<\/p>\n\n\n\n
Prekomjerna upotreba i zaga\u0111enje vode moraju se hitno rije\u0161iti jer niko ne zna kada bi se cijeli sistem mogao uru\u0161iti, \u0161to bi imalo posljedice po mir i dru\u0161tvenu koheziju, upozorava glavni autor izvje\u0161taja, pi\u0161e The Guardian.<\/p>\n\n\n\n
Globalna nesta\u0161ica<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sav \u017eivot zavisi od vode, ali izvje\u0161taj otkriva da su mnoga dru\u0161tva dugo koristila vodu br\u017ee nego \u0161to se ona mogla prirodno nadoknaditi u rijekama i tlu. Tako\u0111e su prekomjerno iskori\u0161tavala ili uni\u0161tavala dugoro\u010dne zalihe u vodonosnicima i mo\u010dvarama.<\/p>\n\n\n\n To je dovelo do bankrota, pri \u010demu su mnogi ljudski vodni sistemi pre\u0161li ta\u010dku s koje se vi\u0161e ne mogu vratiti u prija\u0161nje stanje. Klimatska kriza pogor\u0161ava problem topljenjem ledenjaka i izazivanjem naglih promjena izme\u0111u ekstremno su\u0161nih i vla\u017enih perioda.<\/p>\n\n\n\n Rezultat je svijet u kojem 75% ljudi \u017eivi u zemljama klasifikovanim kao vodno nesigurne ili kriti\u010dno vodno nesigurne, a dvije milijarde ljudi \u017eivi na tlu koje tone zbog uru\u0161avanja podzemnih vodonosnika.<\/p>\n\n\n\n Porast sukoba i kriza<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sukobi oko vode naglo su porasli od 2010. godine, navodi se u izvje\u0161taju. Velike rijeke, poput Kolorada u SAD-u i sistema Murray-Darling u Australiji, ne uspijevaju da stignu do mora, a eskalirale su i krizne situacije \u201enultog dana\u201c \u2013 kada gradovi ostaju bez vode, kao \u0161to je bio slu\u010daj u \u010cenaju u Indiji.<\/p>\n\n\n\n Polovina velikih svjetskih jezera smanjila se od ranih 1990-ih, a \u010dak su i dr\u017eave bogate vodom, poput Ujedinjenog Kraljevstva, u opasnosti zbog zavisnosti od uvoza hrane i drugih proizvoda za \u010diju je proizvodnju potrebna voda.<\/p>\n\n\n\n Profesor Kaveh Madani, koji je vodio izradu izvje\u0161taja, izjavio je: \u201eOvaj izvje\u0161taj govori neugodnu istinu: mnogi kriti\u010dni vodni sistemi ve\u0107 su u bankrotu. Izuzetno je hitno jer niko ne zna ta\u010dno kada bi se cijeli sistem uru\u0161io.\u201c<\/p>\n\n\n\n Uticaj na globalnu opskrbu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: \u201eMilioni poljoprivrednika poku\u0161avaju da uzgoje vi\u0161e hrane iz smanjuju\u0107ih, zaga\u0111enih ili nestaju\u0107ih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, tako\u0111e zna\u010di uticaj na izvoz ri\u017ee u mnoga mjesta \u0161irom svijeta.\u201c<\/p>\n\n\n\n Prema izvje\u0161taju, vi\u0161e od polovine globalne hrane uzgaja se u podru\u010djima gdje su zalihe vode u opadanju ili nestabilne. Prekomjerno iskori\u0161tavanje podzemnih voda uzrokovalo je slijeganje gradova \u0161irom svijeta. Rafsand\u017ean u Iranu tone za 30 cm godi\u0161nje, Tulare u SAD-u za oko 28 cm, a Meksiko Siti za oko 21 cm godi\u0161nje. Pogo\u0111eni su i drugi veliki gradovi poput D\u017eakarte, Manile, Lagosa i Kabula.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u najvidljivijim znakovima vodnog bankrota, navodi se u izvje\u0161taju, jeste 700 vrta\u010da koje prekrivaju intenzivno obra\u0111ivanu ravnicu Konja u Turskoj. \u010covje\u010danstvo je tako\u0111e drasti\u010dno smanjilo koli\u010dinu dostupne vode uni\u0161tavanjem prirodnih zaliha, poput mo\u010dvara, i zaga\u0111ivanjem vodenih tokova. U posljednjih pet decenija uni\u0161tena su mo\u010dvarna podru\u010dja veli\u010dine Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n Potrebna temeljna promjena<\/strong><\/p>\n\n\n\n Izvje\u0161taj poziva na temeljno preispitivanje na\u010dina na koji se voda \u0161titi i koristi \u0161irom svijeta. To bi uklju\u010divalo smanjenje prava i zahtjeva za zahvatanje vode kako bi se uskladili s dana\u0161njom degradiranom opskrbom, te transformaciju vodno intenzivnih sektora poput poljoprivrede i industrije.<\/p>\n\n\n\n \u201eUpravljanje vodnim bankrotom zahtijeva iskrenost, hrabrost i politi\u010dku volju\u201c, rekao je Madani. \u201eNe mo\u017eemo obnoviti nestale ledenjake niti ponovo napuhati akutno zbijene vodonosnike. Ali mo\u017eemo sprije\u010diti dalje gubitke i redizajnirati institucije kako bismo \u017eivjeli unutar novih hidrolo\u0161kih granica.\u201c<\/p>\n\n\n\n Tshilidzi Marwala, podsekretar UN-a, dodao je: \u201eVodni bankrot postaje pokreta\u010d krhkosti, raseljavanja i sukoba. Pravedno upravljanje njime sada je klju\u010dno za o\u010duvanje mira, stabilnosti i dru\u0161tvene kohezije.\u201c<\/p>\n\n\n\n Reakcije struke<\/strong><\/p>\n\n\n\n Profesor Albert Van Dijk s Australijskog nacionalnog univerziteta, koji nije u\u010destvovao u izradi izvje\u0161taja, rekao je da je izazov odr\u017eivog upravljanja vodom vrlo stvaran, iako bi on radije koristio opis kolapsa ili sistemskog neuspjeha umjesto bankrota. \u201ePove\u0107ana varijabilnost je jednako veliki problem kao i nesta\u0161ica\u201c, rekao je.<\/p>\n\n\n\n \u201ePonekad je ukupno dostupno vi\u0161e vode, ali ona sve \u010de\u0161\u0107e dolazi u naletima, na pogre\u0161nom mjestu i u pogre\u0161no vrijeme.\u201c<\/p>\n\n\n\n Dr D\u017eonatan Pol sa Univerziteta u Londonu izjavio je: \u201eIzvje\u0161taj razotkriva lo\u0161e postupanje \u010dovje\u010danstva s vodom koje ugro\u017eava odr\u017eivost \u2018vodenog ciklusa\u2019 kao koncepta. Slon u sobi, koji se izri\u010dito pominje samo jednom, jeste uloga masovnog i nejednakog rasta stanovni\u0161tva u pokretanju tolikog broja manifestacija vodnog bankrota.\u201c<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svijet je u\u0161ao u period \u201eglobalnog bankrota vode\u201c koji \u0161teti milijardama ljudi, navodi se u izvje\u0161taju Ujedinjenih nacija.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":900273,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[17272,7352,405],"naslovna":[],"class_list":["post-900272","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-nestasica-vode","tag-ujedinjene-nacije","tag-voda"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/ujedinjene-nacije-234983-725x408-1.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/900272","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=900272"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/900272\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/900273"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=900272"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=900272"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=900272"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=900272"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}