„Cijenim da svi u Crnoj Gori koji dr\u017eimo do dobronamjernosti i \u017eelje da pribli\u017eimo stavove i oja\u010damo me\u0111usobno razumijevanje, mislim da je inicijativa mitropolita bila na mjestu i zaslu\u017euje punu podr\u0161ku javnosti. Inicijativa je, prije svega, u skladu sa onim \u0161to prepoznajemo u evropskoj praksi sje\u0107anja. Sve postkomunisti\u010dke zemlje, koje su se na razli\u010dite na\u010dine suo\u010davale sa tim naslje\u0111em, opredijelile su se, izme\u0111u ostalog, i na ovu mjeru, da se uspostave posebni instituti, koji \u0107e se baviti na objektivan i nau\u010dan na\u010din istra\u017eivanjem svega \u0161to spada u tu vrstu negativnog i lo\u0161eg naslje\u0111a“, kazao je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de i da je prethodna godina protekla u raspravi o naslje\u0111u iz na\u0161e pro\u0161losti i \u010dini mi se da je time dato jasno usmjerenje kako bi dru\u0161tvo moglo dalju raspravu da povede i u kojem pravcu. Kao primjer navodi institut u Sloveniji, te da ne\u0161to sli\u010dno ima i u drugim postkomunisti\u010dkim zemljama.<\/p>\n\n\n\n
„Takve inicijative i proces suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u u cjelini poma\u017ee dru\u0161tvu da se oslobodi emotivne napetosti i da krene putem razumijevanja, pomirenja i da time bude kvalitetnija budu\u0107nost“, poru\u010dio je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Crna Gora, kako ka\u017ee, jo\u0161 ne mo\u017ee da postigne punu saglasnost da se bavimo nevinim civilnim \u017ertvama Drugog svjetskog rata, naro\u010dito nakon ratnog perioda.<\/p>\n\n\n\n „Ovdje se ne govori o onima koji su se opredijelili za neku stranu, ve\u0107 za one osobe koje nisu uzele u\u010de\u0161\u0107e u ratu, ve\u0107 su stradali zbog nedovoljne podr\u0161ke ideologiji Komunisti\u010dke partije. To su nevine i civilne \u017ertve. Treba da krenemo od njih. Najprije tu mo\u017eemo da postignemo nacionalni koncenzus, jer tu ne bi trebalo da bude spora. Tu govorimo isklju\u010divo o teritoriji Crne Gore“, kazao je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, a na osnovu detaljnih istra\u017eivanja, mo\u017ee se govoriti o par hiljada \u017ertava partizanskog pokreta na nivou Crne Gore. Na\u010din njihovog stradanja, ka\u017ee Zekovi\u0107, treba da bude predmet daljih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n „Nevjerovatno je da i danas imamo nepriznate \u017ertve, \u0161to ne smijemo dozvoliti. Nedopustivo je da i danas gazimo po tim \u017ertvama, koje su u nekom parku, ispod neke staze, u jamama ili pe\u0107inama. Sve to mora da se detaljno ispita i da se suo\u010dimo sa istinom. Tako\u0111e, ne smije se ni preuveli\u010davati sa brojkom \u017ertava, \u0161to se radilo u prethodnom periodu, ve\u0107 treba da znamo istinu“, naveo je Zekovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da se mora otvorenije govoriti konkretno i o doga\u0111ajima i stvarnim \u010dinjenicama.<\/p>\n\n\n\n Simonovi\u0107: Ako ne do\u0111emo do prave i potpune istine ne\u0107emo daleko sti\u0107i<\/strong><\/p>\n\n\n\n Novinar i publicista Budo Simonovi\u0107 smatra da je u na\u010delu dobra inicijativa za osnivanje instituta za izu\u010davanje zlo\u010dina koji su se u Crnoj Gori dogodili tokom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n \u201eInicijativa kao inicijativa je dobra. Samo se pla\u0161im ne\u010deg drugog. Da li bilo kakav institut koji \u0107e biti formiran od bilo koga mo\u017ee da tu istinu saop\u0161ti bez subjektivizma, bez opredjeljivanja za i protiv\u201c, kazao je SImonovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da je, pored ostalog, veoma va\u017eno ko pokre\u0107e ovu inicjativu.<\/p>\n\n\n\n \u201eImam strepnju da je crkva prili\u010dno potro\u0161ila svoju legitimnost i pravo za jednu takvu inicijativu. Iz vi\u0161e razloga. U posljednjih 20, 30 godina otkako je po\u010dela revizija istorije nije crkva odigrala ulogu kakvu je morala da odigra. Imamo nedavno pri\u010du oko spomenika Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u. Htio to neko priznati ili ne takva inicijativa izaziva odbojnost kod velikog broja ljudi i sumnju u nedobronamjernost. Za njega je jasno da je toliko okrvavio ruke, da je toliko zlo\u010dina po\u010dinio da ne zaslu\u017euje spomenik\u201c, kazao je Simonovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Simonovi\u0107 je naveo jo\u0161 jedan primjer, zbog koga, po njegovim rije\u010dima, crkva nema legitimitet za pomenutu inicijativu.