<\/p>\n\n\n\n
Drobnjak je, u intervjuu agenciji MINA o stanju \u017eenskih ljudskih prava u Crnoj Gori, kazala da crnogorsko dru\u0161tvo i dalje sna\u017eno oblikuju patrijarhalni obrasci, rodni stereotipi i hijerarhijski odnosi mo\u0107i koji se reprodukuju u porodici, obrazovanju, medijima, na tr\u017ei\u0161tu rada i u politici.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKlju\u010dni problemi su patrijarhalna kultura, ekonomska nejednakost, nedovoljna institucionalna odgovornost, slaba primjena zakona, rodni jaz na tr\u017ei\u0161tu rada, kao i normalizacija nasilja nad \u017eenama\u201d, kazala je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Ona smatra da se stanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori danas mo\u017ee opisati kao kontradiktorno, jer sa jedne strane postoji formalno uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir koji nominalno prepoznaje rodnu ravnopravnost kao jedno od temeljnih demokratskih i pitanja ljudskih.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSa druge strane, svakodnevna iskustva ve\u0107ine \u017eena jasno pokazuju da ta ravnopravnost jo\u0161 nije postala dru\u0161tvena realnost, ve\u0107 ostaje na nivou normativne obaveze i politi\u010dke deklaracije\u201d, pojasnila je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, \u017eene su u prosjeku ekonomski zavisnije, \u010de\u0161\u0107e zaposlene na nesigurnim i slabije pla\u0107enim poslovima, rje\u0111e vlasnice imovine i znatno optere\u0107enije nepla\u0107enim radom u doma\u0107instvu i brigom o porodici.<\/p>\n\n\n\n
Drobnjak je istakla da se taj nevidljivi rad i dalje dru\u0161tveno podrazumijeva kao \u201e\u017eenska uloga\u201c, bez ikakvog institucionalnog priznanja ili kompenzacije.<\/p>\n\n\n\n
Kako je navela, posebno zabrinjava rasprostranjenost rodno zasnovanog nasilja, koje ostaje jedan od najozbiljnijih pokazatelja stvarnog polo\u017eaja \u017eena.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNasilje se ne de\u0161ava na margini dru\u0161tva, ve\u0107 unutar porodica i zajednica, \u010desto uz \u0107utanje okoline i nedovoljno odlu\u010dnu reakciju institucija\u201d, kazala je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, iako se o nasilju danas vi\u0161e govori nego ranije, ono se i dalje \u010desto relativizuje, privatizuje ili prebacuje na odgovornost samih \u017eena, \u0161to dodatno obeshrabruje prijavljivanje i produbljuje nepovjerenje u sistem.<\/p>\n\n\n\n
Odgovaraju\u0107i na pitanje o napretku posljednjih pet godina, Drobnjak je kazala da su promjene prije svega bile formalne, dok su su\u0161tinski pomaci ostali ograni\u010deni i nedovoljni.<\/p>\n\n\n\n
\u201cU tom periodu svjedo\u010dimo usvajanju odre\u0111enih strategija, akcionih planova i izmjena zakona koji se odnose na rodnu ravnopravnost i za\u0161titu od nasilja, ali se u praksi vrlo malo toga promijenilo u svakodnevnom \u017eivotu \u017eena\u201d, kazala je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Kako je pojasnila, napredak je fragmentaran i \u010desto zavisi od pritiska civilnog sektora i me\u0111unarodnih aktera.<\/p>\n\n\n\n
Ona je kazala da, u odnosu na period kada je bila poslanica, ne mo\u017ee re\u0107i da je do\u0161lo do jasnog kvalitativnog iskoraka.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNaprotiv, u nekim segmentima imam utisak da je do\u0161lo do stagnacije, pa \u010dak i nazadovanja, posebno kada je rije\u010d o politi\u010dkoj kulturi i javnom diskursu\u201d, rekla je Drobnjak, navode\u0107i da se rodna ravnopravnost \u010de\u0161\u0107e koristi kao deklarativni okvir ili dio evropske retorike, nego kao stvarna politi\u010dka obaveza.<\/p>\n\n\n\n
