<\/p>\n\n\n\n
To je\u00a0 poru\u010dio predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istra\u017eivanje (CeMI) Zlatko Vujovi\u0107<\/strong> na konferenciji \u201eOd masovnih oprosta do ciljanih intervencija \u2013 amnestija i pomilovanje u Crnoj Gori\u201c, koju je organizovala ta organizacija.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o nalazima istra\u017eivanja o amnestiji i pomilovanju, Vujovi\u0107 je ukazao na ozbiljne izazove sa kojima se CeMI suo\u010dio tokom prikupljanja podataka, nagla\u0161avaju\u0107i da nedostupnost i neujedna\u010denost statisti\u010dkih informacija u pravosu\u0111u predstavlja sistemski problem, a ne izuzetak.<\/p>\n\n\n\n \u201eBez pouzdanih i uporedivih podataka nije mogu\u0107e voditi utemeljenu javnu raspravu, donositi kvalitetne javne politike niti objektivno procjenjivati efekte zakonskih rje\u0161enja. Ovaj izvje\u0161taj ne govori samo o amnestiji i pomilovanju, ve\u0107 jasno ukazuje na stanje upravljanja podacima u pravosudnom sistemu. Bez sistemskih rje\u0161enja u oblasti evidencija, statistike i otvorenosti institucija, reforme pravosu\u0111a ostaju fragmentarne i te\u0161ko mjerljive\u201c, poru\u010dio je Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Potpredsjednik Skup\u0161tine Crne Gore Nikola Rakocevic<\/strong> rekao je da institut amnestije mora biti pa\u017eljivo normiran i li\u0161en dnevno-politi\u010dkih interesa.<\/p>\n\n\n\n \u201eInstituti amnestije i pomilovanja ne predstavljaju odstupanje od vladavine prava, ve\u0107 njen korektiv koji se primjenjuje isklju\u010divo u jasno definisanim i izuzetnim okolnostima\u201c, rekao je je Rako\u010devi\u0107, nagla\u0161avaju\u0107i da se o ovim pitanjima mora odlu\u010divati odgovorno, transparentno i u skladu sa evropskim standardima.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, amnestija se nalazi na presjeku prava, politike i dru\u0161tvene odgovornosti, zbog \u010dega njen pravni tretman, kako smatra, mora biti li\u0161en dnevno-politi\u010dkih kalkulacija i parcijalnih interesa.<\/p>\n\n\n\n \u201eParlament ima klju\u010dnu ulogu ne samo kao formalni donosilac zakona o amnestiji, ve\u0107 i kao institucija koja mora da garantuje legitimitet, pravi\u010dnost i dosljednost ovog instituta\u201c, jasan je Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ukazuju\u0107i na \u010dinjenicu da je posljednji zakon o amnestiji u Crnoj Gori donesen u junu 2020. godine, Rako\u010devi\u0107 je naveo da se dr\u017eava trenutno nalazi u najdu\u017eem periodu od obnove nezavisnosti bez ovog zakonskog rje\u0161enja, uprkos objektivnim pokazateljima koji ukazuju na ozbiljno optere\u0107enje sistema.<\/p>\n\n\n\n \u201ePrijedlozi zakona o amnestiji pojavljuju se bez prethodne javne rasprave, bez kvalitetne debate u Skup\u0161tini i bez razmatranja u nadle\u017enim parlamentarnim tijelima, \u0161to otvara prostor za potencijalno selektivna rje\u0161enja\u201c, rekao je Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ocijenio je da, ukoliko zakon o amnestiji ne prati dugoro\u010dan i sistemski pristup, zasnovan na relevantnim podacima i evropskim standardima, \u201etakva rje\u0161enja mogu ugroziti vladavinu prava i jasno definisanu kaznenu politiku\u201c.