-lgbti","tag-milica-spajak","tag-nvo-socijalni-centar"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/902561","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=902561"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/902561\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/902562"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=902561"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=902561"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=902561"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=902561"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}