Drobnjak je ukazala na odre\u0111ene vidljive pomake, poput pove\u0107anja kvota za \u017eene u parlamentu i ve\u0107eg formalnog prepoznavanja rodno zasnovanog nasilja kao dru\u0161tvenog problema.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMe\u0111utim, ti pomaci nijesu pra\u0107eni stvarnom preraspodjelom mo\u0107i, ja\u010danjem institucionalne odgovornosti, niti dosljednom primjenom zakona. Bez toga, promjene ostaju ograni\u010dene na statistiku i dokumenta, a ne na realne mehanizme za\u0161tite i osna\u017eivanja \u017eena\u201d, naglasila je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, posebno zabrinjava \u010dinjenica da se institucionalni odgovori \u010desto svode na reagovanje pod pritiskom javnosti ili nakon tragi\u010dnih doga\u0111aja, umjesto na preventivne i sistemske politike.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSmatram da u ovom periodu imamo vi\u0161e formalnih promjena nego stvarnih napredaka\u201d, pojasnila je Drobnjak, isti\u010du\u0107i da je, bez jasne politi\u010dke volje, odgovornosti institucija i spremnosti da se mijenjaju duboko ukorijenjeni dru\u0161tveni obrasci, te\u0161ko govoriti o su\u0161tinskom pobolj\u0161anju polo\u017eaja \u017eena u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
Upitana da li me\u0111u donosiocima odluka ima dovoljno razumijevanja i politi\u010dke volje za rje\u0161avanje problema u ovoj oblasti, Drobnjak je kazala da uglavnom nema i da se rodna pitanja i dalje do\u017eivljavaju kao \u201esporedna\u201c ili \u201e\u017eenska\u201c, a ne kao temeljna dru\u0161tvena i demokratska pitanja<\/p>\n\n\n\n
\u201cPostoji ograni\u010deno razumijevanje rodne ravnopravnosti kao pitanja ljudskih prava, dok politi\u010dka volja \u010desto ostaje na nivou retorike\u201d, ocijenila je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Navode\u0107i da zakonodavni okvir u principu nije lo\u0161, Drobnjak je kazala da o\u010dekuje da \u0107e novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti korespondirati sa vremenom u kome \u0107e se primjenjivati i da \u0107e dati odgovore na savremene izazove na polju ostvarivanja rodne ravnopravnosti.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, kako je istakla, najve\u0107a slabost nije u zakonima i treba insistirati na njihovoj dosljednoj primjeni.<\/p>\n\n\n\n
\u201cInstitucionalne mehanizme za postizanje rodne ravnopravnosti treba oja\u010dati, i boljim pozicioniranjem, i ja\u010danjem ljudskih kapaciteta, i finansijski\u201d, kazala je Drobnjak, dodaju\u0107i da se mora unaprijediti i saradnja me\u0111u institucijama koja \u010desto djeluju neuskla\u0111eno i bez jasne odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNe mo\u017ee, a i ne treba, samo Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava da bude odgovorno za kreiranje i sprovo\u0111enje orodnjenih politika. To mora biti odgovornost svih institucija\u201d, poru\u010dila je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Ukazuju\u0107i na \u010dinjenicu da se u institucijama ne primjenjuje rodno bud\u017eetiranje i da nema ni sistemskog prikupljanja podataka razvrstanih po polu, kao ni rodnih analiza, Drobnjak je naglasila da je neophodno edukovati zaposlene u institucijama o rodnoj ravnopravnosti.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje koliko je crnogorsko dru\u0161tvo spremno da se ozbiljno suo\u010di sa problemom rodno zasnovanog nasilja, Drobnjak je kazala da je dru\u0161tvo i dalje ambivalentno i da se nasilje \u010desto relativizuje, opravdava ili prebacuje na odgovornost \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMedijski senzacionalizam, blage kazne i javna tolerancija nasilja jasno pokazuju da se ono jo\u0161 ne do\u017eivljava kao ozbiljan dru\u0161tveni problem\u201d, kazala je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Crnogorsko dru\u0161tvo, kako smatra, jo\u0161 nije spremno da se ozbiljno i odgovorno suo\u010di sa problemom rodno zasnovanog nasilja.<\/p>\n\n\n\n
Drobnjak je upozorila da se nasilje nad \u017eenama u Crnoj Gori naj\u010de\u0161\u0107e prepoznaje tek kada do\u0111e do tragi\u010dnih ishoda, dok se u svakodnevnim, \u201emanje vidljivim\u201c oblicima i dalje normalizuje, relativizuje ili gura u sferu privatnog.<\/p>\n\n\n\n
