<\/p>\n\n\n\n
\u201cUva\u017eavaju\u0107i zna\u010daj inicijative Demokratske narodne partije, njenu kompatibilnost sa evropskim pravnim standardima, utemeljenost na rezultatima tri poslednja popisa stanovni\u0161tva, kao i njen pomiriteljski karakter kroz uklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezi\u010dkoj zajednici u Crnoj Gori, o\u010dekujem da svi u Vladi podr\u017ee ovu inivijativu\u201d, naveo je Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Po Ustavu, predlog za promjene Ustava mo\u017ee predlo\u017eiti, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNe o\u010dekujemo da se na prvoj sjednici usvoji tekst Ustavnih promjena ili dopuna Ustava nego da se izrazi politi\u010dka spremnost da se kroz slo\u017een ustavni proces dodje do predloga i re\u0161enja koji bi nakon toga normirao srpski kao slu\u017ebeni jezik\u201d, kazao je Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ne smatra da su za to potrebne 3\/5 na referendumu.<\/p>\n\n\n\n
\u201cI ne smatram da za to treba \u010dekati ulazak u EU. Zagovornici te politike \u017eele ne samo da sprije\u010de normiranje srpskog kao slu\u017ebenog nego i gaje nade da \u0107e vremenom crnogorski jezik postati me\u0111u gra\u0111anima zastupljeniji od srpskog.\u00a0 Ako bi Vlada prihvatila na\u0161u inicijativu mi znamo da za to treba vrijeme ali nagla\u0161avam da nam odugovla\u010denje nije prihvatljivo. Za razliku od procedure promjene Ustava za\u00a0 pitanje dvojnog dr\u017eavljanstva i uvo\u0111enju trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju, potreban je 41 glas u parlamentu a ova parlamentarna vecina ima 52 poslanika\u201d, isti\u010de Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ako postoji politi\u010dka volja ovo se, tvrdi on, mo\u017ee vrlo brzo rije\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n
\u201cInicijativu podnosimo Vladi zato \u0161to Vlada sama mo\u017ee da predlo\u017ei Ustavne promjene, a prihvatanjem inicijative \u0161alje se poruka da postoji spremnost za otvaranje dijaloga na ove teme i dobra volja da se ova pitanja rije\u0161e\u201d, kazao je Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Diskriminacija, dodaje, nije dio evropskih vrednosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDa li mo\u017eete da zamislite da bilo koji gr\u0111anin Crne Gore koji razumije i osnove demokratije mo\u017ee re\u0107i da je protiv toga da zajednici koja se na popisu ve\u0107inski izjasnila da govori srpskim jezikom, treba uskrati to pravo i ne dozvoli da taj jezik bude slu\u017ebeni. I kako neko ko ka\u017ee da je protiv inicijative da srpski jezik bude sluzbeni, ako njime govori ve\u0107ina stanovni\u0161tva, mo\u017ee re\u0107i da se zala\u017ee za evropske vrijednosti i da je za demokratski uredjemo dru\u0161tvo. Ko god je protiv ove inicijative taj je i protiv EU vrednosti i prakse u evropskim zemljama\u201d, isti\u010de Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
EU je, dodaje on, zasnovana na vrijednostima koje uklju\u010duju jednakost, nediskriminaciju i posebno po\u0161tovanje temeljinih prava i sloboda.<\/p>\n\n\n\n
\u201cEvropski standard nije \u201cjedan jezik \u2013 jedna dr\u017eava\u201d, nego inkluzija i po\u0161tovanje realne jezi\u010dke slike dru\u0161tva. Na osnovu rezultata tri poslednja popisa stanovni\u0161tva u Crnoj Gori, utvr\u0111eno je da se najve\u0107i procenat gra\u0111ana izjasnio da govori srpskim jezikom. Uprkos toj objektivnoj, statisti\u010dki potvr\u0111enoj i demokratski izra\u017eenoj \u010dinjenici, srpski jezik nema status slu\u017ebenog jezika\u201d, kazao je Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako je naglasio, povelja Evropske unije o osnovnim pravima izri\u010dito zabranjuje svaku diskriminaciju po osnovu jezika.<\/p>\n\n\n\n
\u201cJezik je, dakle, jasno prepoznat kao samostalan i za\u0161ti\u0107en osnov diskriminacije u evropskom pravu. Iako se Povelja EU formalno neposredno primenjuje na dr\u017eave \u010dlanice, ona predstavlja obavezuju\u0107i standard za dr\u017eave kandidate u okviru procesa pristupanja. Ugovor o Evropskoj uniji propisuje da se Unija zasniva na vrijednostima jednakosti i po\u0161tovanja ljudskih prava. Evropski pravni standardi, me\u0111utim, ne \u0161tite samo formalnu jednakost, ve\u0107 i materijalnu (stvarnu) jednakost\u201d, rekao je Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Evropska praksa, isti\u010de on, pokazuje da pluralizam slu\u017ebenih jezika predstavlja pravilo, a ne izuzetak, naro\u010dito u dr\u017eavama sa slo\u017eenom jezi\u010dkom strukturom.<\/p>\n\n\n\n
