<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
„Dok evropske dr\u017eave istovremeno tra\u017ee odgovore na klimatsku i biodiverzitetsku krizu, fokus se sve vi\u0161e pomjera sa pitanja da li ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije na pitanje kako to u\u010diniti na odr\u017eiv na\u010din. Nova studija, ra\u0111ena u Crnoj Gori, pokazuje da je mogu\u0107e paralelno ja\u010dati energetsku sigurnost, \u0161tititi prirodu i uva\u017eavati potrebe lokalnih zajednica, kroz pa\u017eljivo planiranje, dono\u0161enje odluka zasnovanih na podacima i ranu integraciju ekolo\u0161kih, dru\u0161tvenih i ekonomskih kriterijuma“, naveli su iz Eko-tima.<\/p>\n\n\n\n
U tom kontekstu, kako dodaju, organizacije\u00a0The Nature Conservancy<\/em><\/a>\u00a0i\u00a0Eko-tim<\/a>\u00a0zajedni\u010dki su objavile\u00a0sveobuhvatnu nacionalnu studiju<\/a>\u00a0koja pokazuje da Crna Gora raspola\u017ee sa vi\u0161e od 16 GW solarnog i vjetroenergetskog potencijala koji se mo\u017ee razvijati uz nizak nivo konflikta sa za\u0161titom \u017eivotne sredine i dru\u0161tvenim interesima. Ovaj potencijal mo\u017ee omogu\u0107iti ubrzanu i odr\u017eivu energetsku tranziciju, uz o\u010duvanje biodiverziteta i uravnote\u017eeno kori\u0161\u0107enje prostora. Studija je razvijena uz podr\u0161ku Savjetodavnog odbora, \u010dijem radu su doprinjeli resorna ministarstva Vlade Crne Gore, me\u0111unarodne finansijske institucije i Sekretarijat Energetske zajednice, kroz razmjenu podataka, pra\u0107enje procesa izrade, kao i verifikaciju i potvrdu nalaza.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eavni sekretar Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore, Matija Medojevi\u0107, istakao je da studija \u201epru\u017ea konkretne i primjenjive smjernice za kreiranje javnih politika i strate\u0161ko planiranje, pokazuju\u0107i kako Crna Gora mo\u017ee nastaviti da ja\u010da energetsku sigurnost, uz puno uva\u017eavanje ekolo\u0161kih, dru\u0161tvenih i ekonomskih prioriteta\u201c.<\/em><\/p>\n\n\n\n Analiza je izra\u0111ena u okviru projekta Montenegro Energy Growth and Acceleration (MEGA)<\/em> i identifikuje niskokonfliktna podru\u010dja sa visokim potencijalom za obnovljive izvore energije \u0161irom zemlje. Prema nalazima studije, oko 15.630 MW solarnih kapaciteta i 650 MW kapaciteta vjetra moglo bi se iskoristiti u podru\u010djima sa minimalnim ekolo\u0161kim i dru\u0161tvenim rizikom. Identifikovani potencijal je pribli\u017eno 17 puta ve\u0107i od ukupnog instalisanog kapaciteta svih objekata za proizvodnju elektri\u010dne energije u Crnoj Gori, uklju\u010duju\u0107i termoelektranu i sve hidroelektrane.<\/p>\n\n\n\n Studija dalje pokazuje da bi ukupan niskokonfliktni solarni i vjetroenergetski potencijal, ve\u0107i od 16 GW, mogao obezbijediti do 21 TWh elektri\u010dne energije godi\u0161nje \u2013 vi\u0161estruko vi\u0161e od trenutne doma\u0107e proizvodnje. Istovremeno, takav razvoj bi izbjegao pritisak na prirodna i kulturna dobra visoke vrijednosti i smanjio potencijalne negativne uticaje na klju\u010dne ekonomske sektore, poput poljoprivrede, turizma, \u0161umarstva i lokalne privrede.<\/p>\n\n\n\n \u201eIskustvo Crne Gore pokazuje da ambiciozni ciljevi u oblasti obnovljivih izvora energije mogu biti uskla\u0111eni sa za\u0161titom prirode i ekonomskim razvojem\u201c, <\/em>rekla je Kasandra-Zorica Dropulji\u0107, menad\u017eerka programa za obnovljive izvore energije za Jugoisto\u010dnu Evropu u The Nature Conservancy, i dodala: \u201ePrimjena pametnog odabira lokacija u ranoj fazi planiranja doprinosi smanjenju projektnog rizika, ve\u0107oj sigurnosti investicija i razvoju obnovljivih izvora energije koji nadopunjuju, umjesto da ugro\u017eavaju, biodiverzitetske vrijednosti i druge prostorno zasnovane privredne aktivnosti.