<\/p>\n\n\n\n \u201eCrkva je prije dvije decenije proglasila za velikomu\u010denika i sveca Milorada Vukoj\u010di\u0107a, zvanog pop Maca. \u010covjeka o kom sam napisao knjigu i za kojeg je nepobitno utvr\u0111eno da je u no\u0107i izme\u0111u 13. i 14. aprila 1944. svojom rukom ubio devet mladih \u017eena koje su bile majke. Taj \u010dovjek koji je na javnom su\u0111enju osu\u0111en zbog u\u010de\u0161\u0107a u 57 zlo\u010dina. Javno osu\u0111en na vje\u0161ala to je bila najstro\u017eija kazna, ta je kazna promijenjena i on je strijeljan. On je progla\u0161en ratnim zlo\u010dincem, navedeno je u toj odluci koga je sve ubio. Takvog \u010dovjeka proglasiti za sveca je veliki grijeh Srpske pravoslavne crkve\u201c, kazao je Simonovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dodaje da su oni koji podr\u017eavaju takve stvari izgubili pravo da se mije\u0161aju.<\/p>\n\n\n\n \u201cSve dok ne isprave, a to nije te\u0161ko ispraviti. Nije ni Biblija za sva vremena, a ne kamoli takva odluka. Valjalo je potra\u017eiti, na\u0107i ljude, provjeriti je li Budo SImonovi\u0107 napisao la\u017e. Za desetak godina otkako je objavljena knjiga nije niko o toj knjizi slova napisao i niko se nije na\u0161ao da ka\u017ee da sam napisao la\u017e\u201c, kazao je Simonovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Smatra da oko formiranja instituta mora biti postignut konsenzus.<\/p>\n\n\n\n \u201eTo mora da bude pitanje i vlasti i opozicije. Jer nam takav institut treba, takva istina nam treba. Ako ne do\u0111emo do prave i potpune istine i otvoreno ka\u017eemo ko je \u0161ta uradio ne\u0107emo daleko sti\u0107i. Bilo je i ranije inicijativa da treba na politi\u010dkom nivou to sprovesti, politi\u010dkim dekretom. To su gluposti. Nikad niko nije nikoga pomirio dekretima, nego samo gledanjem o\u010di u o\u010di i suo\u010davanjem sa istinama\u201c, kazao je Simonovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Vu\u010deti\u0107: Posljednjih 30 godina nemamo ozbiljnu istorijografsku knjigu koja se bavi Drugim svjetskim ratom<\/strong><\/p>\n\n\n\n Istori\u010dar Filip Vu\u010deti\u0107<\/strong> podr\u017eava inicijativu osnivanja Instituta za ispitivanje zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n \u201eBez obzira da li su ih po\u010dinili pripadnici partizanskog pokreta, \u010detni\u010dkog pokreta ili drugih vojnih formacija \u2013 prije svega muslimanske milicije i albanskih kvislinga\u201c, kazao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Smatra da iza tog projekta treba da stane dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n \u201ePrije svega zato \u0161to bi za taj projekat trebala da budu obezbije\u0111ena ozbiljna sredstava. Da se anga\u017euje stru\u010dno osoblje \u2013 pravnici i istori\u010dari, koji bi mogli da istra\u017euju u arhivima u Crnoj Gori i u arhivima u inostranstvu. To je izuzetno veliki posao. Treba da se pregleda sva gra\u0111a svih vojnih formacija\u201c, kazao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da bi jedini dobar rezultat bio popis \u017ertava svih vojnih formacija koje su djelovale na prostoru Crne Gore od 1941. do 1945. godine.<\/p>\n\n\n\n \u201ePostoji \u0161ansa da na\u0161e dru\u0161tvo razgovara. Na\u0161e dru\u0161tvo nije toliko optere\u0107eno Drugim svjetskim ratom kada bi se rije\u0161ila druga pitanja u Crnoj Gori. Kada bi se rije\u0161ilo ekonomsko pitanje, ovim temama bi se bavilo par istori\u010dara, a ne cijelo dru\u0161tvo. Tu veliku ulogu imaju mediji i politi\u010dki prvaci, koji kada treba da prikriju svoje malverzacije ili da dobiju politi\u010dke poene, oni se bave Drugim svjetskim ratom ili 1918. godinom. Mislim da, kada bi se rije\u0161ili drugi problemi koje imamo u Crnoj Gori, mi bi lako razgovarali o ovim temama bez ve\u0107ih problema\u201c, kazao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Upitao je kakav sukob mogu da imaju dva \u201eobi\u010dna \u010dovjeka ako mu je \u0111ed bio u \u010cetnike a drugi u Partizane\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201eAli ako se insistira na tim podjelama, to je ve\u0107 problem. Te podjele su se desile bez na\u0161e volje, desile su se 1941. i pitanje je kako bi mi postupili kada bi se na\u0161li u tim pozicijama\u201c, kazao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Naglasio je da treba sakupiti stru\u010dne ljude i izvr\u0161iti detaljna istra\u017eivanja arhiva u zemlji i inostranstvu i popisati \u017ertve svih vojnih formacija.