Ona je kazala da dru\u0161tvo i dalje \u010desto tra\u017ei obja\u0161njenja i opravdanja za nasilje, umjesto da se fokusira na odgovornost nasilnika i na sistemsku za\u0161titu \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPre\u010desto se postavljaju pitanja o pona\u0161anju \u017eene, njenim odlukama ili \u201erazlozima\u201c zbog kojih je ostala u nasilnoj vezi, \u0161to jasno pokazuje da okrivljavanje \u0161rtava i dalje duboko postoji\u201d, kazala je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Kako je dodala, o nasilniku se \u010desto govori kao o dobrom kom\u0161iji i kroz sli\u010dne narative, a sve to je ogledalo dru\u0161tvenih vrijednosti koje pre\u0107utno toleri\u0161u nasilje.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPosebno me zabrinjava na\u010din na koji se nasilje tretira u javnom prostoru \u2013 kroz senzacionalisti\u010dko izvje\u0161tavanje, neprimjerene komentare i nedostatak jasne osude\u201d, kazala je Drobnjak, dodaju\u0107i da takva atmosfera ne \u0161alje poruku nulte tolerancije, ve\u0107 dodatno obeshrabruje \u017eene da prijave nasilje.<\/p>\n\n\n\n
Ona je ocijenila da bi prava spremnost dru\u0161tva da se suo\u010di sa rodno zasnovanim nasiljem podrazumijevala jasnu, nedvosmislenu osudu nasilja u svim njegovim oblicima, povjerenje u \u017ertve, sna\u017enu institucionalnu reakciju i kontinuiranu edukaciju \u2013 od obrazovnog sistema do medija.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima Drobnjak, dok god se nasilje do\u017eivljava kao \u201eizolovan incident\u201c, a ne kao ozbiljan strukturalni problem, ta spremnost ostaje ograni\u010dena i nedovoljna.<\/p>\n\n\n\n
Ona je kazala da je ohrabruju\u0107e djelovanje Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva na polju procesuiranja slu\u010dajeva nasilja nad \u017eenama, Ministarstva pravde na unapre\u0111enju zakonodavnog okvira, dodaju\u0107i da se nada da \u0107e i druge institucije odgovornije preduzimati aktivnosti na polju sprje\u010davanja i suzbijanja nasilja nad \u017eenama i nasilja u porodici.<\/p>\n\n\n\n
Odgovaraju\u0107i na pitanje o reakciji insititucija na prijave nasilja, Drobnjak je rekla da su te reakcije \u010desto spore, neadekvatne i neujedna\u010dene.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVeliki broj slu\u010dajeva ostaje neprijavljen upravo zbog nepovjerenja u institucije, straha od stigmatizacije i sekundarne viktimizacije. To je ozbiljan indikator sistemskog neuspjeha\u201d, ocijenila je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, u Crnoj Gori sistem nedovoljno \u0161titi \u017eene koje su pre\u017eivjele nasilje, a veliki dio tereta \u010desto se prebacuje upravo na njih.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOne se nerijetko suo\u010davaju sa dugim i iscrpljuju\u0107im procedurama, ponovnim prepri\u010davanjem traumati\u010dnih iskustava, nedostatkom adekvatne psiholo\u0161ke i pravne podr\u0161ke, kao i sa nepoverenjem institucija\u201d, rekla je Drobjak.<\/p>\n\n\n\n
Kako je naglasila, umjesto da sistem bude jasan oslonac i za\u0161tita, on \u010desto zahtijeva od \u017ertava dodatnu snagu, vrijeme i resurse koje one u tom trenutku nemaju, \u0161to dovodi do odustajanja od prijavljivanja ili nastavka postupka.<\/p>\n\n\n\n
Komentari\u0161u\u0107i pove\u0107anje kvota za \u017eene u parlamentu na 40 odsto, Drobnjak je kazala da to jeste korak naprijed, ali istovremeno i potvrda duboke nejednakosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKvota nije cilj sama po sebi, ve\u0107 korektivna mjera. Ve\u0107 14 godina u na\u0161em sistemu postoje kvote za minimum 30 odsto manje zastupljenog pola na izbornim listama, a svjedo\u010dimo da u Skup\u0161tini Crne Gore do sada, ni u jednom sazivu, nije bilo 30 odsto \u017eena\u201d, kazala je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Kako je dodala, nova kvota od 40 odsto \u0107e sigurno dovesti do pove\u0107anja broja \u017eena u skup\u0161tinama, kako na dr\u017eavnom, tako i na lokalnom nivou, ali ne\u0107e dovesti do ravnopravnosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201cProblem ostaje \u0161to ni 40 odsto ne odra\u017eava stvarnu strukturu dru\u0161tva, ali i \u0161to kvote ne garantuju stvarni politi\u010dki uticaj \u017eena\u201d, navela je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Postavlja se, kamo je kazala, pitanje i da li \u017eene tr\u010de pogre\u0161nu trku.<\/p>\n\n\n\n
