<\/p>\n\n\n\n
Obra\u0107aju\u0107i se naciji iz Pekinga, Ksi je naglasio: „Ponovno ujedinjenje na\u0161e domovine, trend vremena, nezaustavljivo je.“ Kina, koja samoupravno ostrvo Tajvan smatra svojom teritorijom, dugo najavljuje namjeru aneksije, ne isklju\u010duju\u0107i ni upotrebu sile. Zabrinutost ameri\u010dkih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi raste zbog sve ve\u0107ih sposobnosti kineskih oru\u017eanih snaga za izvo\u0111enje takvog napada ako Ksi to procijeni potrebnim.<\/p>\n\n\n\n
Ksijevom govoru prethodile su vojne vje\u017ebe „Misija pravde 2025“ u ponedjeljak i utorak, tokom kojih je kineska vojska simulirala blokadu glavnih tajvanskih luka. U vje\u017ebama, koje su se odvijale bli\u017ee Tajvanu nego ikad prije, u\u010destvovale su mornarica, vazdu\u0161ne snage, raketne snage i obalna stra\u017ea, a uklju\u010divale su najmanje 89 borbenih aviona, \u0161to je najve\u0107i broj u vi\u0161e od godinu dana.<\/p>\n\n\n\n
Iako su analiti\u010dari o\u010dekivali vje\u017ebe prije kraja godine, kineski komentatori povezali su ih s nedavnim odobrenjem ameri\u010dke vlade za rekordnu prodaju oru\u017eja Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara.\u00a0 Uprkos napetostima, Ksi je u svom govoru poku\u0161ao prikazati Kinu kao otvorenu zemlju, rekav\u0161i da je „prigrlila svijet otvorenih ruku“.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je na nekoliko velikih me\u0111unarodnih konferencija kojima je Peking bio doma\u0107in ove godine, uklju\u010duju\u0107i \u0160angajski samit za saradnju u avgustu, koji je u Tian\u0111inu okupio svjetske \u010delnike poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, indijskog premijera Narendre Modija i turskog predsjednika Red\u017eepa Tajipa Erdo\u011fana.<\/p>\n\n\n\n
Prenos govora na kineskim dr\u017eavnim medijima bio je isprepleten snimkama najve\u0107e vojne parade u istoriji zemlje, odr\u017eane u septembru povodom 80. godi\u0161njice zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata. Na paradi, vi\u0111enoj kao demonstracija vojne mo\u0107i, Ksi je stajao uz Putina i sjevernokorejskog vo\u0111u Kim Jong-una, \u0161to je geopoliti\u010dko svrstavanje koje su neki analiti\u010dari nazvali „osovinom prevrata“.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010dni dio Ksijeve vizije novog svjetskog poretka jeste aneksija Tajvana i osiguravanje podr\u0161ke drugih zemalja za politiku „Jedne Kine“, koju vodi Komunisti\u010dka partija u Pekingu – ne\u0161to \u0161to ve\u0107ina stanovnika Tajvana odbacuje. U govoru je istakao i „Dan povratka Tajvana“, spomendan uveden 2025. godine u Kini kako bi se obilje\u017eila godi\u0161njica kraja japanske vladavine na ostrvu 1945. godine.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je da je i Tajvan ove godine donio zakon kojim se isti datum, 25. oktobra, priznaje kao dr\u017eavni praznik. Naslje\u0111e Drugog svjetskog rata bilo je va\u017ena tema u politi\u010dkoj retorici obje strane ove godine.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Dok Kina nagla\u0161ava svoju ulogu u porazu Japana, tajvanski predsjednik Lai \u010cing-te povukao je paralelu izme\u0111u dana\u0161njeg Tajvana i evropskih demokratija suo\u010denih s prijetnjom nacisti\u010dke Njema\u010dke 1930-ih. Ksi se tako\u0111e pohvalio napretkom Kine u visokotehnolo\u0161kom razvoju, spomenuv\u0161i robote za kikboksing i misiju istra\u017eivanja kometa Tianwen-2, lansiranu u maju.<\/p>\n\n\n\n
Nije zaboravio ni globalni uspjeh kineskog kulturnog izvoza, poput videoigre „Black Myth: Wukong“ i animiranog filma „Ne Zha 2“. Ranije tokom dana, obra\u0107aju\u0107i se visokim zvani\u010dnicima Komunisti\u010dke partije, Ksi je izjavio da je Kina na putu da ostvari ciljani rast BDP-a od 5%, prenosi Index<\/strong>.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kineski predsjednik Ksi D\u017einping iskoristio je svoj novogodi\u0161nji govor kako bi poslao sna\u017enu poruku o Tajvanu, obe\u0107av\u0161i ponovno ujedinjenje koje je nazvao „nezaustavljivim trendom vremena“. Njegova izjava dolazi samo dan nakon zavr\u0161etka intenzivnih kineskih vojnih vje\u017ebi oko ostrva, pi\u0161e\u00a0The Guardian.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":896647,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[15912,2831,11977],"naslovna":[],"class_list":["post-896646","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-ksi-djinping","tag-tajvan","tag-ujedinjenje"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/896646","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=896646"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/896646\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/896647"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=896646"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=896646"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=896646"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=896646"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}