<\/p>\n\n\n\n Rako\u010devi\u0107 je zaklju\u010dio da je neophodno jasno normirati institut amnestije, obezbijediti punu transparentnost u postupku dono\u0161enja odluka i otkloniti svaku sumnju u selektivnost, uz aktivnu i odgovornu ulogu poslanika u Skup\u0161tini Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n Tokom predstavljanja nalaza istra\u017eivanja o amnestiji i pomilovanju, dr Gordana Mitrovi\u0107 iz CeMI-ja<\/strong> ukazala da u Crnoj Gori ne postoji jedinstvena evidencija amnestiranih lica, navode\u0107i da to predstavlja ozbiljan izazov za transparentnost i odgovornu primjenu instituta amnestije.<\/p>\n\n\n\n Ona je istakla da bi upravo novi zakon o amnestiji trebalo da predvidi obavezno vo\u0111enje i redovno a\u017euriranje evidencija o donijetim rje\u0161enjima, poja\u0161njavaju\u0107i da bi se time obezbijedila ve\u0107a institucionalna odgovornost i omogu\u0107ila utemeljena analiza efekata ovog pravnog instrumenta.<\/p>\n\n\n\n Mitrovi\u0107 je podsjetila da je osnov za amnestiju definisan Ustavom Crne Gore, „kojim je propisana nadle\u017enost Skup\u0161tine, dok se dodatna konkretizacija nalazi u Poslovniku Skup\u0161tine, Krivi\u010dnom zakoniku i Zakoniku o krivi\u010dnom postupku“.<\/p>\n\n\n\n Podsjetila je da je Crna Gora od obnove nezavisnosti 2006. godine imala \u0161est zakona o amnestiji, koji su se me\u0111usobno razlikovali po procentu osloba\u0111anja od kazne i po krivi\u010dnim djelima isklju\u010denim iz amnestije, \u201e\u010diji se broj vremenom pove\u0107avao, uklju\u010duju\u0107i i djela protiv braka i porodice, kriminalno udru\u017eivanje, kao i nedozvoljenu proizvodnju i distribuciju opojnih droga\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201eAnaliza pokazuje da je broj donijetih rje\u0161enja o amnestiji po sudovima pribli\u017eno srazmjeran njihovoj ukupnoj optere\u0107enosti. Sudovi sa najve\u0107im brojem predmeta poput osnovnih sudova u Podgorici, Nik\u0161i\u0107u, Baru i Kotoru, bilje\u017ee i najve\u0107i broj odluka o amnestiji\u201c, navela je Mitrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njenim rije\u010dima, najve\u0107i broj amnestija primijenjen je na kazne zatvora do \u0161est mjeseci, zatim na kazne od jedne do tri godine, dok je najmanje amnestija zabilje\u017eeno kod kazni zatvora od tri do pet godina i preko pet godina. Broj rje\u0161enja kojima se amnestija primjenjuje na kazne zatvora u trajanju od \u0161est mjeseci do jedne godine po u\u010destalosti dolaze rje\u0161enja o amnestiji na kazne od jedne do tri godine.<\/p>\n\n\n\n \u201eIstovremeno, struktura po procentu osloba\u0111anja od kazne i udio uslovnih osuda nijesu pokazali jasnu i uo\u010dljivu zakonitost\u201c, rekla je Mitrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje je, kako je dodala, pokazalo i da, iako zakonski okvir omogu\u0107ava amnestiju i za mjere bezbjednosti, prilikom istra\u017eivanja nije zabilje\u017eeno nijedno rje\u0161enje kojim je lice oslobo\u0111eno izvr\u0161enja takvih mjera.<\/p>\n\n\n\n \u201eU budu\u0107nosti je neophodno da se, prilikom razmatranja novih zakona o amnestiji, uzme u obzir i njihov uticaj na rastere\u0107enje smje\u0161tajnih kapaciteta Uprave za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija (UIKS), kao i da se izbjegava dono\u0161enje ovih zakona u izbornim godinama, kako bi se umanjio rizik njihove politi\u010dke zloupotrebe\u201c, poru\u010dila je Mitrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Damir Suljevi\u0107, \u0161ef pravnog odeljenja u CEMI-ju<\/strong>, rekao je da primjena instituta pomilovanja u Crnoj Gori bilje\u017ei jasan trend restriktivnijeg pristupa, naro\u010dito nakon dono\u0161enja Zakona o pomilovanju iz 2012. godine.