\u201cBelgija ima vi\u0161e slu\u017ebenih jezika upravo radi institucionalnog odraza stvarne jezi\u010dke realnosti. Finska priznaje \u0161vedski kao slu\u017ebeni jezik, iako ga govori manjina \u2013 \u010dime se dodatno potvr\u0111uje da je evropski standard inkluzija, a ne isklju\u010denje. \u0160vajcarska, iako nije \u010dlanica EU, \u010desto se uzima kao referentni evropski model jezi\u010dke ravnote\u017ee\u201d, kazao je Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, u procesu pristupanja EU, Evropska komisija posebno ocenjuje postojanje strukturnih politika koje proizvode trajnu neravnopravnost, \u010dak i kada formalna zabrana diskriminacije postoji.<\/p>\n\n\n\n
\u201cInicijativa da srpski jezik dobije status slu\u017ebenog jezika u Crnoj Gori ne ugro\u017eava nijedan drugi jezik, ne umanjuje postoje\u0107a prava bilo koje zajednice, ve\u0107 ima za cilj otklanjanje normativne neravnote\u017ee i uspostavljanje sistema koji odra\u017eava demokratski izra\u017eenu volju gra\u0111ana. Davanje slu\u017ebenog statusa jeziku kojim govori najve\u0107i broj gra\u0111ana ne bi predstavljalo odstupanje od evropskih vrijednosti, ve\u0107 njihovu doslednu i vjerodostojnu primjenu u skladu sa demokratskim principima\u201d, kazao je Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako je istakao, vra\u0107anjem istorijske trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju ni na jedan na\u010din se ne dovodi u pitanje postoje\u0107a dr\u017eavna zastava, ne ugro\u017eava se ustavni poredak, ne isklju\u010duje se nijedan identitet, ve\u0107 ima za cilj institucionalno priznanje istoriskog kontinuiteta i identitetskog pluralizma.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTakvo re\u0161enje ne bi prestavljalo povratak u pro\u0161lost, ve\u0107 evropski standardizovan na\u010din o\u010duvanja istorijskog kontinuiteta, dru\u0161tvene ravnote\u017ee i jednakosti gra\u0111ana\u201d, dodaje Zogovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Aktuelni crnogorski zakonodavni okvir, nagla\u0161ava on, nije u skladu sa me\u0111unarodnim standardima u prvom redu sa dokumentima Savjeta Evrope, praksom Venecijanske komisije i Evropskog suda u Strazburu u pogledu pitanja dvojnog dr\u017eavljanstva.<\/p>\n\n\n\n
\u201cUsagla\u0161avanje Crne Gore sa preovla\u0111uju\u0107im politikom dr\u017eava \u010dlanica EU po ovim pitanjima je posebno zna\u010dajno zbog procesa EU integracija, imaju\u0107i u vidu da, kada Crna Gora postane \u010dlanica EU, to \u0107e itekako imati svog uticaja na stopu fluktuacije stanovni\u0161tva. Zbog toga potrebno je blagovremeno usagla\u0161avati nacionalno zakonodavstvo u skaldu sa preporukama me\u0111unarodnih tijela i institucija EU, kako momentom pristupanja ne bi postalo o\u010digledno da crnogorski zakonodavni okvir u pogledu dr\u017eavljanstva ima odre\u0111enih znatnih nekompatibilnosti sa na\u010delima pluralizma, jednakosti gra\u0111ana, gra\u0111anske dr\u017eave i demokratskog dru\u0161tva. Odnos prema na\u0161oj inicijativi da\u0107e najbolji odgovor na pitanje da li je Crna Gora su\u0161tinski prihvatila evropske vrijednosti i standarde i da li je spremna da ih implementira\u201d, zaklju\u010dio je Zogovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Potpredsjednik Vlade\u00a0Milun Zogovi\u0107\u00a0poru\u010dio je da inicijativa Demokratske narodne partije za normiranje srpskog kao slu\u017ebenog jezika u Crnoj Gori predstavlja pitanje evropskih vrijednosti, jednakosti i ukidanja diskriminacije, te da je utemeljena na rezultatima tri posljednja popisa stanovni\u0161tva i savremenoj evropskoj pravnoj praksi.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":897647,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[188,123,14667,1168],"naslovna":[],"class_list":["post-901465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-crna-gora","tag-milun-zogovic","tag-srpski-jezik","tag-vlada"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/901465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=901465"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/901465\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/897647"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=901465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=901465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=901465"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=901465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}