<\/p>\n\n\n\n Istakao je da se, nakon formiranja komunisti\u010dke vlasti, istori\u010dari se nisu bavili zlo\u010dinima komunista.<\/p>\n\n\n\n \u201eTo je bila tabu tema o kojoj se nije moglo pri\u010dati do kraja 80-tih godina i po\u010detka 90-tih godina\u201c, kazao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Smatra da je postojao selektivan pristup zlo\u010dinima, ali i da brojni istori\u010dari izbjegavaju da se bave Drugim svjetskim ratom.<\/p>\n\n\n\n \u201ePosljednjih 30 godina nemamo ozbiljnu istorijografsku knjigu koja se bavi Drugim svjetskim ratom. Te teme su pre\u0161li u ruke publicista i novinara. Za\u0161to je to tako, veliko je pitanje?\u201c, istakao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da se u regionu radi vrlo ozbiljno o Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n\n\n\n \u201eU Hrvatskoj se ozbiljno radi po pitanju Drugog svjetskog rata. U Srbiji imate izuzetna nau\u010dna djela o Drugom svjetskom ratu. U Crnoj Gori to jedno du\u017ee vrijeme ne postoji, a nije da nema tema kojim bi trebali da se bavimo. Do skoro nismo imali nijednu ozbiljnu monografiju koja se bavila zlo\u010dinima muslimanske milicije. To je bila tabu tema. Neki istori\u010dari su \u010dak tvrdili da su to bile seoske stra\u017ee koje nisu pravile zlo\u010dine, a onda kada se u\u0161lo u istra\u017eivanje arhivske gra\u0111e, do\u0161lo je do izuzetno zanimljivih podataka i do velikog broja zlo\u010dina koje su te jedinice po\u010dinile \u2013 ne od Trianestojulskog ustanka, kako se \u010desto pominje, nego mnogo prije izbijanja ustanka\u201c, kazao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kazao je da su sve vojne formacije imale zadatak da \u0161tite stanovni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n \u201eU Andrijeva\u010dkom srezu muslimanska milicija djeluje kao ofanzivna formacija, mnogo prije podjele na \u010detnike i partizane. Imate logor u Plavu 1941. godine o kom niko nije pri\u010dao. Tamo je stradalo preko 30 djece sa prostora Velike i tako dalje. Te jedinice su aktivno u\u010destvovale u ratnim zlo\u010dinima nad pravoslavnim stanovni\u0161tvom, aktivno su sara\u0111ivali sa okupatorom, naoru\u017eavani su od okupatora i u\u010destvovali su u svim operacijama koje su vo\u0111ene na teritoriji Crne Gore\u201c, kazao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Vu\u010deti\u0107 je problematizovao sadr\u017einu ud\u017ebenika iz istorije, kazav\u0161i da u njima nema zlo\u010dina koji su se desili u Pivi i Velici.<\/p>\n\n\n\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dr\u017eava treba da osnuje institut za istra\u017eivanje svih zlo\u010dina koji su se u Crnoj Gori dogodili tokom Drugog svjetskog rata i poslije njega, bez obzira ko ih je i u ime koga u\u010dinio. Iza toga treba da stane dr\u017eava i mora bi da postoji i nacionalni konsenzus oko ovih pitanja, ocijenili su sagovornici RTV Podgorica u emisiji „Referat“.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":900020,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[7],"tags":[2720,17183,7378,17184],"naslovna":[],"class_list":["post-900019","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-aleksandar-sasa-zekovic","tag-budo-simonovic","tag-emisija-referat","tag-filip-vucetic"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/900019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=900019"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/900019\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/900020"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=900019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=900019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=900019"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=900019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/yeka1-1024x530.jpg\" "\\"\\"")
![\"\"](\"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/budos-1024x539.jpg\" "\\"\\"")
![\"\"](\"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Filip-Vucetic-1024x493.jpg\" "\\"\\"")