<\/p>\n\n\n\n „Va\u017ee\u0107i Zakon o pomilovanju donio je zna\u010dajne promjene u odnosu na prethodno rje\u0161enje iz 1995. godine, prije svega ukidanjem odre\u0111enih ograni\u010denja u pogledu krivi\u010dnih djela za koja predsjednik dr\u017eave mo\u017ee dati pomilovanje, kao i izmjenom same procedure, kojom je postupak pomilovanja izuzet iz nadle\u017enosti sudova i povjeren Ministarstvu pravde“, rekao je Suljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, ta promjena dovela je do „dejudicijalizacije postupka pomilovanja, pri \u010demu se molbe danas upu\u0107uju direktno Ministarstvu pravde, koje prikuplja relevantne informacije prije nego \u0161to ih dostavi kabinetu predsjednika Crne Gore.“<\/p>\n\n\n\n Suljevi\u0107 je naveo da je broj molbi za pomilovanje dostigao vrhunac 2013. godine, kada je zabilje\u017eeno ukupno 337 zahtjeva, nakon \u010dega slijedi kontinuirani pad.<\/p>\n\n\n\n U periodu nakon 2013. godine, broj molbi se, kako je istakao, kretao od 213 u 2016. godini, do svega 29 u 2020. godini.<\/p>\n\n\n\n \u201ePodaci jasno pokazuju da, iako se institut pomilovanja primjenjuje kontinuirano, broj odobrenih pomilovanja ostaje relativno nizak, naro\u010dito nakon 2014. godine, \u0161to ukazuje na promjenu u razumijevanju njegove svrhe\u201c, naveo je Suljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Analiza je pokazala da je u periodu od 2006. do 2025. godine podnijeto ukupno 2.534 molbi za pomilovanje, od kojih je uva\u017eeno 533, odnosno 21 odsto.<\/p>\n\n\n\n Suljevi\u0107 je rekao da je „predsjednik Filip Vujanovi\u0107 u toku svog mandata uva\u017eio najve\u0107i broj molbi za pomilovanje“.<\/p>\n\n\n\n \u201ePomilovanje se danas sve rje\u0111e posmatra kao instrument \u0161ire korekcije kaznene politike, a sve vi\u0161e kao izuzetak namijenjen jasno ograni\u010denim i specifi\u010dnim situacijama\u201c, zaklju\u010dio je Suljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n The conference is part of the project \"Support for the EU integration of Montenegro - for an independent and professional judiciary as a key prerequisite!\" which is carried out by the Center for Monitoring and Research (CeMI), in cooperation with the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) and the Center for Civil Liberties (CEGAS), and is financed by the European Union and co-financed by the Ministry of Public Administration of Montenegro.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Crnoj Gori ne postoji jedinstvena evidencija amnestiranih lica, \u0161to predstavlja ozbiljan izazov za transparentnost i odgovornu primjenu instituta amnestije, koja se mora sprovoditi uz punu transparentnost i odgovornost institucija, jedinstvenu evidenciju amnestiranih i sna\u017enu demokratsku kontrolu, posebno Skup\u0161tine Crne Gore.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":893383,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[7],"tags":[11706,15485,8166,13988],"naslovna":[],"class_list":["post-893382","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-amnestija","tag-institucionalna-transparentnost","tag-pomilovanje","tag-zlatko-vujovic"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/893382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=893382"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/893382\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/893383"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=893382"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=893382"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=893382"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=893382"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}