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n Zna\u010dajnu ulogu u oblikovanju rezultata imalo je u\u010de\u0161\u0107e lokalnog stanovni\u0161tva. \u201eKvalitet i kredibilitet analize znatno su unaprije\u0111eni kroz direktne doprinose lokalnih zajednica\u201c,<\/em> istakao je Milija \u010cabarkapa, izvr\u0161ni direktor Eko-tima.<\/p>\n\n\n\n \u201ePutem alata za javno u\u010de\u0161\u0107e zasnovanog na GIS tehnologiji i kroz niz radionica na lokalnom nivou, gra\u0111ani su podijelili svoja znanja, vrijednosti i prioritete, \u010dime su dru\u0161tveni aspekti na adekvatan na\u010din integrisani u mapiranje konflikata\u201c,<\/em> zaklju\u010duje \u010cabarkapa.<\/p>\n\n\n\n Studija posebno nagla\u0161ava strate\u0161ki zna\u010daj kori\u0161\u0107enja brownfield<\/em> lokacija, uklju\u010duju\u0107i biv\u0161e industrijske zone, deponije i kamenolome. Identifikovano je oko 346 MW solarnog potencijala na niskokonfliktnim brownfield<\/em> povr\u0161inama, \u0161to je dovoljno da zamijeni oko tre\u0107inu trenutne proizvodnje elektri\u010dne energije iz Termoelektrane Pljevlja. Time se pokazuje da razvoj obnovljivih izvora energije mo\u017ee dati va\u017ean doprinos pravednoj tranziciji, kroz upotrebu ve\u0107 izmijenjenog zemlji\u0161ta i postoje\u0107e infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n Nalazi studije su u velikoj mjeri uskla\u0111eni sa evropskim okvirima u oblasti obnovljivih izvora energije i za\u0161tite \u017eivotne sredine, kao i sa preporukama Ministarskog savjeta Energetske zajednice o uspostavljanju okvira za identifikaciju Zona ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije (takozvanih RAAs), u skladu sa revidiranom Direktivom EU o obnovljivim izvorima energije. Oni sna\u017eno dopunjuju partnerstvo izme\u0111u organizacije The Nature Conservancy i Sekretarijata Energetske zajednice \u2013 koje je usmjereno ka koordinisanom planiranju i ostvarivanju odr\u017eive i pravedne implementacije obnovljivih izvora energije \u0161irom regiona \u2013 pru\u017eaju\u0107i \u010dvrstu analiti\u010dku osnovu za uskla\u0111ivanje energetskih ciljeva sa prostornim planiranjem, razvojem elektroenergetske mre\u017ee i reformom procedura izdavanja dozvola.<\/p>\n\n\n\n Kao prakti\u010dan alat za podr\u0161ku u odlu\u010divanju, MEGA studija pokazuje kako unaprijed promi\u0161ljeno planiranje mo\u017ee osvetliti klimatske i biodiverzitetske izazove kao priliku za uravnote\u017een i pravedan razvoj.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora mo\u017ee da ispuni nacionalne energetske ciljeve za 2030. godinu izgradnjom solarnih i vjetroenergetskih postrojenja na jednoj petini identifikovanih niskokonfliktnih lokacija, saop\u0161teno je iz Eko -tima.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":901800,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[4240,17816],"naslovna":[],"class_list":["post-901799","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-eko-tim","tag-studija"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/901799","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=901799"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/901799\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/901800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=901799"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=901799"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=901799"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=901799"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}