\u201cInsistira se na pove\u0107anju broja \u017eena u skup\u0161tinskim sazivima, a nema kvota za mjesta u izvr\u0161noj vlasti i na direktorskim pozicijama\u201d, rekla je Drobnjak, isti\u010du\u0107i da nema kvota za manje zastupljeni pol za mjesta gdje je stvarna mo\u0107 i gdje se upravlja resursima.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010du\u0107i da su \u017eene rijetko na pozicijama stvarne mo\u0107i, Drobnjak je upozorila da se rodna pitanja \u010desto marginalizuju ili instrumentalizuju u dnevno-politi\u010dke svrhe.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTo pokazuje da formalna zastupljenost ne zna\u010di automatski i su\u0161tinsku ravnopravnost\u201d, kazala je Drobnjak, dodaju\u0107i da dodatni problem predstavlja ja\u010danje antirodnog pokreta i sna\u017ean dru\u0161tveni otpor feministi\u010dkim idejama.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKoji se ogleda u javnim napadima na \u017eene koje problematizuju nejednakost, u diskreditaciji civilnog sektora i u rastu konzervativnih narativa koji poku\u0161avaju da vrate \u017eene u tradicionalne uloge\u201d, navela je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Kako je ocijenila, takvi procesi dodatno usporavaju emancipatorske promjene i \u0161alju poruku da su ljudska prava \u017eena ne\u0161to o \u010demu se mo\u017ee pregovarati, a ne stvarna \u017eivotna mogu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje da li \u017eene u parlamentu imaju mogu\u0107nost da djeluju \u017eenski solidarno, Drobnjak je kazala da potencijal postoji, ali da u praksi partijski interesi \u010desto preovladavaju.<\/p>\n\n\n\n
\u201c\u017denska solidarnost se nerijetko testira upravo na rodnim pitanjima, gdje se vidi koliko su \u017eene spremne da iza\u0111u iz striktnih partijskih okvira\u201d, pojasnila je Drobnjak.<\/p>\n\n\n\n
Ona je ukazala i na \u010dinjenicu da je polo\u017eaj \u017eena u ruralnim i manje razvijenim sredinama, posebno na sjeveru, vi\u0161estruko nepovoljniji.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOne su \u010desto ekonomski nevidljive, zavisne i socijalno izolovane. Postoji ozbiljan disbalans u mjerama rodne ravnopravnosti koje ne uzimaju dovoljno u obzir regionalne i socijalne razlike\u201d, istakla je Drobnjak.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sistem u Crnoj Gori nedovoljno \u0161titi \u017ertve nasilja, ocijenila je biv\u0161a poslanica\u00a0Nada Drobnjak, navode\u0107i da veliki broj slu\u010dajeva rodno zasnovanog nasilja ostaje neprijavljen zbog nepovjerenja u institucije, straha od stigmatizacije i sekundarne viktimizacije.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":898202,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[16524,1144,16525,16526],"naslovna":[],"class_list":["post-898201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-nada-drobnjak","tag-nasilje","tag-nepovjerenje-u-institucije","tag-strah-od-stigmatizacije"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=898201"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898201\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/898202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=898201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=898201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=898201"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=898201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}